PROF. DR. SC. VLADO GUBERAC, REKTOR SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
Sveučilište ulaže maksimalne napore kako bi akademski obrazovane mlade ljude zadržalo u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj
Nedavno je u cijeloj Hrvatskoj započela nova akademska godina 2019./2020., a obilježilo ju je nekoliko aktualnih i zanimljivih tema kao što su pitanje državne mature, upisnih kvota, modernizacije većine postojećih i uvođenja novih studijskih programa, odseljavanja mladih i drugo. O navedenim i drugim temama razgovarali smo s rektorom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vladom Gubercem.
Kako biste ocijenili aktualnu situaciju na Sveučilištu u Osijeku, s naglaskom na ponudu fakulteta i sveučilišnih studija te kvalitetu nastave i uspješnost studiranja?
-Na sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nastava se u akademskoj godini 2019./2020. izvodi na 12 fakulteta, jednoj akademiji i četirima sveučilišnim odjelima. Ponuda je studijskih programa vrlo široka i obuhvaća ukupno 135 studijskih programa, od čega je 126 sveučilišnih i devet stručnih studija. Ako se programi analiziraju po razini, onda je riječ o 47 preddiplomskih sveučilišnih studija, 74 diplomska sveučilišna studija, pet integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, osam preddiplomskih stručnih studija i jednom specijalističkom diplomskom stručnom studiju u svih osam područja znanosti i umjetnosti. Postojeći se studijski programi neprekidno osuvremenjuju i prilagođavaju potrebama tržišta rada, ali se oblikuju i novi programi. Kvaliteta se nastave od akademske godine 2007./2008. sustavno prati provedbom anonimne Jedinstvene sveučilišne studentske ankete. Rezultati pokazuju porast prosječne ocjene nastavnika (koje ocjenjuju studenti) s 3,61 na 4,58 u intervalu od deset godina što je za gotovo čitavu jednu ocjenu više. Smatramo to iznimnim uspjehom i dokazom predanosti kvaliteti rada naših profesora i suradnika u prijenosu znanja.
Indikatori sustava osiguravanja kvalitete važni su i za povjerenje zajednice u uspješno ispunjavanje misije Sveučilišta. Nastavak studija ili uspješno zapošljavanje u struci u Hrvatskoj ili inozemstvu dokaz su kvalitete stečenih znanja, kompetencija i vještina na našim sastavnicama. Treba imati u vidu da broj studenata preddiplomskih i diplomskih studija u tzv. STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) području upisanih u akademsku godinu 2018./2019. na Sveučilištu u Osijeku iznosi čak 54 % što je iznad hrvatskoga prosjeka. To danas postaje još važnije s obzirom na činjenicu da se dio naših diplomiranih stručnjaka (posebice u STEM području) zapošljava u inozemstvu. Ipak, mi ne želimo da to bude jednostrano, nego bismo htjeli učiniti naše studijske programe što više međunarodno prepoznatljivim i atraktivnim kako bismo na njih privukli i inozemne studente. U tom smislu želim pohvaliti neke naše sastavnice koje provode projekte internacionalizacije visokoga obrazovanja u sklopu kojih razvijaju studijske programe na engleskom ili njemačkom jeziku. Nužno je stoga povećati ulaganja u daljnju internacionalizaciju visokoga obrazovanja kako bi se naše studijske programe učinilo međunarodno dostupnima i konkurentnima. Pri tome je važna potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja s obzirom na potrebna ulaganja u ljudske i prostorne kapacitete te osiguranje studentskoga standarda i za dolazne inozemne studente.
Smanjen broj maturanata
Nedavno je završen i jesenski upisni rok u prvu godinu studija na hrvatskim učilištima na kojem je ponovno zabilježen pad ukupnoga broja novih studenata. Kako to tumačite? Gdje vidite razloge za takav trend?
-Pad ukupnoga broja novih studenata posljedica je smanjenoga broja maturanata, smanjenoga broja onih koji su uspješno položili ispite državne mature te prisutnih migracijskih procesa. Na sastavnicama Sveučilišta u Osijeku upisan je u ovoj akademskoj godini na prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te na preddiplomske stručne studije ukupno 2951 student što je za 106 manje nego prethodne godine. Ipak, na diplomske su sveučilišne studije u prvu godinu upisana ukupno 1662 studenta što je za čak 260 više nego lani, tako da je ukupan broj studenata upisanih na prve godine obiju razina studija veći za 154. Želim naglasiti da je pad broja upisanih studenata u prvu godinu preddiplomskih studija od 3,5 %, zapravo vrlo mali broj, s obzirom na situaciju u kojoj djeluje jedino Sveučilište u istočnoj Hrvatskoj. Očigledno je da će broj mogućih domicilnih studenata biti sve manji u idućim godinama, stoga je nužno okrenuti se i onima iz inozemstva i ustrojiti studijske programe na stranim jezicima. Posljedica je to prisutnih globalizacijskih trendova koji su zahvatili i tržište visokoga obrazovanja.
Smatrate li da su upisne kvote na Sveučilištu u Osijeku dobro postavljene ili negdje postoji prostor za poboljšanje?
-Upisne se kvote svake godine donose odlukom Senata Sveučilišta, a na osnovi prethodnih prijedloga sastavnica koji su usklađeni s potrebama tržišta rada i zajednice. Većina se postojećih studijskih programa neprekidno osuvremenjuje i prati suvremene trendove u struci na koju se oslanjaju. Izmjene i dopune studijskih programa razlikuju se kao one do 20 % i one preko 20 % za koje je obvezno mišljenje bar dvaju recenzenata. Iste se putem Povjerenstva za preddiplomske, diplomske i stručne studije upućuju na Senat Sveučilišta i sve usvojene izmjene i dopune unose se u informacijski sustav za podršku postupaka vrednovanja koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pod nazivom MOZVAG. Sve je više i novih studijskih programa kojima naše sastavnice proširuju mogućnosti studiranja i pokušavaju privući nove studente kroz propisane kvote. Mislim da su naše sastavnice Sveučilišta vrijedne u redizajniranju postojećih i kreiranju novih programa čime čine sve što je moguće kako bi se upisne kvote uspjele popuniti, uvažavajući pri tome potrebe tržišta rada.
Kako gledate na aktualnu situaciju s državnom maturom, konkretno na rezultate posljednje državne mature na kojoj je palo dosta hrvatskih srednjoškolaca?
-Problematika državne mature bila je tema na prošloj sjednici Rektorskoga zbora prije mjesec dana. Znamo da na drugom, jesenskom roku maturu nije položilo nešto više od 4 000 srednjoškolaca. U nekim zemljama zapadne demokracije, na koje se često pozivamo, također se polaže državna matura. Ali u tim državama srednjoškolac ne može pasti na državnoj maturi. On s maturalnoga ispita donosi, parafraziram, jedan, dva ili više bodova koji se vrjednuju kod prijave za upis i kod razredbenoga postupka na željeni fakultet. Nažalost, u Hrvatskoj gimnazijalac uspješno završi četiri razreda gimnazije, a ne položi, primjerice, esej iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi, gubi pravo prijave na bilo koji fakultet na javnim sveučilištima i nema nikakvu stručnu kvalifikaciju! Nema završenu srednju školu! Odjednom se nalaze pred zidom i za njih u bezizlaznoj situaciji. I djeca i roditelji su izvan sebe, a liječnici, psiholozi i psihijatri već dulje vrijeme upozoravaju da takav sustav državne mature nije dobar. Djeca su primorana čekati godinu dana na nov ispit iz mature (što se rijetko događa), primorani su ići izvan Hrvatske ili upisati studij koji nisu željeli na nekom privatnom učilištu, uz plaćanje naravno, budući da na tim učilištima obavljaju upise bez položene državne mature. To je tipična nelojalna konkurencija javnim sveučilištima koja drže na kvaliteti studija koje izvode.
Rektorima hrvatskih javnih sveučilišta (osam javnih sveučilišta) to je itekako bitno jer su ta djeca mogući brucoši na našim fakultetima i akademijama. Državna matura ne bi smjela biti zapreka prijavi na razredbeni postupak na željeni fakultet. Ti su mladi ljudi imali namjeru upisati studije na javnim sveučilištima i treba im omogućiti da se kandidiraju u upisnim rokovima, a da bodovi s mature budu dodatno vrednovani u razredbenom postupku. Pogotovo je to važno jer na javnim sveučilištima postoje još uvijek nepopunjene upisne kvote na prvoj godini, a svi mi koji radimo u sustavu visokoga obrazovanja već smo plaćeni za taj posao i djeca bi mogla studirati kao redoviti studenti, naravno besplatno za njih i roditelje.
Novi studijski programi
U nekoliko ste navrata istaknuli kako Sveučilište u Osijeku i sveučilišne sastavnice planiraju pokretanje nekoliko novih studijskih programa. Molim Vas, ukratko objasnite o kojim je studijima riječ.
-Potrebno je dati punu potporu osnivanju novih sastavnica Sveučilišta. Stoga je 25. rujna 2019. na sjednici Senata prihvaćena Inicijativa za pokretanje postupka opravdanosti osnutka Kineziološkoga fakulteta. Polazište za osnutak Kineziološkoga fakulteta temelji se na izdvajanju postojećih sveučilišnih studija, preddiplomskoga sveučilišnog studija Kineziologije i diplomskoga sveučilišnog studija Kineziološke edukacije koji se izvode na Fakultetu odgojnih i obrazovnih znanosti, kao i na programima obrazovanja odraslih (voditelj športsko-rekreacijskih aktivnosti i voditelj kondicijske pripreme). U akademskoj godini 2018./2019. upisano je 117 studenata. Uz navedene zakonske i statutarne pretpostavke za osnivanje Kineziološkoga fakulteta, a s obzirom na činjenicu da Sveučilište provodi postupak statusnih promjena, ta Inicijativa predstavlja početak provedbe postupka statusne promjene, odnosno polazište za utvrđivanje opravdanosti osnivanja Kineziološkoga fakulteta u sastavu Sveučilišta u Osijeku. Cjelovitu analizu uvjeta, organizacijski ustroj, kadrovske potencijale, prostorne uvjete, opremu i financijske aspekte osnutka Kineziološkoga fakulteta izradit će povjerenstvo u posebnom Elaboratu.
Sveučilišne sastavnice izvode danas velik broj studijskih programa i pokrivaju velik broj područja znanosti. Ulaganjem dodatnih napora na pojedinim sastavnicama ustrojeni su i novi deficitarni studiji. U akademskoj 2020./2021. godini započinje se izvoditi studij Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu koji ima potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Također, treba ustrojiti i razvijati nove studijske programe na postojećim sastavnicama kao što su Farmacija, Šumarstvo i zaštita prirode, Krajobrazna arhitektura i drugi. U tijeku je izrada elaborata za studijski program Farmacije i studijski program Šumarstva i zaštite prirode. Navedeni novi studiji predstavljaju važan potencijal za daljnji razvoj Sveučilišta i način zadržavanja mladih na području istočne Hrvatske.
Na Sveučilištu je još uvijek nedovoljno iskorišten znanstveno-nastavni i umjetničko-nastavni potencijal za ustroj i razvoj zajedničkih studija između dviju ili više sastavnica Sveučilišta (joint study program). Zajednički studijski programi, posebice na diplomskoj razini, omogućuju interdisciplinaran pristup, doprinose unutarnjoj mobilnosti nastavnika te studentskoj mobilnosti i stjecanju znanja i vještina kojima završeni studenti mogu bolje konkurirati na tržištu rada.
Neki od novih prijedloga studijskih programa za ustroj studija na diplomskoj razini mogu biti novi studiji: Ekologija i zaštita okoliša, Kontinentalni turizam i gastronomija i slično. Zajednički bi studiji uvelike pridonijeli podizanju kvalitete nastavnoga procesa i privlačenju većega broja studenata na Sveučilište.
Sveučilište ima svoju Strategiju razvoja. Molim Vas, istaknite najvažnije odrednice te Strategije.
