Kultura
MARTINA LIVOVIĆ: VENERA SIMERA

Nemam perilicu rublja, ali imam pokeraški izraz lica
Objavljeno 21. studenog, 2019.
Riječ je o seriji autoportreta izrađenih šivanjem vune i konca na platnima

Bavim se problematikom ženskoga nasljeđa, konkretno kućanskim poslovima, koji su kroz povijest pripali ženama i danas se stereotipno doživljavaju ženskima. Poticaj za te radove u tehnici šivanja je činjenica da mi smeta što ti poslovi uopće nisu cijenjeni. Odlučila sam pretočiti taj privatni dio svoje svakodnevice u oblik umjetnosti - tako je u rujnu prošle godine Martina Livović govorila o ciklusu radova koji je već tada imao naziv Venera Simera. Simera je grčka riječ, znači danas pa naziv izložbe u prijevodu glasi Današnja Venera i može se pogledati u prostorijama AUKOS-a u zgradi Rektorata još uvijek.



Šivanje na platnu

Mlada osječka umjetnica i odnedavno asistentica na čak tri kolegija na Akademiji za umjetnost i kulturu, na kojoj je i sama prije dvije godine diplomirala, estetizirala je svoje junakinje, na njihovim licima nema razočaranja, poniženosti. Crteži su izvedeni šivanjem konca i vune na platno, od kojih većina ima dimenzije 100 x 140 cm. Iako je ciklus imao 12 radova, izloženo je deset, jer su dva prodana.


- Nema ‘suđericu’, ali ima perilicu rublja i pokeraški izraz lica. Nisam ju htjela prikazati kao modernu Pepeljugu, nego samo upozoriti na činjenicu da mi žene to danas radimo, da je to tabuizirano i da mi želimo da to prestane biti tabu, želimo da nam se to uvaži - ističe Martina, koja ciklus prvi puta predstavlja javnosti, a izložba je bila otvorena u sklopu 4. međunarodnog festivala Umjetnost i žena.


- Tendencija je festivala bila predstaviti ostvarenja žena umjetnica iz Hrvatske i inozemstva i tako demarginalizirati tzv. ženske umjetnosti. U dva je dana festival obuhvatio teme iz područja književnosti, glazbe, kreativnih industrija, novih medija i likovnih umjetnosti. Hvala Akademiji što je prepoznala moj rad i uključila me u festival - zahvalna je Martina, koja nam otkriva da je pet radova iz ovog ciklusa bilo dijelom njezinog diplomskog rada Vizualni izraz osobnog razumijevanja društvenih uloga žena (pod mentorstvom profesorice Ines Matijević Cakić), a preostalih je sedam nastajalo godinu i pol.


- Rimska božica Venera rođena je u patrijarhalnom društvu, a ova moja Venera je svaka današnja, suvremena žena. Riječ je o mojim autoportretima u trenutcima obavljanja kućanskih poslova, održavanja doma, a crteži su proizašli iz mog umjetničkog istraživanja, kroz moju subjektivnu prizmu, mog osobnog razumijevanja i doživljavanja, a bave se društvenim stereotipima vezanima uz ulogu žene u društvu - pojašnjava Martina. Toj se svojoj ulozi ne odupire, nego ju prihvaća jer je to tako - već stoljećima učahureno u našem društvu. Kulturološki joj je, kao i većini žena, pripisana ta uloga.


- Kako sam odrasla u građanskoj obitelji i kulturološkoj sredini koju doživljavam obilježenom višestoljetnim sociokulturnim nasljeđem patrijarhalnih modela, uviđam kako su to aktivnosti vezane uz održavanje doma, poput nabavke, pranja rublja, prozora, posuđa i podova, kuhanja čišćenja kupaonice, glačanja, usisavanja i sl., a to su poslovi koji se uglavnom pripisuju ženama. Mislim da su u javnim sferama života ti poslovi tabuizirani i nevidljivi, a vrijednost im je u potpunosti zanemarena - ‘buni‘ se 35-godišnja umjetnica Martina. Uloga je to, dodaje, koja predstavlja nešto neupitno i nešto što se od žene očekuje. Unatoč svemu, u radovima (ili iza njih) ne krije se autoričina (auto)ironija ili bunt, nego prikaz onoga što Martina svakodnevno radi. Između svih onih žene kućanskim poslovima zaokupljenih prizora, jedna je koja sjedi i čita knjigu.


- To je intelektualni rad na sebi, koji žena ne smije zapustiti, ali istodobno mora i očistiti wc školjku, jer ju to mori i dok to ne obavi ne može se opustiti i čitati knjigu - kroz smijeh kaže Martina.


Glavnoj je protagonistkinji - sebi - ipak dala status i ime božice Venere, želeći ju na taj način ipak zasluženo uzdići na tron. Zanimali su nas komentari njezinog supruga na sve te prizore i temu kojom se Martina bavi.


