Mozaik
BORIS T. MATIĆ DIREKTOR ZAGREB FILM FESTIVALA

Unatoč nedostatku kina Europa, zabilježili smo rekordne posjete
Objavljeno 19. studenog, 2019.
Kaže da zbog svega što se događalo nisu vjerovali da će i ovo izdanje tako dobro proći, ali bilo je “fenomenalno”

Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala, rekao je da je ovogodišnji festival, koji završava u nedjelju repriznim projekcijama najzanimljivijih filmova, unatoč gubitku kina Europa, zabilježio rekordne posjete, osobito u jutarnjim projekcijama, pa je ovo bilo jedno od najuspješnijih izdanja dosad.

"Stvarno smo jako iznenađeni, naša središnja dvorana ovogodišnjeg festivala, kino Tuškanac, dvostruko je manja od kina Europa, no oborili smo rekorde jutarnjih projekcija. Bile su rasprodane i sve projekcije iz glavnog programa, što nije očekivano kao za Velikih 5 ili Ponovno s nama, a tražilo se i mjesto više za događanja programa Industrija", ustvrdio je Matić u razgovoru za Hinu.

Kaže da zbog svega što se događalo nisu vjerovali da će i ovo izdanje tako dobro proći. "Prema svim brojkama bilo je fenomenalno, u početku smo se pitali hoće li ljudi doći na nove lokacije jer su neki dolazili na festivalska druženja i zbog kina Europa", dodao je.

ZFF je ove godine trajao rekordnih jedanaest dana, no Matić najavljuje da će se iduće godine ipak probati vratiti u svoj realni okvir, do osam dana. "Naš proračun ne može trpjeti tako dugo trajanje, ljudi su nam preumorni, nismo imali ni svoje urede", napomenuo je.

Pohvalio je rad ovogodišnjeg domaćina festivala, kina Tuškanac, koji je posljednjih nekoliko godina usmjeren na kinotečni program. "Imaju sjajan program, no to nije repertoarno kino, ovo je bio možda prvi put u njihovoj povijesti da su vrtjeli filmove od devet ujutro do jedan sat nakon ponoći", rekao je Matić.

Smatra kako gubitkom kina Europa nije izgubio samo ZFF i mnoge druge manifestacije nego i svi oni kojima treba mjesto za premijere i prikazivanje filmova. "Godišnje smo prikazivali 70 nezavisnih filmova, koje sada nemamo gdje prikazati", dodao je.

Matić kaže da su festivalski gosti također zadovoljni, no teško im je objasniti zašto je festival raseljen. "Nikome nije jasno što je pravi razlog za to, a najgore je što ni mi to ne znamo. Tek smo posljednjih dana dobili informacije da se zaista predviđa obnova. To je sjajno ako je istina, ako prionu poslu, to bi se dalo riješiti u sljedeće dvije godine, a mi ćemo se dotada snaći, samo neka krene", poručio je.

Tradicionalno, nakon službenog završetka festivala, u nedjelju su prikazana najzanimljivija ostvarenja festivala te filmovi u konkurenciji za nagradu LUX Europskog parlamenta. Na rasporedu je bio i najveći hit ovogodišnjeg glavnog natjecateljskog programa, horor-fantazija "Svjetionik" Roberta Eggersa, s Willemom Dafoem i Robertom Pattinsonom u glavnim ulogama.

Iz glavne konkurencije tu je bio prvijenac australske redateljice Shannon Murphy, "Mliječni zubi", priča o bolesnoj djevojci koja se zaljubi u sitnog dilera, te "Kraljica srca", erotska drama u režiji May el-Toukhy o aferi uspješne odvjetnice i njezina znatno mlađeg posinka. Na projekciji dodanoj zbog velikog interesa publike igrao je novi film norveškog pisca i redatelja Daga Johana Haugeruda, "Pazi na djecu", koji jednim tragičnim događajem progovara o toleranciji i njezinoj nemogućnosti u srazu nepomirljivih svjetonazora. Na rasporedu je bila i hrvatska manjinska koprodukcija "Bosonogi car" Petera Brosensa i Jessice Woodworth, priča o neobičnom vladaru u neuspješnoj potrazi za samospoznajom, koji je u cijelosti snimljen u Hrvatskoj, većinom na Brijunima.

Dva filma iz glavnog programa zatvorila su programe u kvartovskim dvoranama - u Kulturnom centru Travno belgijski kandidat za Oscara, "Naše majke", u režiji Cesara Daaza, o posljedicama rata u Gvatemalu, koji je predstavljen kao posljednji u konkurenciji, a u Narodnom sveučilištu Dubrava "Alice i gradonačelnik", film francuskog redatelja Nicolasa Parisera, kojim je bilo otvoreno ovo izdanje Zagreb Film Festivala.

Dio nedjeljnog programa bio je posvećen djeci, s izborom kratkih filmovima za najmlađe u programu "Moj prvi film", te švedski "Gordon i Paddy" Linde Hamback, animirana adaptacija dječje knjige Ulfa Nilssona, a premijerno je prikazana na Berlinaleu u programu Generacija Kplus. Iz programa Bibijada prikazan je estonski "Eia i sove" Anue Aun, pustolovni obiteljski film u čijem je središtu radoznala desetogodišnjakinja.

ZFF je ove godine prikazao više od stotinu filmova na nizu lokacija - u kinu Tuškanac, Dvorani KIC-a, Muzeju suvremene umjetnosti, Narodnom sveučilištu Dubrava, Kulturnom centru Travno, Hrvatskom glazbenom zavodu, F22 – Novoj akademijskoj sceni i HUB385, a dio programa prikazan je u 20 hrvatskih gradova.

Tanja Kvorka
Možda ste propustili...

NASTAVAK KINOHITA IZ OSAMDESETIH STIŽE U KINA SLJEDEĆEG LJETA

Stigao trailer za “Istjerivače duhova”

ZAUVIJEK RIJEŠIO SVOJE PROBLEME S VIDOM

Glumac Tim Roth operiran u Zagrebu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAJBOLJI ALBUMI DESETLJEĆA PREMA PORTALU MUZIKA.HR

Caveov “Ghosteen” je prvi, ispred albuma Daft punka i Bon Ivera

2

14. CIKLUS HRVATSKOG KUHARSKOG KUPA

Dario Špehar iz Plitvičkih jezera uspio obraniti titulu najboljeg kuhara u zemlji

3

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA NAJAVILA SPEKTAKL

U Opatiji u veljači Dora i Glazbeni dani HRT-a