Zdravlje
BIOLOŠKA ANOMALIJA

Ljevakinje ne osjećaju mirise poput ostalih
Objavljeno 18. studenog, 2019.
Znanstvenici kažu da mirisi ulaze kroz naše nosnice i ondje potiču rad završetaka živaca, tako se šalje signal do mozga

Znanstvenici kažu da su otkrili biološku anomaliju koja bi mogla izmijeniti sve što smo dosad znali o osjetu mirisa.

Rezultati studije objavljeni u časopisu "Neuron" upućuju na to da neki ljudi imaju uobičajen osjet mirisa, premda im nedostaje dio mozga koji se smatra ključnim za miris, a riječ je o takozvanim olfaktorskim žaruljama.

Mirisna žarulja je mala vezikularna struktura čija je glavna funkcija uhvatiti i obraditi informacije koje stižu iz receptora mirisa. Nalazi se u sluznici nosa. Zapravo, postoje dvije olfaktorske žarulje, po jedna u svakoj polutki mozga.

Njihov nedostatak izaziva anosmiju ili potpuni gubitak osjeta mirisa. Zanimljivo je da taj fenomen uglavnom pogađa ljevakinje, no dosad nije otkriven kod muškaraca.

Kako funkcionira osjet mirisa?
Na koji način namirišemo svježu kavu, cvijet ili prljave pelene novorođenčeta? Znanstvenici kažu da mirisi ulaze kroz naše nosnice i ondje potiču rad završetaka živaca. Tako se šalje signal koji putuje do specijaliziranog dijela mozga, nazvanog olfaktorskim žaruljama ili receptorima. Oni obrađuju signale koji stižu iz nosa te identificiraju ono što smo nanjušili.

No ne kod svih. Nedavno su znanstvenici izraelskog Wiezmannova instituta za znanost otkrili da postoje ljudi koji posjeduju uobičajen osjet mirisa, premda im nedostaju olfaktorske žarulje.

Koliko je to često?

Znanstvenici su na prvi primjer naišli dok su se bavili istraživanjem mozga ljudi sa zdravim osjetom mirisa i u sklopu jedne druge studije.

"Jednostavno, nismo uspijevali otkriti olfaktorske žarulje u mozgu jedne pacijentice. Tada smo pomislili da to mora biti anomalija", rekao je za BBC profesor Noam Sobel. Žena je bila ljevakinja, a znanstvenici su željeli usporediti njezin mozak sa snimkama mozga ostalih ljevakinja jer su željeli razjasniti o čemu je riječ. Morali su skenirati mozgove još devet pacijentica prije nego što su otkrili i drugu ženu bez olfaktorske žarulje.

Znanstvenici su potom u javnoj knjižnici proučili 1113 skenova mozga, pronašavši slične primjere. Taj fenomen dosad nikad nije otkriven kod muškaraca, no prisutan je kod više od četiri posto ljevakinja.

O čemu je riječ?
Postoje brojna nagađanja, no tek će dodatna istraživanja otkriti koji je pravi uzrok. Jedna od mogućnosti je da žene iz studije posjeduju olfaktorske žarulje, ali su one vrlo malene pa ih neki moždani skeneri ne uspijevaju registrirati. No to ne pojašnjava na koji način uspijevaju tako dobro održati osjet mirisa s tako neprimjetnim žaruljama.

Prema drugom objašnjenju, mozak se može prilagođavati. Primjerice, ako se dijete rodi bez olfaktorskih žarulja, drugi dio mozga može preuzeti odgovornost za osjet mirisa.

No znanstvenici iznose i kontroverznija pojašnjenja o razumijevanju osjeta mirisa. Tvrde da mirisne žarulje možda i ne sudjeluju u tolikoj mjeri u prepoznavanju mirisa te da zapravo imaju drukčiju ulogu - a to je lociranje mirisa umjesto njegova identificiranja, što, smatra prof. Sobel, čini veliku razliku.

Profesor Matthew Cobb sa Sveučilišta u Manchesteru, čija će se knjiga "Kratak uvod u osjet mirisa" uskoro naći u prodaji, kaže da je mozak vrlo fleksibilan te da može nedoknaditi nedostatak olfaktorskih žarulja.

U prilog činjenici o fleksibilnosti mozga Cobb iznosi dva primjera: U Marseilleu živi muškarac čiji je korteks, dio mozga koji se smatra zaslužnim za komplicirane intelektualne funkcije, ‘komprimiran‘ u vrlo malen broj stanica, a unatoč tomu prosječne je inteligencije i zaposlen je u državnoj službi.

Navodi i primjer mlade Kineskinje, koja se rodila bez malog mozga, dijela mozga ključnog za koordinaciju. I premda teško govori i ima lošu koordinaciju pokreta, simptomi nisu ni približno toliko teški koliko na to upućuju studije provedene na životinjama.

Hina
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POSTOJI NEKOLIKO PROVJERENIH NAČINA DA PREHLADU “SASIJEČETE U KORIJENU”

Prehlada u prosjeku “obori” odrasle triput godišnje

2

NAŠ BIOLOŠKI SAT ODREĐUJE NA KOJI ĆEMO NAČIN REAGIRATI NA LIJEKOVE

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka imaju mnogo bolji učinak uzimaju li se prije spavanja

3

STUDIJA BOLESTI SRCA

Perite zube često kako biste imali što zdravije srce