Magazin
INTERVJU: ĐANA LUŠA

Predvodnička uloga RH u izgradnji snažne Europske unije
Objavljeno 16. studenog, 2019.
DOC. DR. SC. ĐANA LUŠA, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Vezani članci

INTERVJU: NATKO VLAHOVIĆ

U fokusu interesa europske, ali i globalne poslovne zajednice

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!

Hrvatska preuzima rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a baštineći probleme i izazove s kojima se Europska unija suočava duži period te koji su direktno vezani uz egzistencijalna pitanja cijelog europskog projekta. Prije svega riječ je o još uvijek nedovršenom procesu Brexita, koji sa sobom donosi mnogo nepoznanica koje prodiru gotovo u sve pore europske ideje zajedništva i integracije, kao i o usvajanju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), ili, jednostavnije rečeno - dugoročnog proračuna Europske unije, kaže dr. sc. Đana Luša, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te dodaje:

- Smatram da je uistinu riječ o jednom od najvažnijih političkih dokumenata EU-a, zbog nekoliko razloga. Prije svega u njegovim se stavkama vide prioriteti EU-a koji će se moći realizirati uz alocirana sredstva, a ujedno se radi o dokumentu čijom provedbom građani osjećaju uvijek spominjanu mantru dodatne vrijednosti članstva. Zatim, riječ je o okviru koji osigurava proračunsku disciplinu EU-a i uvelike olakšava donošenje godišnjih proračuna EU-a. Treći element političke važnosti VFO-a ocrtava se kroz podjele među članicama, koje je prijedlog Europske komisije iz 2018. godine izbacio na površinu. Objašnjenja radi, sama procedura usvajanja novog VFO-a započinje prijedlogom Komisije koji služi kao podloga za pregovore u okviru Vijeća EU-a. Smjernice za utvrđivanje svog stajališta Vijeće dobiva od Europskog vijeća (čelnika država članica EU-a). Za donošenje VFO-a potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a uz suglasnost Europskog parlamenta.

Unatoč predviđanjima kako će dugoročni proračun EU-a biti usvojen do predsjedanja Hrvatske, to se nije dogodilo, s obzirom na nemogućnost postizanja kompromisa. Riječ je prije svega o podjeli na bogatije države članice, koje traže manji proračun, s obzirom na to da smatraju kako izdvajaju više nego što iz proračuna dobivaju (iako su podložne korektivnim mehanizmima sukladno s kojima uplaćuju manje nego što bi trebale u odnosu prema BDP-u), te na neformalnu skupinu 17 država (uglavnom iz srednje i istočne Europe), koje se zauzimaju za zadržavanje dosadašnjeg iznosa kohezijskih sredstava i razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata. Daljnju podjelu između istoka i zapada EU-a predvode države na čelu s Višegradskom skupinom, koje se protive planu da alokacije EU-a budu uvjetovane vladavinom prava te većom kontrolom trošenja sredstava sa strane Bruxellesa.

Uz spomenutu podjelu između država članica treba spomenuti i četvrti element političke važnosti VFO-a, a to je problem pronalaska rješenja za kontribucije koja se gube s izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, kao i potrebu za prilagođavanjem na nepredviđene okolnosti i novonastale prioritete, poput, primjerice, migracija. Stoga ostaje vidjeti koliko će Hrvatska kao mala članica uspjeti kormilariti raspravom o proračunu i usmjeriti sve članice da pušu u isto jedro, postizanja konačnog kompromisa. Pri tome će morati "prigušiti" i neke prije naglašene nacionalne interese vezane uz kohezijsku politiku.

VELIKA ODGOVORNOST
Ambiciozni program rada predstojećeg hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije uključuje niz pitanja, poput Brexita, sigurnosti, migracija, upravljanja granicama, ali i ulaska RH u Schengen. Je li RH spremna položiti taj svoj europski ispit?

- Hrvatska je najmlađa država članica koja će predsjedati Vijećem EU-a, u trenutku brojnih otvorenih izazova i turbulencija. Svojim ambicioznim programom, utemeljenim na četiri prioriteta: Europa koja se razvija, povezuje, štiti i koja je utjecajna, asertivna i otvorena, okrunjen sloganom "Snažna Europa u svijetu punom izazova", Hrvatska se želi potvrditi kao odgovorna europska država. Radi se o maloj državi koja ima ograničenu pregovaračku moć i nalazi se na začelju koalicijskog potencijala u Europskoj uniji. Stoga će kroz najavljene prioritete nastojati iskoristiti priliku da promovira i svoje nacionalne ciljeve na dobrobit svih članica. Nadalje, trebala bi ostvariti veću političku vidljivost i snažniji utjecaj na proces pregovaranja. Posebno se može istaknuti kao predvodnica u regiji ponovnim otvaranjem diskusija o proširenju EU-a organiziranjem summita čelnika EU-a o zapadnom Balkanu.

Organiziranje velikog broja sastanaka i neformalnih događaja te financiranje predsjedanja uz relativno skromno iskustvo administracije bit će velik izazov Hrvatskoj. Uspjeh cijelog procesa i polaganje svojevrsnog ispita zrelosti stvara golemi pritisak na državne službenike koji moraju pripremiti stotine sastanaka, predsjedati im i postići konsenzus među članicama, pri tome djelujući profesionalno, neutralno i diplomatski. Indikatori uspješnog predsjedanja države EU-om uključuju postizanje sporazuma o agendi, osjetljivost na šire europske političke i ekonomske izazove, posjedovanje tehničkih, administrativnih i diplomatskih odgovornosti, političku stabilnost države te njezinu vjerodostojnost. Hrvatska će kao mala država određivanjem dnevnog reda i facilitiranjem sastanaka moći ponekad imati priliku progurati pitanja od svojeg nacionalnog interesa, a dobivanjem uvida i informacija u procese EU-a povećati izvore svoje moći i koalicijski potencijal. Spomenuti indikatori odlučujući su prilikom davanja ocjene Hrvatskoj na ispitu zrelosti. Potrebno je u tom kontekstu napomenuti kako je Hrvatska od kulminacije migrantske krize u ljeto 2015. godine, čuvajući vanjsku granicu EU-a, konstantno bila pod povećalom europske javnosti te izložena ogromnim pritiscima kako bi ispunila sve tehničke kriterije za ulazak u šengenski prostor. Prvi dio ispita zrelosti koju je pred nju postavio EU uspješno je položila.

SVI SU NA DOBITKU
Rečeno je da treba gledati širi europski interes, a ne uski balkanski...?

- Prije svega treba razumjeti što znači predsjedanje Vijećem EU-a. Radi se o planiranju i vođenju sastanaka u Vijeću, njegovim pripremnim tijelima te predstavljanju Vijeća u odnosima s drugim institucijama EU-a. Hrvatska će biti odgovorna za pokretanje zakonodavnog rada Vijeća, osiguravanje kontinuiteta programa EU-a, urednost zakonodavnog procesa i suradnju među državama članicama. U tom kontekstu očekuje se da je država predsjedateljica pošten i neutralan posrednik, koji svoje nacionalne ciljeve stavlja u drugi plan. To je prilika da Hrvatska kormilareći Unijom u kontekstu brojnih previranja pokaže što ona u konačnici može učiniti za EU a da na svoje nacionalne interese gleda kao na dio širih razvojnih strategija Unije koje vode i dobrobiti građana Hrvatske.

Nadalje, potrebno je naglasiti kako je stupanjem Lisabonskog ugovora na snagu došlo do slabljenja uloge rotirajućeg predsjedništva. Umjesto lidera države predsjedateljice sastanke nacionalnih lidera predvodi predsjednik Europskog vijeća. Ojačana je pozicija visokog povjerenika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije te predsjeda sastancima ministara vanjskih poslova. Međutim, možda i najveći udar na važnost predsjedanja je gubitak slobode postavljanja EU agende, čiji su okviri zacrtani na summitima EU-a te programima tzv. Trija. Ostale promjene osnažile su potrebu za koordinacijom između Europskog parlamenta, Komisije i države predsjedateljice, čime je ona izgubila moć oblikovanja politika. Unatoč smanjivanju političkog vodstva rotirajućeg predsjedništva, ono i dalje ima sposobnost oblikovanja legislative EU-a utjecajem u nižim konfiguracijama Vijeća. Uspješno balansiranje između interesa EU-a i nacionalnih interesa ipak u konačnici ostavlja mjesta i za oblikovanje ishoda u skladu s nacionalnim prioritetima, što pokazuju primjeri drugih država, poput Belgije, Estonije ili Mađarske.

Tko će osim same države, odnosno diplomacije, najviše profitirati od hrvatskog predsjedanja Vijećem Unije?

- Iako su mnogi skeptični prema koristima koje će građani Hrvatske imati od predsjedanja Vijećem EU-a, potrebno je naglasiti kako su mogućnosti velike. Naravno, ne radi se o čarobnom štapiću koji će stvoriti čuda, nego o realnim očekivanjima kao posljedici isključivo pametne i angažirane strategije male države koja preuzima predsjedanje. Počnimo od najavljenih prioriteta, kojima su kritičari predbacivali neinventivnost i općenitost, međutim moramo biti svjesni da se oni naslanjanju na program triju država koje uzastopce predsjedaju Vijećem (tzv. Trija), kao i na smjernice koje je usvojilo Europsko vijeće. Kao država koja predsjeda Vijećem EU-a, Hrvatska se prije svega mora zauzimati za ostvarenje onih ciljeva koji su prepoznati kao europski, pri tome respektirajući interese svih članica i voditi politiku konsenzusa. U tom kontekstu opće postavljenih ciljeva teško je identificirati područja u kojima se mogu prepoznati svi hrvatski građani. No nije i nemoguće. Prije svega Hrvatska dobiva predvodničku ulogu u izgradnji snažne Europske unije koja se zasniva na vrijednostima kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, vladavina prava i dr. Samim članstvom u Europskoj uniji hrvatski građani dobili su dodatna prava, poput mogućnosti upućivanja predstavke Europskom parlamentu, europskom ombudsmanu ili pravo izravnog obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima EU-a. Upravo je predsjedanje odlična prilika da se građani podsjete na svakodnevnu važnost Unije, kao i na svoja prava i mogućnosti.

Zatim se prioritetna područja predsjedanja trebaju iskoristiti kako bi se poduzetnicima u sektorima transporta i energetike omogućio dodatni razvoj, pronalazak novih partnera i tržišta. Ujedno je predsjedanje velika prilika da se Hrvatska predstavi europskoj javnosti na planu gospodarstva, kulture i turizma, što bi, prema optimističnom scenariju, moglo dugoročno rezultirati većim prijmom hrvatskih proizvoda na zajedničkom europskom tržištu. Prilika je to za novi početak u smislu promocije Hrvatske, iako treba biti oprezan i priznati da čuda nisu moguća u samo šest mjeseci, nego je potrebno dugoročno planiranje, koje uključuje i strategiju djelovanja u periodu prije i nakon predsjedanja.

Na gospodarskom planu, s obzirom na rast vidljivosti Hrvatske, može se očekivati i rast u sektorima hotelijerstva, ugostiteljstva, ali i prevoditeljskih usluga zbog organizacije brojnih sastanaka. Uostalom, prilika je to da Hrvatska uči od drugih, čime jača svoju konkurentnost. Predsjedanje je prilika da Hrvatska stvori svojevrsnu dodatnu vrijednost i da se nametne kao država koja ima što ponuditi Europskoj uniji. (D.J.)
Prilika je to za novi početak u smislu promocije Hrvatske, iako treba biti oprezan i priznati da čuda nisu moguća u samo šest mjeseci predsjedanja...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: PREDSJEDNIČKI IZBORI (I)

Kocke su bačene, kampanja postaje sve oštrija

2

INTERVJU: KREŠIMIR MACAN

Ako izgubite kompas, izgubili
ste pažnju birača, a time i izbore

3

REPORTAŽA - DIZANJE IZ MOČVARE

Sardinija: Otok u borbi s morem