Magazin
TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (I.)

Hrvatska će položiti ispit zrelosti!
Objavljeno 16. studenog, 2019.
ŠIRI EUROPSKI INTERES, A NE USKI BALKANSKI: TKO TO NE RAZUMIJE, NEKA SE NE BAVI POLITIKOM

Vezani članci

TEMA TJEDNA: 45 DANA DO PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A (II.)

Jadranka Polović: Ne možete živjeti mirno ako vam se susjedi tuku

INTERVJU: NATKO VLAHOVIĆ

U fokusu interesa europske, ali i globalne poslovne zajednice

Europa koja se razvija, povezuje, štiti i koja je utjecajna, to su četiri ključne stavke hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a koje sve češće naglašava i premijer Andrej Plenković.

Dakle, kao prvo, "Europa koja raste i koja se razvija" trebao bi biti ekonomski dio, dio unutarnjeg tržišta, dio konkurentnosti, dio kohezije, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Drugi prioritet "Europa koja povezuje" znači prometno, energetsko, digitalno povezivanje, Europa koja će biti bolje povezana na način da se zemlje uključe u sve europske mreže u svim njihovim aspektima. Treći je "Europa koja štiti", pitanje sigurnosti - kako unutarnje tako i vanjske, od nezakonitih migracija pa do terorizma. Četvrto - "Snažna i agilna Europska unija" na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga netko želi prihvatiti i koja štiti svoje države članice te ima utjecaj na globalne procese. Sve u svemu, puno bitnih zadaća tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje počinje 1. siječnja 2020. i traje pola godine. Stoga i nije čudno što se govori o velikoj odgovornosti te prilici za afirmaciju i slično. Istina, riječ je o velikom događaju za malu zemlju poput Hrvatske, osobito zato što će tu dužnost, ali i odgovornost, prvi put preuzeti na sebe. Premijer Plenković svjestan je tih odgovornosti, kao i prioriteta, te ističe: "Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. - 2027. postigne što je prije moguće." O tome se raspravljalo u Pragu, na nedavnom skupu 17 članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, koja se protivi smanjivanju kohezijskih sredstava u sedmogodišnjem proračunu EU-a. "Uloga premijera Plenkovića bit će ključna sljedećih mjeseci, kada bi moglo doći do dogovora o proračunu", rekao je i češki premijer Andrej Babiš.

"Kao buduća predsjedateljica Vijećem EU-a, Hrvatska ima dobru volju i ambiciju da pokuša pronaći što veći konsenzus oko budućeg sedmogodišnjeg proračuna, koji je bez dileme najvažniji politički dokument za cijelu Uniju. Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama itd.", rekao je Plenković.

KOHEZIJSKA POLITIKA
Inače, kohezijska politika strategija je Europske unije za promicanje i podupiranje "ukupnog skladnog razvoja" njezinih država članica i regija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dva prigovora: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te skraćivanje razdoblja za provedbu projekata. U novom sedmogodišnjem proračunu trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike. Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna, i povećanje izdvajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a. Taj prijedlog ne zadovoljava ni jednu od dvije skupine zemalja, koje se tradicionalno suprotstavljene svaki put kada se vodi rasprava o dugoročnom proračunu. S jedne strane su bogatije članice, koje u proračun daju više nego što iz njega dobiju i koje uvijek traže što manji proračun, a s druge strane su siromašnije članice, koje traže više sredstava za kohezijsku politiku, a pritom se ne protive da i same izdvajaju više u zajednički proračun.

PRESUDAN TRENUTAK
Plenković je prije Praga predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i na konferenciji u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kada je prvi put predstavljen i službeni slogan hrvatskog predsjedanja, a koji glasi: "Snažna Europa u svijetu punom izazova."

"Naše predsjedanje dolazi u presudnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet", kazao je hrvatski premijer te upozorio da su u vremenu velikih tehnoloških, geopolitičkih i demografskih promjena gospodarstvo i tržište rada EU-a suočeni sa sve većom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a.

Kad se sve zbroji, zemlja predsjedateljica Vijećem EU-a, a to će od 1. siječnja biti RH, odgovorna je za to da se programi EU-a iz različitih sektora ispunjavaju prema planu. Ako se negdje pojave problemi, ta se tema žurno stavlja na dnevni red. Recimo, tema migracija posljednjih godina često je na dnevnom redu kada zasjedaju ministri unutarnjih poslova i pravosuđa. Predsjedništvo mora djelovati kao pošten i neutralan posrednik. Vijeće Europske unije tijelo je koje utvrđuje program politike EU-a. Nema stalan sastav, nego ga čine ministri zemalja EU-a, ovisno o temi koja je na dnevnom redu. Nadležnosti Vijeća EU-a su da pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga s Europskim parlamentom na temelju prijedloga Europske komisije. Koordinira politike država članica EU-a, razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijeća, sklapa sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija, donosi godišnji proračun EU-a s Europskim parlamentom i koordinira politike država članica EU-a. Tako će i svi hrvatski ministri biti ne samo ministri RH nego i ministri EU-a! Dakle, kada u Bruxelles dolaze ministri prometa, njima će predsjedati hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a kada se bude radilo o poljoprivredi, ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Upravo nošenje s tom zadaćom često pridonosi općem dojmu i ocjeni uspješnosti predsjedanja pojedine zemlje članice.

OBVEZE I KORISTI
Prevedeno u brojke, sve te netom nabrojene zadaće podrazumijevaju više od 1500 sastanaka unutar 150 radnih skupina te niz sastanaka na najvišoj EU razini. Svaka država koja predsjeda mora osigurati potrebne financijske i administrativne kapacitete kako bi predsjedanje prošlo u najboljem redu. Tu može računati na pomoć EU-a. Iako će naše predsjedanje biti podijeljeno između Bruxellesa i Zagreba, ono je za domaći teren i dalje golem logistički i administrativni napor, zahtijeva visok stupanj političke obveze prema europskom projektu te intenzivnu koordinaciju svih aktera, što u ovom slučaju uključuje i akademsku zajednicu, civilni sektor, ali i realni sektor, koji može pridonijeti predsjedanju sponzorstvima i identifikacijom hrvatskih prioriteta u predsjedanju Vijećem EU-a. U logističkom smislu, RH će predsjedati na oko 20 sastanaka visoke razine, oko 1000 sastanaka radnih skupina, koje će raditi na nekoliko stotina dokumenata. U administrativnom smislu dvije su aktivnosti presudne - zapošljavanje dodatnog kadra i pravodobna obuka za predstojeće aktivnosti. Procjenjuje se da će nam samo u Bruxellesu trebati oko 230 stručnjaka za cijelu lepezu EU politika, što je dvostruko više nego što danas radi u našem stalnom predstavništvu. Trebat će nam 160 voditelja i jednako toliko njihovih zamjenika za predsjedanje stručnim skupinama Vijeća EU-a, 50-ak novih ljudi u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te još nekoliko ljudi u svakom ministarstvu da bi se oformili funkcionalni timovi za pojedine političke dosjee. Kako bi predsjedanje bilo tehnički dobro odrađeno, trebat će angažirati više od 1000 ljudi (što službenika što volontera), osigurati više od 200 različitih vozila, od limuzina do autobusa, te pripremiti 11 tisuća ručaka, 4 tisuće večera te se pripremiti za nekoliko desetaka tisuća noćenja. Sam broj noćenja znači da će minimalno 20 hotela imati veliku gužvu dobrih šest mjeseci, uz poprilično policijsko i svako drugo osiguranje štićenih osoba.

Dakle, uzimajući sve u obzir, pred RH je pravi ispit europske zrelosti. Položimo li ga uspješno, to bi moglo značiti ostvarenje također još jednog od prioriteta - ulaska u Schengen! A na redu je i uvođenje eura kao zajedničke valute. Zato je za Vladu radi ostvarenja spomenutih ciljeva bitna i unutarnjopolitička stabilnost. Pritom remetilački faktori mogu biti kako aktualni štrajk prosvjetara tako i neki drugi, koji su već najavljeni, trenutačno i predsjednički, a zatim i parlamentarni izbori. No kada je riječ o predsjedanju Vijećem EU-a, tu bi u svakom slučaju bio poželjan i nužan konsenzus svih suprotstavljenih strana.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Odgovor Škori
Što se tiče hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, kod nas se čuju i disonantni tonovi, napose prigovori iz dijela oporbe, nekih euroskeptika, pa i nekih kandidata na izborima za predsjednika. Na primjer, da će se od siječnja Hrvatska previše baviti EU-om, a premalo sobom te da to sve previše košta. Njima je pak poručeno da treba gledati širi europski interes, a ne uski balkanski, a tko to ne razumije, neka se ne bavi politikom. Premijer Plenković odgovorio je i na kritiku predsjedničkog kandidata Miroslava Škore: “Nije lako to sve prepoznati iz kuta nekoga tko je bio u diplomatskoj službi, ali je bio samo u Pečuhu pa se bavio, kao i veleposlanik, samo pitanjima vezanima uz Mađarsku. Mi to gledamo, primjerice, s interesa što Hrvatska može učiniti za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH. Što Hrvatska kroz takav summit može učiniti za prava Hrvata u Srbiji...” Podsjetimo, Škoro je poručio da bismo predsjedanje trebali iskoristiti kako bismo izvukli korist za Hrvatsku, a ne da nam u fokusu bude zapadni Balkan, na što mu je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odgovorio: “Pa to je naše neposredno susjedstvo. Sve te zemlje zaslužuju i europsku budućnost i moramo pružiti ruku našim susjedima, a podržavanje tog dijela Europe jamči i našu sigurnost.”

DAVOR GJENERO

EUROSKEPTICI SU NA MARGINI I NISU PRIJETNJA

 

Zemlja koja predsjeda Vijećem Europske unije u šestomjesečnom je razdoblju zapravo "prva među jednakima", a nikako ne "šefica" Unije. Europskim vijećem više ne predsjedaju premijeri predsjedajuće države, nego je u prethodnom petogodišnjem razdoblju Europskim vijećem predsjedao Donald Tusk, bivši poljski premijer, a tijekom hrvatskog predsjedanja dužnost će već obavljati novi stalni predsjednik Europskog vijeća, bivši belgijski premijer Charles Michel, međutim vijeća ministara i dalje vode ministri predsjedajuće države - kaže politički analitičar Davor Gjenero.

ODRŽIV RAZVOJ
Pred Hrvatskom je velika odgovornost i obveza. S kojim će se sve problemima suočiti?

- Obveza države koja predsjeda Unijom je koordinacija i usklađivanje stavova i prioriteta. Unija je interesna organizacija, a pojedini interesi zemalja članica međusobno se bitno razlikuju. Najveće se razlike, naravno, uvijek otvaraju kad je na dnevnom redu ključno pitanje. Trenutno je na stolu pitanje sedmogodišnjeg, dugoročnog, financijskog okvira EU-a, a da bi on mogao biti usvojen, potrebno je pomiriti temeljnu razliku unutar Europske unije - onu između razvijenijih i manje razvijenih država, odnosno između zagovornika smanjivanja transfera za regionalni razvoj i poljoprivredu i "prijatelja kohezije". Unija se suočava s padom prihoda, do kojeg će doći nakon britanskog napuštanja Unije, i povećanim troškovima što ih izaziva migrantska kriza. Zato je u proračunskom okviru za sljedećih sedam godina predviđeno znatno smanjenje razvojne pomoći manje razvijenim državama.

Malo je vjerojatno da bi financijski okvir mogao biti usvojen tijekom hrvatskog predsjedanja, ali hrvatski premijer i ministar financija, pa i drugi hrvatski ministri, imat će itekako posla u usklađivanju i približavanju sukobljenih interesa. U Uniji, koja počiva na konceptu igre s pozitivnim rezultatom, uvijek na kraju dođe do kompromisa, jer svi znaju da jedino interesni kompromis osigurava opstojnost Unije i dobiti koje ona nosi svim članicama, kako onima koje su netokorisnici tako i onima koje su netoplatiše europskog proračuna. Osjetljiva zadaća predsjedajućega je da u razdoblju dok vodi Uniju svoje interese i prioritete stavi na stranu, da sluša druge članice i traži kompromis, i da se pritom ponaša što je više moguće neutralno.

Hrvatsku će od početka predsjedanja dočekati niz pitanja. Jesmo li spremni za sve te izazove?

- Kao prvo, Hrvatska u šest mjeseci koji su pred nama, pitanje svog statusa u schengenskoj zoni mora staviti na stranu. Ne bi se "lijepo gledalo" ako bi Hrvatska u tih šest mjeseci iskorištavala položaj predsjednika za lobiranje pri ostvarivanju bilo kojeg svog interesa. Bugarska je to pokušala napraviti, vezano uz ulazak u eurozonu, i zbog toga je doživjela vrlo oštru kritiku i predsjednika Europske komisije, ali i drugih u Uniji, i nije ostvarila svoju nakanu. Hrvatska u svom predsjedanju mora definirati principe, koje bi ubuduće Unija ostvarivala i provodila, jedino tako može "ostaviti trag". Reafirmacija načela održivog i ravnomjernog razvoja Unije bio bi prvi takav važan trag hrvatskog predsjedanja. Hrvatska namjerava otvarati pitanja budućnosti Unije, pa tako i pitanje demografske politike. Naime, demografska je politika uvijek i politika pribavljanja radne snage za nacionalne ekonomije. Do sada su države europskog središta uvijek računale na radnu snagu s europske periferije i zemalja europskog susjedstva, a ta je politika dovela do opasnog pražnjenja rubnih država Unije, uključujući i Hrvatsku, ali i zemalja koje graniče s EU-om. Ako se ne želi stvoriti opasan "meki trbuh" na rubu Unije, koji može značiti rizik i s aspekta zaštite Unije od neželjenih migracija, Unija mora definirati novu demografsku politiku. U tom smislu je imenovanje hrvatske članice Europske komisije zaduženu i za demografsku politiku uspjeh administracije Andreja Plenkovića, a logično je da Hrvatska tijekom svog predsjedanja inicira ozbiljnu raspravu o toj vitalnoj temi, koja nije samo njezin interes nego i dugoročni, doduše ne posve osviješten, interes i najrazvijenijih država članica EU-a.