-Ako bih trebao u jednoj rečenici definirati kako vidim Sveučilište u Osijeku u budućnosti, onda bi to bilo kao „međunarodno orijentirano sveučilište svjesno svojega položaja unutar Republike Hrvatske i regije kojoj pripada i uloge u razvoju gospodarstva i cjelokupnoga života ljudi na ovom prostoru i sveučilište s jakim istraživačkim profilom kao osnovom za druge djelatnosti.“
Sukladno Strategiji, u sljedećem razdoblju potrebno je ostvariti sljedeće glavne ciljeve u sveučilišnim djelatnostima:
l Nastavna djelatnost:
- analiza i prilagodba postojećih programa potrebama tržišta rada;
- razvoj novih studijskih programa;
- razvoj zajedničkih diplomskih studijskih programa više sastavnica;
- razvoj diplomskih i doktorskih studija na engleskom jeziku;
- razvoj zajedničkih diplomskih studija s inozemnim sveučilištima;
- podizanje broja pozvanih predavanja uglednih inozemnih znanstvenika;
- umrežavanje doktorskih studija s inozemnim sveučilištima;
- ustroj novih i povećanje broja studenata na doktorskim studijima;
l Cjeloživotno učenje:
- iskorištavanje potencijala Sveučilišta za razvoj programa cjeloživotnoga učenja;
- uključivati u nastavnu bazu stručnjake iz gospodarstva i javnoga sektora;
- međunarodna prepoznatljivost programa cjeloživotnoga učenja Sveučilišta;
- omogućiti stručno usavršavanje nenastavnog osoblja;
l Znanstvenoistraživačka djelatnost:
- vidljivost u ERA-i;
- razvoj sustava za nagrađivanje znanstvene izvrsnosti;
- formiranje interdisciplinarnih istraživačkih grupa;
- razvijati djelatnost Centra izvrsnosti i Centra kompetencije;
- razvijati djelatnost Centra za bibliografsko-dokumentacijsku građu o Josipu Jurju Strossmayeru i crkvenoj povijesti;
- uključivanje u međunarodne asocijacije;
l Međunarodna i
međusveučilišna suradnja:
- intenziviranje dolazne i odlazne Erasmus mobilnosti;
- širenje mreže Erasmus partnera;
- intenziviranje mobilnosti za nenastavno osoblje u svrhu stručnog usavršavanja;
- dulji istraživački boravci na inozemnim institucijama;
- proaktivno sudjelovanje u EUA-i;
l Obnova i razvoj
Provedba treće faze obnove i izgradnje Sveučilišta treba se provesti kroz fondove Europske unije i potrebna je jača suradnja s resornim Ministarstvom i Ministarstvom regionalnoga razvoja i EU fondova te kroz projekt revitalizacije (Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem). U sljedećem razdoblju potrebno je razvijati resor za kulturu, umjetnost i međuinstitucijsku suradnju a Sveučilištu.
Razgovarao: Tomislav LEVAK
Demografska obnova Osijeka i Sveučilišta
U prvim izjavama nakon izbora za novoga rektora istaknuli ste nužnost demografske obnove Osijeka i Sveučilišta. Na koji bi se način to trebalo i moglo provesti? Strateški razvoj ljudskih potencijala izravno utječe na konkurentnost RH zbog čega je u primjeni Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF) od veljače 2013. Na taj se način bolje povezuje obrazovanje s potrebama tržišta rada. Pri tome je vrlo važno uključiti predstavnike gospodarstva i zajednice u analizu, poboljšanja i izradu novih kurikula kako bi oni mogli dati potrebna znanja i vještine studentima te im omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada. Važno za uspješno konkuriranje studenata na tržištu rada jest i jasan opis svih znanja, vještina i kompetencija koje stječu tijekom studija. Izuzetno je važno tijekom studiranja omogućiti studentima što više stručne prakse, više kontakata s gospodarstvenicima kao mogućim poslodavcima. Poslodavac može tijekom studija kroz studentsku praksu, stručan ili umjetnički rad stvoriti svoje mišljenje o svakom studentu, vrjednovati ga ili stipendirati te tako vezati uz pravni subjekt nakon što student diplomira.
Sveučilište mora imati „misijsku“ ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom pogledu, nego i u socijalnom i demografskom. Već pri samom spomenu činjenice da Sveučilište u Osijeku ima studije za gotovo sve akademske profile, za nove naraštaje studenta na razini fakulteta, odjela i Akademije i da je Osijek već pune 44 godine sveučilišni grad, stvara se osjećaj sigurnosti i optimizma. Novi naraštaji studenata ne moraju stanovati u dalekim gradovima i studirati na udaljenim sveučilištima, nego to mogu u svojem gradu. Taj osjećaj sigurnosti zalog je budućnosti i uz jačanje gospodarstva i povezivanje sveučilišta s gospodarstvom treba pridonijeti u sljedećem razdoblju demografskoj obnovi.
Još je jedna velika „misijska“ uloga sveučilišta zadržavanje mladih ljudi u Osijeku, u istočnoj Hrvatskoj, nakon stečene diplome. Vrlo često svjedoci smo odlazaka naših mladih ljudi, akademski obrazovanih, u zemlje Europske unije u potrazi za poslom. Sveučilište mora uložiti maksimalne napore i zadržati akademski obrazovane mlade ljude u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj kontaktima tijekom studija s mogućim poslodavcima, prijavljivanjem start-up projekata kod tih poslodavaca, iz znanstvenoga i stručnoga, ali i iz umjetničkoga područja, te edukacijom na sveučilištu u vidu razvoja karijera. I, na kraju, novim studijskim programima i novim fakultetima trebamo zadržati mlade ljude na istoku Hrvatske gdje će zasnovati obitelj.
Sveučilište u Osijeku kao
poželjno mjesto studiranja
Zbog čega bi student trebao izabrati baš Sveučilište u Osijeku kao poželjno mjesto za studiranja? Zadaća koju sam kao rektor preuzeo u svojem mandatnom razdoblju jest internacionalizacija osječkoga Sveučilišta kako bi ono bilo vidljivije u europskom istraživačkom prostoru i europskom prostoru visokoškolskih institucija. Sveučilište u Osijeku, s obzirom na događanja u Slavoniji posljednjih godina, osim znanstvene, umjetničke i stručne, ima socijalnu i demografsku ulogu jer u pitanju je jedino Sveučilište u istočnoj Hrvatskoj.
Sveučilište traži načine i modalitete kako, nakon završenoga obrazovnog ciklusa, zadržati mlade ljude u Hrvatskoj te s tim ciljem, nastojimo našim studentima pojačati stručnu praksu, uspostavili smo neposredne kontakte s gospodarstvom, ali i kulturnim i obrazovnim institucijama. Želimo da poslodavci unaprijed prepoznaju intelektualnu i kreativnu snagu naših studenata i računaju na nju. Zalažemo se da se naši studenti nametnu i realiziraju u vlastitoj sredini. Motiviramo, stipendiramo i nagrađujemo studente po kriteriju izvrsnosti, originalnosti i autentičnosti na svim poljima i granama znanosti i umjetnosti, a istovremeno se brinemo za stalan napredak i boljitak studentskoga standarda kako bi Osijek bio poželjno mjesto za studiranje i življenje. Europska komisija našem je Sveučilištu produljila priznanje „Povelja za izvrsnost u istraživanju“ na razdoblje od tri godine (do travnja 2022.). Priznanje dodjeljuje Europska komisija istraživačkim institucijama koje su ostvarile važan napredak u primjeni Europske povelje za istraživača i Kodeksa za zapošljavanje istraživača, odnosno institucijama koje se pridržavaju dokumenata i standarda koje je propisala Europska unija, a vezane su uz uvjete rada i zapošljavanje istraživača. To je još jedna važna potvrda da studenti koji studiraju na našem Sveučilištu, a žele se baviti znanstvenoistraživačkim radom, imaju istovjetne uvjete kao i europske im kolege.
I na koncu, Osijek je prelijep grad u kojem bi svaki mladi čovjek i svaka mlada obitelj željela živjeti ako im se osigura minimum egzistencije dostojne čovjeka. Zajedno s Gradom i Županijom svi moramo raditi na ostvarenju toga cilja. Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati!