O izazovima pred kojima će se naći Republika Hrvatska kad od 1. siječnja iduće godine započne hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije razgovarali smo s Natkom Vlahovićem, direktorom Vlahović grupe i akreditiranim lobistom pri Europskom parlamentu.

Kao prva hrvatska tvrtka specijalizirana za poslovno lobiranje u EU, analize i monitoring javnih politika i regulatornog okvira za poslovanje s uredima u Zagrebu i Bruxellesu, Vlahović Grupa od 2012. godine prijavljena je u Registar Transparentnosti Europske komisije i Europskog parlamenta, a izdana joj je akreditacija Europskog parlamenta kao jednom od 3530 subjekata. Natko Vlahović je koautor knjige "Profesionalni lobist" (uz Brunu Jelića), objavljene 2015., aktualne i danas.

Jedno od neriješenih pitanja koje se, prema svemu sudeći, prenosi u sljedeću godinu, bit će Brexit. Hoće li i koliko ta tema opteretiti hrvatsko predsjedanje?

- Brexit je tema koja će utjecati na generalnu klimu hrvatskog predsjedanja, a ako se on u tom razdoblju i realizira, što je izvjesno, to će biti politički momentum par excellance koji ćemo svi pamtiti. Brexit će svakako utjecati na financiranje Europske unije, jer će Velika Britanija prestati uplaćivati u proračun, što znatno komplicira donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), a koji Hrvatska ima zadatak dovršiti.

Hoće li RH za svoga predsjedanja dobiti datum službenog ulaska u zonu Schengena?

- Aktualni sastav Komisije dao je Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i sljedeći izazov koji je pred Hrvatskom konsenzualno je odlučivanje na Vijeću EU-a, kojim ćemo predsjedati. S obzirom na potencijalnu blokadu koju je Slovenija najavila, Hrvatska se formalno ne bi smjela koristiti ulogom predsjedateljice kako bi to pitanje riješila. Pravilo je da država koja predsjeda Vijećem ne smije na formalnoj razini zagovarati vlastite nacionalne interese, a uz to, kada se radi o Schengenu, Hrvatska će biti i izuzeta iz odlučivanja. Međutim, važan zadatak naše diplomacije bit će stvoriti povoljno okruženje za postizanje konsenzusa.

Govori se i o Višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027. Koliko je on važan za EU?

- Jedan od najvažnijih dokumenata čiji će proces usvajanja ući u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a je Višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021. - 2027. Zadaća RH kao predsjedateljice je postići konsenzus oko legislativnih inicijativa te djelovati kao medijator između različitih interesa država članica. Važnost VFO-a je u činjenici što postavlja okvir za godišnji proračun Europske unije za razdoblje od sedam godina. Usvajanje VFO-a krucijalno je pitanje, što potvrđuje i nedavni posjet glavnog ravnatelja Glavne uprave EK-a za proračun Hrvatskoj, kako bi s ministrom Pavićem razgovorao o VFO-u u kontekstu predsjedanja RH Vijećem EU-a. Taj će proces pratiti teški pregovori, posebno u dijelu sredstava namijenjenih za kohezijsku politiku. Brexit svakako neće pomoći.

Kohezijska politika također će biti jako važna tema iduće godine...?

- Kohezijska politika glavni je investicijski alat EU-a, uspostavljen kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i postiglo razvojno ujednačavanje država i regija unutar Unije. Odnos između najviše i najmanje razvijene savezne države u SAD-u je 1:3, a u EU-u taj je odnos 1:7. Zato na kohezijsku politiku otpada više od 40 % ukupnog proračuna EU-a i iznimno je važna za države članice sa slabije razvijenim gospodarstvom. Trenutno se lome koplja između država koje iz fondova povlače više nego što uplaćuju u proračun EU-a, okupljenih u koaliciju "Prijatelji kohezije", i starih razvijenih članica, koje više uplaćuju nego što povlače. Naime, stare članice predlažu povećanje udjela nacionalnog financiranja i skraćenje rokova korištenja sredstava. Radi se o velikim financijskim učincima, pa će pregovori biti izuzetno teški, to više što se Hrvatska već deklarilala kao "prijatelj kohezije".

