Novosti
ANALIZA HGK-A O KRETANJU PLAĆE U 2017. GODINI

U Osječkoj županiji plaće rasle u svim djelatnostima
Objavljeno 19. studenog, 2019.
Prvi put od 2009. ukupna je prosječna plaća 2017. rasla u svim županijama

Situaciju u Hrvatskoj obilježavaju izrazite razlike u razini plaća među regionalnim jedinicama te skroman broj onih koje ostvaruju višu plaću od prosječne u RH. Posebnu ulogu ima Grad Zagreb, koji zbog gospodarske snage, udjela u BDP-u (trećina BDP-a Hrvatske), zaposlenosti (30 % zaposlenih) i stanovništvu (20 %) snažno utječe na ukupnu aktivnost u zemlji, a time i na visinu prosječne mjesečne plaće po zaposlenom u pravnim osobama, ističe se u analizi Hrvatske gospodarske komore - Plaće po županijama.


U tim okolnostima županije teško dosežu razinu prosječne plaće te znatno zaostaju za onom Grada Zagreba. Netoplaća u Zagrebu je 2017. bila 7,1 posto viša od prosječne, a u posljednjih 14 godina uvijek je bar 15 posto viša. To je dijelom i razlog velikog raspona između najviše i najniže prosječne netoplaće među NUTS 3 regijama (20 županija i Grad Zagreb). Od 2001. Zagreb ima bar 40 posto višu netoplaću od županije s najnižom plaćom. U 2017. to je bilo 41,8 posto više nego u najlošijoj, Varaždinskoj županiji, no u posljednje se tri godine taj raspon smanjuje.


U posljednjih je desetak godina poredak županija prema netoplaći relativno statičan. Na čelu je stalno Grad Zagreb, a na dnu se izmjenjuju Međimurska i Varaždinska županija. U razdoblju od 2007. do 2017. među prve tri su Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija, a Dubrovačko-neretvanska i Istarska se izmjenjuju. U istom razdoblju među tri županije s najnižom plaćom pozicionirala se kombinacija Varaždinske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije. Netoplaću iznad prosječne stalno bilježi Zagreb, a povremeno Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. U razdoblju prije krize takvih je županija bilo više.
Rudarstvo najplaćenije

U 2017. su u odnosu prema 2016. netoplaće u RH porasle za 4,8 posto, a rast se kreće od 1,4 posto u Brodsko-posavskoj do 7,9 posto u Zagrebačkoj županiji. Rast na razini prosječnog hrvatskog imale su četiri županije, natprosječan njih sedam, a kod ostalih i u Zagrebu je bio ispodprosječan. Riječ je o prvoj godini nakon 2009. u kojoj je rast netoplaće zabilježen u svim županijama. Regionalne jedinice su brojne i relativno malene pa se pojedinačni problemi u tvrtkama bitno odražavaju na gospodarstva županija. Stoga su i kretanja na razini netoplaće često diskontinuirana i oscilatorna. U posljednjih pet godina Zagrebačka, Ličko-senjska i Međimurska županija dva su puta pripadale trima županijama s najvišim rastom, ali su Zagrebačka i Ličko-senjska županija dva puta bilježile i pad plaća. Među tri županije s najnižim stopama rasta Zadarska županija bila je triput, a Karlovačka i Požeško-slavonska županija dvaput. U dugoročnijem razdoblju (2017. u odnosu prema 2008.) prosječna netoplaća najviše je rasla u Međimurskoj (21,4 %), Dubrovačko-neretvanskoj (19,1) i Zagrebačkoj županiji (18,5), a najmanje u Sisačko-moslavačkoj (10,7) i Zadarskoj (11,5) županiji.


U Zagrebu je 2017. u čak 17 od 19 djelatnosti isplaćivana viša plaća od prosječne za tu djelatnost u RH. Slijede Primorsko-goranska (11 djelatnosti) i Dubrovačko-neretvanska županija (devet). Najčešće se natprosječne netoplaće isplaćuju u rudarstvu i vađenju, prerađivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija ni u jednoj djelatnosti ne ostvaruju višu plaću od prosječne.
Rast u dvije županije

Porast plaća u svim djelatnostima u 2017. u odnosu prema 2016. bilježe samo Osječko-baranjska i Međimurska županija, što rezultira i natprosječnim rastom njihove ukupne netoplaće. Ličko-senjska županija pak ima najviše djelatnosti s padom plaće (osam) iako ima natprosječno visok rast ukupne netoplaće, a slijedi Brodsko-posavska županija (šest). Najčešće je smanjenje netoplaće u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a potom prijevoz i skladištenje. Rast netoplaće u svim jedinicama zabilježen je u djelatnostima povezanim s proračunskim financiranjem te važnoj prerađivačkoj industriji.

Zagreb ostaje i najatraktivniji za zapošljavanje, jer u 14 od 19 djelatnosti ima najvišu prosječnu plaću, u tri prednjači Dubrovačko-neretvanska županija, a u jednoj Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka. Najniže netoplaće u po tri djelatnosti bilježe Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska županija, a slijede Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska ss po dvije te sedam županija s jednom djelatnosti.


Igor Bošnjak
U 2018. PLAĆE NAJVIŠE RASLE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
Finini podaci o netoplaći po zaposlenom užeg su obuhvata od podataka DZS-a, stoga je i prosječna plaća prema tom izvoru nešto niža. No u nedostatku novije serije podataka DZS-a po regionalnim jedinicama koriste se kao aproksimacija kretanja u 2018. godini. Prema tim je podatcima prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u RH u 2018. godini nastavila rast i povećana je za 4,1 posto. Pritom pad bilježi samo Šibensko-kninska županija (- 0,3 %), ali je ona u prethodne dvije godine bilježila najviši rast. Rast netoplaće u 2018. kreće se u rasponu od 0,3 posto do 9,1 posto, a najviši je u Vukovarsko-srijemskoj (9,1 %), Požeško-slavonskoj (7,9 %) i Međimurskoj županiji (7,5 %), a najmanji u Koprivničko-križevačkoj (0,3 %), Zadarskoj (2,5 %) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2,8 %). Nakon stagnacije u 2016. godini raspon između najviše i najniže netoplaće po županijama postupno se smanjuje, pa je plaća u Gradu Zagrebu u 2016. bila 64,9 posto viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji, a u 2017. bila je 56 posto viša.
REGIONALNE RAZLIKE I DALJE SNAŽNO IZRAŽENE
Regionalne razlike u visini i dinamici kretanja plaća i dalje su snažno izražene, ali sa sve jasnijim pozitivnijim tendencijama, piše u zaključku analize. Ponajprije je riječ o široko rasprostranjenom rastu plaća u svim regijama, a potom o činjenici da županije s niskom razinom plaća u pravilu bilježe viši rast. To upućuje na uspostavu procesa konvergencije u razini plaća, tijekom kojeg se smanjuju rasponi između najviše i najniže plaće među regionalnim jedinicama. Pri stabiliziranju gospodarskog rasta očekuje se nastavak rasta plaća uz smanjivanje tih razlika, što će poboljšati standard i životne uvjete stanovništva pri ravnomjernijem regionalnom razvoju, poduprtom učinkovitijim korištenjem sredstava iz fondova EU-a. Stoga je snažnija investicijska aktivnost usmjerena u djelatnosti veće dodane vrijednosti, temeljene na inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji, preduvjet osiguravanja više razine plaća.
6

djelatnosti u Brodsko-posavskoj županiji bilježi pad plaće
Možda ste propustili...

ZA PREKOVREMENI RAD 1,5 MILIJARDI KUNA

Plaće liječnika bit će regulirane zakonom

ODGOVORILA NA PROZIVKE MILANOVIĆA

Grabar-Kitarović za sučeljevanje programa

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana