Na listi poreznih dužnika koju je objavilo Ministarstvo financija - Porezna uprava, nalaze se 5572 fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, a državi su dužne više od 100.000 kuna, potom 1484 pravne osobe čiji je dug veći od 300.000 kuna, te 37.147 građana čiji je dug veći od 15.000 kuna.

Na listi prve skupine ‘‘vodi‘‘ Mirko Rapić iz Trogira, koji je ‘‘kratak‘‘ 45,4 milijuna kuna. Najveći je dužnik iz kategorije pravnih osoba zagrebačka Damex gradnja s 214,5 milijuna kuna, a od građana najviše duguje Marijan Kunina iz Zagreba, koji je nagomilao 84,9 milijuna kuna duga. Tvrtka Ingoteh iz Osijeka pak s 21,7 milijuna kuna ukupnog duga, ‘‘vodeća‘‘ je u Osječko-baranjskoj županiji. Na listi koja se odnosi na fizičke osobe koje obavljaju djelatnost najveći dug pripisan je, kao i prošle godine, Željku Bilandžiji iz Đurđenovca, čiji je dug nešto veći od 4,5 milijuna kuna. Što se građana tiče, vodeći je Dyliuk Yury, kojem uz prebivalište/boravište stoji ‘‘Noway‘‘, a koji je dužan 12,5 milijuna kuna.


Više-manje, ‘‘vodeći‘‘ na listama već godinama su isti. Razlika je tek u tome što im dug svake godine postaje veći. Ono što zabrinjava činjenica je da će milijuni kuna najvjerojatnije - otići u vjetar budući da su dužnici pobjegli, preminuli ili u vlasništvu nemaju ništa iz čega bi se država mogla naplatiti. Primjerice, Atila Dujmović iz Kopačeva državi je dužan gotovo 8 milijuna kuna, a kako ističu njegovi sumještani, nikada ništa nije imao. Očito je, dodaju, prevaren od raznih mešetara. Najveći dužnik iz Valpovštine pak trebao bi platiti 3,9 milijuna kuna. U sredini u kojoj mu je prebivalište naši sugovornici poručuju da mu se izgubio svaki trag… Više od 2 milijuna kuna najveći je iznos poreznog duga među đakovačkim poreznim dužnicima, a glasi na ime Đakovčanke koja je s obitelji, neslužbeno doznajemo, otišla živjeti i raditi u Njemačku. I iz Vukovarsko-srijemske županije nekoliko je dužnika otišlo izvan granica Hrvatske. Dužnik od 1,1 milijun kuna otišao je u London, u Molovin (Srbija) otišao je čovjek s dugom od 468 tisuća kuna, a dužnici se nalaze još i u Wetzleru, Pforzheimu, Erdingu, Futogu te Brčkom. Neki dužnici iz županjske Posavine odavno su stavili ključ u bravu svojih tvrtki ili obrta, a i u tom kraju Lijepe Naše primjetno je kako je podosta dužnika napustilo Hrvatsku. Ima i drugačijih slučajeva. Tvrtka Pro Wood d.o.o. iz Đurđenovca na listi se našla zbog približno 580.000 kuna duga. No u tvrtki kažu da su dugovi podmireni te će za koji dan biti brisani s liste. Dodaju kako popis smatraju krivim jer ne daje točne podatke.


Zašto su pojedini dužnici tako dugo na listi i što se čini na utjerivanju dugova zapitali smo Poreznu upravu.


"Pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina od dana kada je zastara počela teći, a to je istek godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istek godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim su utvrđene obveze i kamate", objašnjavaju. Dodaju kako je na zastaru prava na naplatu dužno paziti prvostupanjsko tijelo do donošenja i dostave rješenja, a drugostupanjska tijela dužna su po službenoj dužnosti paziti je li u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja nastupila zastara prava na naplatu. Glede sankcija za velike porezne dužnike ističu kako je Ustavom propisano da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti, pa se dužnici ne dijele na velike i male, te je pri provedbi ovrhe dužnost paziti na dostojanstvo ovršenika.
"Porezna uprava provodi postupak naplate i ovrhe. Postupak ovrhe radi naplate provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona protiv svih poreznih obveznika, za dug koji nije plaćen u roku, neovisno o njegovoj visini", pojašnjavaju, dodajući kao se prije pokretanja postupka ovrhe dužniku upućuje pisana opomena s upozorenjem.