- Njemu se to svidjelo i u potpunosti se slaže sa mnom, ali kućanskim poslovima se ne bavi - iskrena je Martina. Nije joj čak ni klupko vune pridržavao da se ne zamrsi dok je vezla radove, ali joj je kupio sav potrebni materijal, priznaje mu zasluge i zahvaljuje supruga Martina.
Uloga žene

- On je moja najveća podrška! - dometnula je Martina Livović.


Iako su joj scene itekako poznate, prije nego je počela vesti, na papiru je prvo skicirala crtež pa ga prenijela na platno. Dinamičnost je crteža i cijele kompozicije postigla koncima i završetcima vune koji s pojedinih dijelova crteža ‘nemarno‘ vise. Premda se čini vrlo jednostavna izvedba, ova tehnika nije baš uobičajena, no nije ni nepoznata. Umjetnice su ju koristile u svojim radovima, a Martinu su nadahnuli radovi njezine mentorice Ines Matijević Cakić, koja je ženske teme prikazivala i olovkom na papiru, ali i tehnikom šivanja. Upravo je za Portret s kosom - izrađen od vlasi kose njezine kćeri Nole - 2017. dobila nagradu na THT-ovu natječaju, podsjetila je Martina. Tu se umjetnica pozabavila temom kose kao atributa ženstvenosti.


- Radovi su sinergija privatnog i javnog, a cijela izložba ima svojevrsnu umjetničku strategiju poticanja društva da ponovno preispita žensku ulogu i počne ju gledati iz neke drukčije perspektive, kako bi ženska uloga održavanja doma napokon dobila zasluženo mjesto na ljestvici društvenih vrijednosti - kaže Martina.


Kao i svaka žena, i Martina ima manje ili više omražene kućanske poslove. U ove druge svakako spada brisanje prašine, koji se još nije našao na platnu, vjerojatno baš iz tog razloga.


- Potiskujem te besmislene poslove - smije se Martina. S druge strane, nabavka (s punim vrećicama u rukama) joj spada u manje omražene kućanske poslove pa ne čudi da joj je upravo taj rad najdraži iz ciklusa, a osobno ga smatra i najuspjelijim i na njega je najponosnija. Ujedno je i među posljednjima nastao. No, kako nam je obećala - ciklus će rasti.


Iako drži vježbe na čak tri odsjeka Akademije- tehnologiju lutaka, crtanje portreta i osnove crtanja i ilustracije, Martina uvijek nađe vremena za svoj umjetnički rad.
- Crtam ugljenom ekspresivne crteže životinja i već je nastala pozamašna kolekcija, a krenulo je sve slučajno, iz crtkaranja. No u posljednje me vrijeme rad na tom ciklusu odveo u posve drugom smjeru. Naime, planiram se javiti azilu u Nemetinu i volonterski im nacrtati kalendar za sljedeću godinu. Kroz rad dolazi inspiracija i nove plemenite ideje za nešto posve drugo - najavljuje Martina, u čijem radu Osječani mogu još uvijek uživati svaki puta kada prođu pored HNK, jer je za prošlu kazališnu sezonu Martina izradila crteže za sve premijerne naslove. A njezin je talent još kao vrlo male otkrila njezina baka...


Narcisa Vekić
Martina Livović

umjetnica

Nisam htjela današnju ženu prikazati kao modernu Pepeljugu, nego samo upozoriti na činjenicu da mi žene to danas radimo, da je to tabuizirano i da mi želimo da to prestane biti tabu, želimo da nam se to uvaži.
SINERGIJA PRIVATNE I JAVNE SVAKODNEVICE
Martina se Livović nada da će Venera Simera imati svoju ‘turnejicu‘ po Hrvatskoj. Vrlo izgledna je sljedeća postaja u Đakovu, a potom možda i u Slavonskom Brodu. Neka dalja budućnost nije još poznata, no ne krije autorica da se nada da bi njezine radove mogla pogledati i publika izvan granica Lijepe Naše. Ciklus još nije gotov, odlučna je Martina, jer se ni opis ženinin kućanskih poslova ne može svesti samo na ovih sadašnjih 12. "Mislim da vrijeme, briga i trud oko održavanja doma koje žena svakodnevno i nesebično poklanja drugima (djeci, obitelji, ukućanima, partneru) zaslužuju biti javno priznati i prepoznati pa ih pretvaram u umjetnost i reinterpretiram dio svoje privatne svakodnevice i izlažem ga javno", kaže umjetnica. Sve to utječe i na važne životne odluke žena, poput odabira bračnog statusa, preferiranje samačkog života, redukciju uloge majčinstva.
Možda ste propustili...

PROMOCIJA NOVOG ROMANA IVICE PRTENJAČE

"Plivač" je snažan i hrabar antiratni roman

"TAJNE SNJEŽNE KUGLE" U SUBOTU U DOMU HV-a

Deset koreografija rasplesanog Božića

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana