ĐAKOVO - Prva revalorizacija koncesija i dugogodišnjih zakupa državne zemlje prema kojoj koncesionari trebaju plaćati više, a dugogodišnji zakupci manje, ili približno jednako kao do sada, na području grada Đakova pozitivno se odrazila na gradsku blagajnu.
Grad je, zaprimajući zahtjeve o revalorizaciji cijena raspolaganja državnim "tablama", znatno smanjio dugovanja zakupaca. Zahtjev za revalorizaciju mogu podnijeti samo oni koji nemaju duga za zemlju. O tome je riječi bilo i na sjednici Gradskog vijeća kada je, na aktualnom satu, HDZ-ov vijećnik Josip Tomičić pitao za Pravilnik o revalorizaciji te hoće li se njezina provedba odraziti i na veću naplatu obveza za zemlju. Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Grada Đakova Sanja Rogoz Šola odgovara kako je Grad, zaprimajući zahtjeve za revalorizaciju, Ministarstvu poljoprivrede već poslao oko 100 predmeta na to ime, s tim da su se neki već i vratili. Njih 17, rekla je Rogoz Šola prošlog tjedna za vijećničkom govornicom, nije poslano jer njihovi podnositelji nisu izmirili dug za zemlju.


– U međuvremenu taj se broj nešto smanjio - rekla je jučer Rogoz Šola di dodala kako je od 3,5 milijuna kuna zaduženja za zemlju već naplaćeno 2.300.000 kuna.


- Zadovoljni smo kako se situacija sa zaduženjima za zemlju rašćišćava - kaže Rogoz Šola. Upravo je zaduženja za zemlju aktualna gradska garnitura navodila kao naslijeđeni problem iz vremena prethodnika. Iako svi ugovori prema svim oblicima raspolaganja državnom zemljom sadržavaju odredbu o provođenju revalorizacije, ona dosad nije provođena. Uvedena je da bi se sačuvala vrijednost zakupnine s obzirom na to da se ugovori zaključuju na dugo razdoblje - i do 50 godina, pa da zemlja kroz cijenu najma ne izgubi vrijednost. Jer, koncesijski ugovori prema tadašnjim zakonima sklapani su na 30, 40 ili 50, a ugovori o dugogodišnjem zakupu na 50 godina. Revalorizacija je prvi put aktivirana ljetos, u srpnju, a nakon što je lani donesen novi Zakon o poljoprivrendom zemljištu koji je raspolaganje državnim hektarima vratio lokalnim samoupravama, pa od većih koncesija i one trebjau imati veće prihode. Podsjetimo, ljetošnji su podaci Ministarstva poljoprivede, prosječna cijena koncesijske naknade (do tada) iznosi(la) je 450, a naknade za dugogodišnji zakup 1092 kune po hektaru. U Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam ističu da su svi korisnici državne zemlje upoznati s mogućnošću revalorizacije – na kućne adrese dobivali su pisane obavijesti, a pozivani su i telefonom. Jednima se njome iznos za zemlju smanjio, jednima povećao, osnovna je premisa revalorizacije, a u Gradu ističu kako su njome znatno naplatiti zaduženja za zemlju.


- To je najbolje i za nas, i za njih, korisnike zemlje. Nama je revalorizacija dobro došla da napravimo reda u svom dvorištu - kaže Rogoz Šola.


Za preostalih, još nenaplaćenih 1,2 milijuna kuna zaduženja za zemlju, kako doznajemo, najvjerojatnije će se morati ići prisilnim putem u naplatu. Problem zastare je specifičan jer kako jednostrano ići u nju kada, uz Grad, podsjeća Rogoz Šola, pravo na prihod od zemlje imaju i županija i država.
– Ne možemo mi otpisati nešto što u cijelosti nije naše kada prihod od državne zemlje dijele država, Županija i mi - kaže pročelnica Rogoz Šola. Nadalje, neki od dužnika za zakup su u međuvremenu preminuli, pojedini zakupnici imaju sudski spor... Grad je još u iščekivanju svog prvog poljoprivrednog redara, poljara, a donijet će ga nova sistematizacija.