Magazin
INTERLIBER: ZAKLJUČNA PRIČA

U svijetu knjige i Hrvatska je svijet
Objavljeno 16. studenog, 2019.
TRADICIJA ODRŽANA GOLEM USPJEH OVOGODIŠNJEG SAJMA KNJIGA I UČILA

Sutra se zatvara tradicionalni, 42. zaredom Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, koji je od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu predstavio 380 izlagača iz 13 zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, Rusije, SAD-a, Slovenije, Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Bez obzira na katastrofične prognoze o krizi knjige i padu čitanosti, ovogodišnji lnterliber bilježi povećanje broja izlagača za 18 posto, a izložbenog prostora za pet posto. Na proteklih pet na desetke tisuća posjetitelja moglo je svjedočiti predstavljanju novih knjiga domaćih i inozemnih autora, biti dio druženja i razgovora s književnicima, nazočiti čitaonicama i radionicama, dodjelama književnih nagrada, aukcijama starih knjiga, kvizovima znanja, glazbenim programima te stručnim susretima nakladnika, knjižara i knjižničara.

Više od 200 svakodnevnih pratećih programa bilo je i još jest (subota, nedjelja) razmješteno na četiri lokacije: dvorane na galeriji paviljona 5, pozornica u paviljonu 6, Kongresni centar Zagrebačkog velesajma te otvoreni prostor. Treba naglasiti i kako je izdvojena tema ovogodišnjeg Interlibera bila "Znanje i učenje". U Kongresnom centru ZV-a održavao se Sajam hrvatskog obrazovanja, Sajam svjetskog obrazovanja i konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", s predstavljanjem više od 50 izlagača iz Hrvatske i svijeta. Na Sajmu svjetskog obrazovanja svi zainteresirani za obrazovanje u inozemstvu mogli su dobiti informacije o studiranju, srednjim školama, jezičnim tečajevima, programima studentske kulturne razmjene u SAD-u Internship USA i Work&Travel USA.

Inače, Interliber je uključen u Knjigodar, akciju darovanja knjiga školskim knjižnicama Hrvatske udruge školskih knjižničara u kojoj se preko natječaja svake godine popunjava knjižni fond odabrane školske knjižnice s ciljem podizanja svijesti o važnosti knjige za izgradnju društva znanja. Ove godine knjige će dobiti Osnovna škola kneza Trpimira iz Kaštel-Gomilice.

U niza uzbudljivih događaja posebnu pozornost izazvao je izložbeni prostor Ruske Federacije, koji se i ove godine predstavio na Interliberu, prezentacijom projekata Foruma slavenskih kultura "Put pisaca" i "Slavenski svijet očima djece" te predstavljanjem 10. broja časopisa "Inostrannaya Literatura" (Strane književnosti), posvećenog Hrvatskoj, "Hrvatska, što je to?", uz predavanja "Može li netko biti naučen pisati knjige?" i "Što je srebrno doba?".

Od nagrada dodiljenih na ovogodišnjem Interliberu spomenimo "Ovcu u kutiji", književnu nagrada za najbolju hrvatsku slikovnicu, koja se dodjeljuje od 2005. godine. To je jedina nagrada u Hrvatskoj u kojoj stručni žiri koji čine književnici, književni kritičari i ilustratori, pregledava cjelokupnu godišnju produkciju slikovnica i vrednuje umjetničku vrijednost teksta i njegov odnos s ilustracijom.

Što se izdavača tiče, ovom prigodom izdvajamo neke od njih, čiji su novi naslovi na Interliberu pobudili najveću pozornost, uz ispriku što nemamo dovoljno prostora kako bismo predstavili sve hrvatske nakladnike.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
IZDANJA ŠKOLSKE KNJIGE
Zagrebački izdavač Školska knjiga, prema riječima urednice Miroslave Vučić, predstavio se novim izdanjima koja hrvatsko nakladništvo smještaju u sam vrh europskoga. “Ne mislim pritom samo na izbor djela i autora nego i na uredničke i tiskarske standarde kojima Školska knjiga i Grafički zavod Hrvatske već više od pola stoljeća pristupaju fenomenu − knjiga”, istaknula je Vučić. Iz oblja novih naslova izdvajamo akademika Ivana Aralicu, koji se ove godine, između ostaloga, predstavlja svojom novom zbirkom pripovijesti “Grmovi divljih ruža”, knjigom priča o dogodovštinama iz djetinjstva pisanom prepoznatljivim autorskim glasom. Tu je i Hrvoje Hitrec s “Lukom od Sigeta”, novim romanom za mlade, u kojemu na neobičan način pripovijeda o opsadi Sigeta. Spomenimo i naslov “Domovina”, knjigu sjećanja Mirjana Damaške, hrvatskog odvjetnika i sveučilišnog profesora na Pravnome fakultetu Sveučilišta Yale, te knjigu Miroslava Škore “Glazba i autorsko pravo”. Mirela Holy napisala je knjigu “Agencije za odnose s javnošću”, a “Televizijski program” djelo je Damira Matkovića. Vučić izdvaja i “Arhitektonski stup” Zvonka Pađana i “Gramatiku sanskrta” Ivana Andrijanića.
FANTASTIČAN LUMEN
Od naslova nakladničke kuće Lumen izdvaja se novi prijevod “Gospodara prstenova” J. R. R. Tolkiena, koji potpisuje Marko Maras. U povodu 40. obljetnice prvog izdanja “Vodiča kroz Galaksiju za autostopere” Douglasa Adamsa Lumen objavljuje prve tri knjige petodijelnog serijala te epske parodije modernoga društva, “Vodič kroz Galaksiju za autostopere” (1979.), “Restoran na kraju svemira” (1980.) i “Život, univerzum i sve ostalo” (1982.), u prijevodu Milene Benini. Tu je i horor-roman “Isijavanje” Stephena Kinga iz 1977., u novom hrvatskom prijevodu Ivana Otta, te prvi hrvatski prijevod Kingova legendarnog romana “Carrie”, koji potpisuje Marija Ott Franolić. Za ljubitelje serijala o gospođici Peregrine i njezinu domu za čudnovatu djecu, na Lumenovu će se štandu naći i “Zemljovid za čudnovate” Ransoma Riggsa, četvrti roman tog bestselerskog serijala.
FRAKTURA: PALETA NOBELOVACA
U bogatoj produkciji koju je Fraktura predstavila na Interliberu izdvaja se novi roman Miljenka Jergovića “Herkul”. Nakladnik je posebno ponosan što u svojem programu ima niz dobitnika Nobelove nagrade za književnost, pa su se tako u njegovoj interliberskoj ponudi našle i knjige Patricka Modiana, Thomasa Manna, Tomasa Tranströmera, Moa Yana, kao i one dvoje posljednjih nobelovaca, Olge Tokarczuk i Petera Handkea. Od inozemne fikcije spomenimo roman Španjolca Fernanda Aramburua, “Patria”, a kao posebna poslastica iz Frakture stiže knjiga “Fima” Amosa Oza, kao i “Krvnikov prijelaz”, treći roman Johna Williamsa, autora kultnih “Stonera” i “Augusta”, u kojemu “rastavlja mit o Zapadu”. Kada je riječ o domaćim autorima, iz Frakture izdvajaju novi roman Kristijana Vujičića “Kad su padali zidovi” te novu knjigu nagrađivanog autora Igora Štiksa “W”, vratolomni politički triler pisan u maniri skandinavskih krimića. Ljubitelje publicistike sigurno će privući “Doba čarobnjaka” Wolframa Eilenbergera, “Povijest Golog otoka” Martina Previšića te knjiga “Do nade i natrag” Iana Kershawa.
VORTO PALABRA
Ogranak nakladničke kuće Znanje Vorto Palabra na Interliberu je predstavio niz književnih poslastica, među kojima se ističe moderni klasik "Gospodar muha" Williama Goldinga, "snažna alegorija o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi" engleskoga nobelovca, čiji prijevod potpisuje Zlatko Crnković. Tu je i "Groblje kućnih ljubimaca", "klasik velikana američke književnosti Stephena Kinga, koji se nikako, baš nikako, ne smije čitati prije spavanja". U ponudi se izdvaja i bestseler The New York Timesa, roman "Djevojka iz močvare" Delie Owens, koji se s više od milijun prodanih primjeraka u godini nakon objavljivanja "od samozatajnog debitantskog djela prometnuo u književnu senzaciju". Kao posebna poslastica pod egidom Vorte Palabra predstavljen je i roman prvijenac "najpopularnijeg hrvatskog zeta" Codyja McClaina Browna "Težak slučaj u Blagdangradu", u kojem se "iza prštavih parada i ludih cjelonoćnih tuluma skriva svijet nasilja i sumnje u kojem svaki blagdan strahuje da će doći dan kad će ga ljudi prestati slaviti".