Kohezijska politika EU-a do sada je davala upravo manje razvijenim članicama priliku za konkurentan ulazak na jedinstveno tržište Europske unije, koje nudi velike prilike, ali je također visoko regulirano. Naime, visoki stupanj regulacije tržišta zahtijeva visoku konkurentnost i tvrtke i proizvoda, što opet zahtijeva stalna ulaganja i prilagodbu novim i sve strožim reglativama. Tvrtkama je teško uopće pratiti svu tu regulativu koja se odnosi na određeni sektor i u skladu s regulatornim promjenama podešavati poslovanje.

Koliko je pritom važno znati se snalaziti u gomili EU-zakonodavstva, pravila, načina funkcioniranja...?

- Zakonodavni proces EU-a je otvoren i nudi priliku svim zainteresiranim dionicima da daju svoj doprinos i zastupaju svoje interese. Iako otvoren i deklarativno transparentan, zakonodavni proces EU-a iznimno je kompleksan i potrebno je jako dobro poznavanje tog procesa za održavanje i promicanje vlastite konkurentnosti. Na razini EU-a, primjerice, postoji javno savjetovanje za usklađivanje nacionalnih tehničkih propisa s EU regulativom koja se tiče jedinstvenog tržišta, što znači da se bilo koja tvrtka iz EU-a može, na primjer, žaliti na predložene odredbe Uredbe o kvaliteti autoplina u RH.

Dakle, u tom nominalno otvorenom i transparentnom zakonodavnom procesu između Komisije, Vijeća i Parlamenta postoji labirint procedura s više od 300 raznih komiteta i radnih skupina, 10 sastava Vijeća, 28 povjerenika, 53 direktorata i agencija, koji stvaraju komunikacije, direktive, uredbe, delegirane akte, preporuke.... Pomoć eksperata koji poznaju zakonodavni proces EU-a i kanale utjecaja nezaobilazna je za tvrtke, ali i cijele sektore kojima je snalaženje u "europskom zakonodavnom labirintu" bitno za ostvarenje korporativnih i poslovnih ciljeva. Treba naglasiti da je Hrvatska najmlađa članica te da je potrebno vrijeme kako bi se usvojilo poznavanje zakonodavnog procesa i shvatilo koji su načini ostvarivanja utjecaja na njega.

Kad se sve zbroji i poveže, kakve su zapravo koristi od predsjedanja?

- Prema iskustvima novih država članica, predsjedanje Vijećem EU-a je period u kojem se intenzitet interesa poslovne zajednice za zemlju predsjedateljicu iznimno povećava. Budući da će se gotovo 150 raznih sastanaka i događaja odigrati u Hrvatskoj, zasigurno je da će Hrvatska tijekom tih šest mjeseci biti u fokusu interesa europske, ali i globalne poslovne zajednice. Brojne su poslovne delegacije već posjetile ključne političke adrese u Zagrebu. To otvara priliku i hrvatskim poslovnim udruženjima i poduzećima da se (jače) uključe u taj proces i steknu uvid kako funkcionira EU i što može Hrvatska kao predsjedateljica učiniti za njih. Uz to, od države koja predsjeda očekuje se da otvori nove teme i postavi vlastite prioritete na dnevni red i da ih pokuša "zakotrljati" niz EU zakonodavni proces. Zatvaranje VFO-a i stavljanje demografije kao jako važne teme za Hrvatsku na EU agendu svakako bi hrvatsko predsjedanje učinilo uspješnim u političkom smislu.

Hrvatsko će gospodarstvo profitirati od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, upravo onoliko koliko i pokazuje interes za sudjelovanje u ovom iznimno važnom događaju.(D.J.)