Kod nas se čuju i disonantni tonovi, napose prigovori iz oporbe, nekih euroskeptika, pa i nekih kandidata na izborima za predsjednika (Škoro), kao da će se, eto, od siječnja RH previše baviti EU-om, a premalo sobom, da to sve previše košta... Kako to komentirate?

- U europskim institucijama neku državu predstavljaju vladajuća većina i njezini europarlamentarci. Među zastupnicima u Europskom parlamentu uglavnom nema takvih koji bi dezavuirali značenje predsjedanja Unijom, a uloga i javni utjecaj euroskepičnih političara u hrvatskom je društvu i javnosti marginalna. Oni ne mogu ni na koji način ugroziti rezultate hrvatskog predsjedanja Unijom. Najveća odgovornost je na Vladi i na kraju predsjedanja ona će ili biti zaslužna za uspjeh predsjedanja, ili, nadamo se da ne, odgovorna za eventualni neuspjeh.

Je li skorašnje predsjedanje Vijećem EU-a umnogome i svojevrsni ispit zrelosti za RH?

- Dobro je da je Vlada ozbiljno shvatila predsjedanje, da je pokrenut proces pripreme ministara za vođenje Vijeća ministara, da je angažirana pomoć ugledne institucije kakva je École nationale d‘administration, da naši ministri treniraju medijaciju, lobiranje, vještine pregovaranja... Sve su to vještine koje se podrazumijevaju u europskoj politici, a predsjedanje će doista biti test za hrvatske policy planere. U tom smislu predsjedanje jest test hrvatske politike u sposobnosti odvajanja od balkanskog konteksta i toga u kojoj je mjeri naša politička i administrativna elita usvojila načela ponašanja i djelovanja unutar EU-a.

SOCIJALNI MIR
Koliko je prije početka predsjedanja za vladajuću koaliciju važna stabilnost i može li tu stabilnost narušiti aktualni štrajk sindikata?

- Dugih je mesec i pol dana do početka predsjedanja, a ne čini se da su kapaciteti sindikalnih organizacija takvi da bi mogli izdržati dugotrajan štrajk a da pritom ne dovedu u pitanje temeljne interese svog članstva. Upravo zato, da bi se izbjegao rizik štrajkova u javnoj upravi i javnim službama, Vlada je odustala od snižavanja stope PDV-a u idućoj godini. To će biti dovoljno za socijalni mir. (D.J.)

MARINKO OGOREC

INCIDENTI SE NIKADA NE MOGU ISKLJUČITI

 

Nedavno je jedna naša televizija objavila reportažu iz Uprave za posebne poslove sigurnosti, gdje se razgovaralo i o ekipama koje će čuvati čelnike Europske unije kad budu boravili u Zagrebu od 1. siječnja. O toj temi, napose sigurnosnom aspektu skorašnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, razgovarali smo s dr. sc. Marinkom Ogorecom, stručnjakom za sigurnosna pitanja.

VISOKI RIZICI
Što sve aspekt sigurnosti uključuje, koje sve oblike zaštite, spremnosti, uvježbanosti, kad se radi o Upravi za posebne poslove sigurnosti?

- Prema zakonskim odredbama, Uprava za posebne poslove sigurnosti zadužena je za osobno osiguranje svih VIP osoba koje službeno (a vrlo često i privatno) dolaze na teritorij Republike Hrvatske te osiguranje objekata u kojima će boraviti. Takvo osiguranje podrazumijeva niz različitih mjera, postupaka i aktivnosti kako bi se spriječili mogući napadi na osobu ili prostor u kojemu će boraviti duže ili kraće vrijeme. Do sada su djelatnici Uprave za posebne poslove sigurnosti dokazali svoju spremnost, uvježbanost i učinkovitost, samim time što nisu zabilježeni ozbiljniji incidenti ili slučajevi agresije na pojedine štićene osobe i prostore u kojima se nalaze dok su na području Republike Hrvatske. Samozatajnost je jedan od najvažnijih čimbenika učinkovitosti operativnih timova Uprave za posebne poslove sigurnosti.

Proteklih smo godina imali više sigurnosno zanimljivih događaja. Kakva su iskustva, jesmo li sve te poslove dobro odradili?

- Prije svega, potrebno je razjasniti sam pojam "sigurnosno zanimljivi događaji" koji je vrlo širok i obuhvaća niz događanja ili procesa koji zahtijevaju specifične mjere sigurnosti različitog intenziteta. Pod tim pojmom se u užem spektru podrazumijevaju službeni posjeti čelnika stranih država, međunarodne konferencije te summiti na vrhu i sl. Međutim, jednako tako su "sigurnosno zanimljivi događaji" utakmice visokog rizika, organizacije pojedinih javnih manifestacija (npr. splitska "Ultra" svakako je jedan od izrazitih primjera), javna okupljanja i prosvjedi i sl. Uostalom, cijela turistička sezona je za Republiku Hrvatsku povećani sigurnosni izazov zbog priljeva izuzetno velikog broja stranih turista. Sukladno općepoznatim saznanjima o uspješno realiziranim gotovo svim navedenim manifestacijama, slobodno se može zaključiti kako smo do sada sve poslove koji su zahtijevali povećanu razinu sigurnosti uspješno odradili. Zasad ne postoji nikakav razlog da se to ne ostvari i tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om, iako neki, nepredvidivi izvanredni događaji nikada ne mogu biti isključeni.

POLICIJA I VOJSKA
S obzirom na predsjedanje Vijećem EU-a, možemo li govoriti i o nekim iskustvima na razini EU-a koja ćemo moći primijeniti od 1. siječnja? Jesmo li logistički, infrastrukturno, stručno i kvalitetno opremljeni za izazove koji slijede?

- Ovo je prilično specijalizirano pitanje na koje bi najbolje mogli odgovoriti naši čelnici policije i MUP-a. Prema mojim saznanjima, Republika Hrvatska raspolaže zadovoljavajućim resursima za učinkovito i nesmetano osiguranje predstojećeg predsjedanja. Ponavljam, izvanredni događaji nikada se ne mogu isključiti.

Sigurnost uključuje i štićenje granice, zaštitu od ilegalnih ulazaka migranata... Radi li hrvatska granična policija dobro svoj posao i treba li, kako neki ponovno traže, uključiti i vojsku na granice?

- Sukladno članku 1. Montevideo konvencije, država se definira kao teritorij sa stanovništvom i učinkovitim sustavom vlasti koji kontrolira taj teritorij organizacijom legitimnog represivnog aparata. Ukratko, država ne samo da ima ovlasti nego i međunarodnu dužnost nadzora i kontrole vlastite granice. U tom kontekstu i hrvatska policija ima obvezu (među ostalim) nadzora i čuvanja granice Republike Hrvatske. Najbolji dokaz kako hrvatska policija dobro radi svoj posao na kontroli državne granice je "zeleno svjetlo" koje je nedavno Europska komisija dala Republici Hrvatskoj za ulazak u schengenski prostor.

Što se tiče uključivanja vojske na granice, zavisit će prije svega od procjene i odluke našeg državnog vrha. Prema svom ustrojstvu i društvenoj ulozi, oružane snage dio su represivnog aparata države usmjerene primarno na otklanjanje vanjskih prijetnji. S obzirom na to da su ilegalne migracije vanjska prijetnja, angažiranje oružanih snaga na čuvanju državnih granica potpuno je ustavno i zakonski utemeljeno. Drugim riječima, ne postoji nikakva pravna ili organizacijska zapreka da se naše oružane snage već sutra ne angažiraju na zaštiti granica ili rješavanju migracijske krize ako se za to ukaže potreba. Činjenica je kako policija za sada razmjerno uspješno realizira zadaću čuvanja hrvatskih granica. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: PREDSJEDNIČKI IZBORI (I)

Kocke su bačene, kampanja postaje sve oštrija

2

INTERVJU: KREŠIMIR MACAN

Ako izgubite kompas, izgubili
ste pažnju birača, a time i izbore

3

REPORTAŽA - DIZANJE IZ MOČVARE

Sardinija: Otok u borbi s morem