Inače, nakladnička kuća Vorto Palabra i dalje radi na pomnom odabiru naslova lijepe i žanrovske književnosti te poticajnih djela iz publicistike komplementarnih u nakladničkom programu svog osnivača i distributera - nakladničke kuće Znanje. Uz posebnu brigu o kvaliteti prijevoda i opremi, djelovat će kao manufaktura vrijednih knjiga.

Iz područja publicistike Znanje posebno ističe novi naslov "Astrofizika za ljude u žurbi" (Astrophysics for People in a Hurry, 2017.) poznatog astrofizičara i autora brojnih uspješnica Neila DeGrassea Tysona. Riječ je o knjizi koja ubrzanim ljudima današnjice nudi sve potrebno da se, "dok čekaju na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion", sprijatelje s osnovnim astrofizičkim pojmovima, od velikog praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike, te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru. Uz bogatu znanstvenu karijeru, Tyson je i autor nekoliko znanstvenopopularnih knjiga iz astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.
ZNANJE JE ZNANJE
Nakladnička kuća Znanje za ovogodišnji je Interliber pripremila široku ponudu naslova po popularnim cijenama te nove prijevode niza svjetskih bestselera različitih žanrova. Od naslova novih autora, čiji romani dosad nisu prevedeni na hrvatski, iz Znanja posebno izdvajaju triler "Nijemi pratitelji" (The Silent Comapnions, 2017.) britanske autorice Laure Purcell, "gotički misterij mračne i sablasne atmosfere" čija se radnja odvija u staroj i zapuštenoj kući koja osim čudne i negostoljubive posluge skriva tajnovite zaključane sobe i zastrašujuće zvukove. Na Interliberu je predstavljen i prijevod knjige "Kolekcionar grijeha" (The Sin Collector, 2017.) ruske autorice Darije Desombre, "intrigantno štivo prepuno vjerskog fanatizma i neobičnih rituala inspirirano istinitom pričom o opsesiji cara Ivana Groznog transformacijom Rusije 16. stoljeća u novi centar kršćanstva te Moskve u novi Jeruzalem na zemlji".

Nadalje, tu je i ljubavna priča "Zovi me svojim imenom" (Call Me By Your Name, 2007.) iz pera američkog književnika Andréa Acimana, nagrađena nagradom Lambda Literary Award, prema kojoj je snimljen i film u režiji Luce Guadagnina a prema scenariju Jamesa Ivoryja, također ovjenčan brojnim nagradama. Znanje je na Interliberu 2019. predstavilo i novi triler "Dobra kći" (The Good Daughter, 2017.) američke kraljice krimića Karin Slaugher, "napetu i emotivnu priču o obiteljskim tajnama i krivnji koja će osvojiti čitatelje već s prvim stranicama", a koju je kritika već ocijenila najboljim romanom te autorice dosad.

U povodu ovogodišnjeg Interlibera Znanje je organiziralo i gostovanje britanske spisateljice Sharon Bolton, čiji roman "U sjeni zla" (The Craftsman, 2018.) pobuđuje pozornost diljem svijeta. Riječ je o knjizi u kojoj je Bolton "gotičkom dala pun zamah" i koja ju pokazuje u njezinu dosad najboljem izdanju. U romanu "U sjeni zla" autorica se bavi nekim od naših najmračnijih strahova - nestalom djecom, ljudskim žrtvovanjem, okultnim, a o oživljavanju krajolika i ljudi Lancashirea navodi kako vještice iz Pendlea za nju nisu samo likovi iz povijesnih knjiga, nego njezine prapratete, možda čak i praprabake.

Sharon Bolton debitirala je 2008. godine knjigom "Krvava žetva", proglašenom najboljim prvijencem na britanskom Amazonu. Njezina druga knjiga "Awakening" (2010.) osvojila je prestižnu američku nagradu Mary Higgins Clark. Djela su joj uvrštena u uže liste nagrada CWA Gold Dagger, Theakston’s Prize for Best Thriller, International Thriller Writers’ Best First Novel, Prix Du Polar u Francuskoj i Martin Beck u Švedskoj. Prijevod romana "U sjeni zla" potpisuje Sabine Marić.
AKTIVAN V.B.Z.
Izdavačka kuća V.B.Z. za Interliber je pripremila naslove domaćih i stranih autora, među kojima izdvajamo novi roman Mani Gotovac "Rastanci", autobiografiju Vedrane Rudan "Ples oko sunca", "Malu psihološku kuharicu" Mirjane Krizmanić, dugoočekivani putopis Borisa Veličana "Stakleni grad", romane "Kuća" Ivice Ivaniševića i "Plivač" Ivice Prtenjače, poeziju Andrijane Kos Lajtman "Stepenice za Stojanku K" te mnoge druge.

Od stranih izdanja, osim svjetskih bestselera "Nijema pacijentica" i "Šaptač", koji su već osvojili hrvatsku publiku, izdvajamo roman "La Superba" hvaljenog i nagrađivanog nizozemskog književnika Ilje Leonarda Pfeijffera (1968.), tematski i stilski višeslojnu postmodernu odu imaginaciji s posvetom jedinstvenom gradu, Genovi. Knjiga "La Superba" (2013.) ostvarila je velik međunarodni uspjeh; prevedena je na više od deset stranih jezika i nagrađena je s nekoliko važnih književnih nagrada, među kojima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom Libris (2014.).

Od ostalih novih knjiga posebno izdvajamo grafički roman "Irmina" Barbare Yelin, koji izlazi u novoj biblioteci Na margini. U istoj biblioteci objavljuje se i roman "Opasno ljeto u Mumindolu" nagrađivane švedske autorice Tove Jansson, koja je svjetsku slavu stekla serijom knjiga o Muminima, danas klasicima dječje književnosti, koji su prevedeni na više od 50 jezika te se i dalje prevode i objavljuju u cijelom svijetu. Ugledna makedonska književnica Lidija Dimkovska napisala je roman "Non-Oui", biografsko putovanje dviju generacija u kojem se isprepleću prošlost i sadašnjost jedne obitelji razdvojene morem.

Od publicistike izdvojit ćemo knjigu o pečenju kruha i peciva s domaćim kvasom, "Kvasomaniju", mlade slovenske autorice Anite Šumer, koja nas uvodi u već pomalo zaboravljen svijet pečenja zdravog i ukusnog kruha naših baka. Potom izdvajamo knjigu "Život u svjetlosti" svjetski poznatog autora Jakoba Libermana, u kojoj govori o povezanosti svjetlosti i svijesti te načinu na koji ta veza utječe na svaki aspekt našeg života. Izdanje "Umijeće jednostavnog življenja" poznatog japanskog dizajnera zen-vrtova i zen-budističkog redovnika Shunmyja Masuna u 100 jasnih i praktičnih metoda za svaki dan pokazuje nam kako na jednostavan način unijeti dašak zena u svoj život i pronaći radost i smirenje u svakodnevnoj užurbanosti i kaosu. U nakladi V.B.Z.-a pronaći ćete i obiteljsku sagu "Razbijeno zrcalo" Mercèa Rodorede o tri generacije obitelji Valldaura u Barceloni, od kraja 19. stoljeća do Francove diktature, te novo izdanje romana "Svila", možda najpoznatijeg romana talijanskog muzikologa i književnika Alessandra Baricca.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana