Novosti
LOŠE UREĐENA PODJELA ODGOVORNOSTI

Gotovac: Koeficijenti ne mogu biti razlog za štrajk
Objavljeno 16. studenog, 2019.
"Ima li smisla da država plaća, a da s druge strane ne može utjecati na štrajk?"

Školski sindikati doveli su se u pat-poziciju odbijajući sve ponude Vlade za povećanje osnovice plaća i naknadnu promjenu uredbe o koeficijentima, a javnost sve više preispituje mogućnosti prestanka štrajka jer roditelji smatraju da će se teret tuđe odgovornosti prebaciti na leđa njihove djece, kvalitetu njihove izobrazbe i na kraju ni krivi ni dužni nadoknadom nastave izgubit će svoje slobodno vrijeme. Ovaj štrajk, naime, osim što pokazuje probleme glede plaća, visine tih plaća, načina uređenja plaća, pozicije glede uređenja plaća, dosta apostrofira jedno pitanje, a to je ta podijeljena odgovornost između države, škola, ustanova, njihovih osnivača, ravnatelja, pozicija radnika... To je sve vrlo loše uređeno područje u kojem ta podijeljena odgovornost znači priličan izostanak odgovornosti.



Štrajk nije zakonit

Prema sudu dr. sc. Viktora Gotovca, izvanrednog profesora radnog i socijalnog prava na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, štrajk nije zakonit, a obrazlaže ga činjenicom da se plaće u javnim službama uređuju kroz koeficijente i kroz osnovicu, a koeficijenti se pak uređuju uredbom, a osnovica u kolektivnim pregovorima.


- Kada se kaže da se koeficijenti uređuju uredbom, onda ste zapravo rekli da se ne uređuju kolektivnim pregovorima i da ih ne mogu uređivati sindikati, nego ih zapravo uređuje Vlada. Mi smo na Vladu delegirali ovlast da oni to rade i to piše u našim zakonima. To doista utječe na plaću, ali to će urediti Vlada, a sindikati će urediti dio koji se tiče osnovice. Kada imate takvo izričito uređenje koje kaže da je nešto ovlast Vlade, onda se zapravo oko toga ne može štrajkati. Kao što ne možete štrajkati vezano uz bilo koji zakon. To je ovlast Sabora koji donosi zakone, a ne ovlast sindikata. Oni pak mogu biti zadovoljni ili nezadovoljni, mogu organizirati prosvjede kao bilo koji građani ili udruga, ali ono gdje sindikati imaju ekskluzivitet je zapravo situacija povezana s kolektivnim pregovaranjem s kolektivnim dogovorom i mogu štrajkati ako smatraju da neki njihovi interesi nisu ostvareni, izvan toga ne - pojašnjava Gotovac.


Sindikati su, kaže, mogli tražiti izmjene kolektivnog ugovora i reći da je to zbog promijenjenih okolnosti, kao što su to učinili primjerice liječnici.


- Govori se da liječnici imaju dodatak na odgovornost, dodatak za posebne uvjete rada. Školski sindikati su mogli reći - mi želimo posebni kurikularni dodatak. Ako tvrde da se povećao njihov opseg zbog kurikuluma, onda možemo staviti kurikularni dodatak ili dodatak za kurikularnu odgovornost ili dodatak za rad s djecom... Ovaj zahtjev koji sada iskazuju mogli su formulirati u kolektivnom ugovoru i onda bi njihov zahtjev bio zakonit. To su napravili liječnici, oni imaju točno precizirane dodatke na odgovornost, dodatke na uvjete koji se definiraju postotcima koliko ima liječnik, koliko sestra... - obrazlaže naš sugovornik, naglasivši da su to tako sindikati formulirali sadržajno - sada bi bili pokriveni.
Samo platac

Sadržajno i procesno, nastavlja Gotovac, kada bi se država uopće pozvala na te dvije stvari, ona bi vrlo lako mogla uspjeti u tom sporu i dobiti identifikaciju štrajka kao nezakonitog. "Mislim da bi trebali biti veliki pravni manevri da tome ne bude tako.


Vratimo li se na početnu tezu da ‘podijeljena odgovornost znači priličan izostanak odgovornosti‘, ostaje zapravo dilema što zapravo radi država," kaže.
- Ona kolektivno pregovara, znamo također da nije ni osnivač, država je samo platac. Osim što razmišljamo o koeficijentima, u budućnosti bismo mi kao država i kao društvo morali kazati ima li to smisla da država plaća, a da s druge strane ne može utjecati na štrajk, a da ravnatelji dobivaju samo novac, a zapravo ni oni ne odlučuju ni o čemu. Opet ravnatelji imaju svog šefa, osnivač je u pravilu županija, a najsnažniji glas za izbor ravnatelja je broj članova predstavnika radnika i zbornica, odnosno predstavnici roditelja, nastavnika i svih zaposlenika. Vrlo je teško ravnateljima i biti poslodavac jer zapravo oni ovise o radnicima – smatra Gotovac postavljajući pitanje tko je odgovoran da imamo takvo upravljanje sustavom i na koji način bismo ga mogli poboljšati, da u nekoj perspektivi možemo brže, ekspeditivnije uređivati i koeficijente i kolektivne ugovore i upravljanje školama i da definiramo kakve će plaće biti.


Tomislav Prusina
Viktor Gotovac

izvanredni profesor radnog i socijalnog prava na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

MORAMO SE PITATI KAKVO DRUŠTVO ŽELIMO, I ONDA GA STVORITI

Dr. sc. Viktor Gotovac smatram da su i građani bitni kako bi im naše javne službe dale bolju uslugu, "da u bolnici budete izliječeni kvalitetno i brzo, da u školi djeca dobivaju kvalitetno obrazovanje i da država građanima daje dobre javne usluge". "Naši ljudi, kada odlaze u inozemstvo, ne odlaze samo radi dobre plaće, nego zato što je društvo uređeno, zato što ćete sve usluge i školu i socijalnu pomoć i obrazovanje dobiti puno odgovornije i jednostavnije nego u Hrvatskoj. Mislim čak da plaće nisu ključni razlozi da ljudi odlaze, nego da se nama nakon članstva u Europskoj uniji općenito počinju pojavljivati društvena pitanja gdje ćemo se mi svi zajedno morati zapitati kakvu mi to državu i društvo želimo i onda ga stvoriti. Pravna struka tu može pomoći i reći to je pravi put, ali zapravo sadržaj moramo definirati svi mi zajedno", zaključuje Gotovac.
U UTORAK ŠTRAJK U CIJELOJ HRVATSKOJ
Obrazovni sindikati najavili su u petak da će idućeg utorka štrajkati osnovne i srednje škole u cijeloj zemlji, što će biti svojevrsni odgovor na posljednje izjave premijera Andreja Plenkovića i ministra rada Josipa Aladrovića. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec dodao je kako će u ponedjeljak štrajkaši "biti tihi" iz pijeteta prema žrtvama Vukovara i Škabrnje i svih žrtava Domovinskog rata. Najavio je da će u ponedjeljak sjednice održati Veliko vijeće Sindikata hrvatskih učitelja i Središnji odbor Sindikata srednjih škola, na kojima će donijeti odluke o modelima štrajka nakon utorka. "Ako neće platiti dane provedene u štrajku, šalju poruke učenicima, roditeljima, ministrici obrazovanja i cijeloj javnosti da je potpuno nevažna reforma obrazovanja", osvrnuo se Mihalinec na poruke iz Vlade. Dodao je da premijer prijetnjama o neplaćanju štrajka i inzistiranjem da se nadoknade odrade, radi dvostruki trošak za proračun. Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić najavio je da se štrajk na fakultetima nastavlja 22. studenoga.
26.

dan štrajka prema cirkularnom modelu bio je u petak, čime je svaki učenik dosad izgubio šest dana nastave
Možda ste propustili...

OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U DARDI

Šef milicije dopustio ubijanja i mučenja

BIBLIJSKA PORUKA

Obratite se

HDZ O ISTUPIMA OPORBE I KANDIDATA:

Spinovima žele srušiti Plenkovića

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAD TRGOVAČKIH LANACA ZA BLAGDANE

Radnicima u trgovini više neradnih dana

2

OKONČATI NEDOVRŠEN POSAO

Ustav krojen po mjeri dvije osobe tempirana je bomba

3

U HRVATSKU SE VRATIO TIM KOJI JE POMAGAO NAKON POTRESA

Pet hrvatskih građevinskih inženjera procijenilo 68 građevina u Albaniji