Ekonomija
ZELENO GOSPODARSTVO

Hrvatska "podebljava" normu kroz sunčane i vjetroelektrane
Objavljeno 20. studenog, 2019.
Direktivom o promicanju obnovljive energije cilj je doseći 32 % udjela obnovljive energije u brutopotrošnji energije do 2030.

Prije točno godinu dana postignut je sporazum u dogovoru između Europske komisije, Vijeća i Europskog parlamenta, naime, Europski parlament usvojio je tri zakonodavna akta – Uredbu o upravljanju energetskom unijom, Direktivu o energetskoj učinkovitosti, i Direktivu o promicanju obnovljivih izvora energije.Upravo zahvaljujući ovom “energetskom paketu“ zakona, Europska unija moći će nastaviti graditi svoju budućnost temeljeći je na održivosti, brizi za okoliš, prilagodbi klimatskim promjenama te održivom upravljanju resursima. Novi zakonodavni paket postavlja zahtjevne ciljeve pred države članice s obzirom na to da indikativni cilj, a koji podupire EU-ovu politiku “Energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, nameće obvezu dostizanja najmanje 32,5 posto energetske učinkovitosti na EU razini do 2030. godine.

Nove uštede


Kako bi se ostvario ovaj cilj, države članice moraju postići nove uštede počevši od 1. siječnja 2021., pa do 31. prosinca 2030. godine, i to od 0,8 posto godišnje krajnje potrošnje energije prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019. Osim toga, Direktivom o promicanju obnovljive energije zadan je cilj dostizanja 32 posto udjela obnovljive energije u brutopotrošnji energije do 2030. godine, a kako bi se podržala energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije koja podupire održavanje konkurentnosti i gospodarski rast EU-a, uspostavljen je i cilj od 14 posto udjela biogoriva u transportnom sektoru s uključivanjem prve generacije biogoriva te obveza udjela naprednih biogoriva od 3,5 % do 2030. godine.
Kada se govori o zelenoj energiji, energiji iz obnovljivih izvora, Hrvatska je u dvojakoj poziciji. S one koja traži zadovoljenje propisanih normi u dobroj je poziciji. Hrvatska se već sada nalazi među europskim državama s najvećim udjelom energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
No s druge strane taj podatak ipak i nije previše impresionirajući. Jer prema dostupnima podacima, gotovo polovinadomaće električne energije proizvodi se u hidroelektranama koje su pak u našem slučaju - sagrađene “davno prije”. Oko dobrobiti hidroelektrane i inače se lome koplja, jer drži se kako su zbog svoje gradnje imale prevelik zadirući utjecaj na prirodni okoliš.
Stoga je u svakom slučaju dobrodošla namjera Hrvatske elektroprivrede gradnja vjetroelektrane Korlat. Priključna snaga vjetroelektrane iznosi 58 MW, što je više od snage trenutačno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj.
Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna.
VE Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Puštanje elektrane u redovni pogon planira se u kolovozu 2020.
Poticajna cijena

VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije. To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
U HEP-u najavljuju kako u pripremi imaju i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijaju u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama.
HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi NE-a Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se sagradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE-a Korlat je oko 75 MW. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna. Dario Kuštro
Otvaranje novih radnih mjesta
​Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u gradnji je SE Vis, a uskoro počinje gradnja SE-a Cres i SE-a Vrlika Jug. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje. Time bi se zadovoljila maksima Europske unije koja brine da se novac građana ne troši nepotrebno na uvoz energije ako taj novac možemo iskoristiti kod kuće - za otvaranje novih radnih mjesta u biogospodarstvu, ili energetskoj učinkovitosti.n
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U ALŽIRU

VW zaustavio proizvodnju

2

BLAGE PROMJENE TEČAJA

Britanska funta ojačala 1,3 posto

3

ULOŽENO 23 MILIJUNA KUNA

Otvoreni pogoni Eko papira