Svake treće nedjelje u studenome obilježava se Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća.

Kako navode iz Udruge Sigurnost u prometu, u svijetu svaku godinu više od 1,3 milijuna ljudi pogine, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđeno u prometnim nesrećama. U proteklih deset godina u Hrvatskoj se dogodilo 372.829 prometnih nesreća u kojima je nastradalo 165.808 osoba, od kojih su poginule 3764 osobe, teško ozlijeđeno 30.127, a lakše 131.917 osoba. Na hrvatskim prometnicama do kraja listopada smrtno su stradale 242 osobe. Iako je to manje nego lani u istome razdoblju, svaku tu brojku treba gledati kao osobu i cijelu njezinu obitelj koja ostaje bez nje.


- Nažalost, gotovo svatko poznaje nekoga tko je bio žrtva u cestovnom prometu. Na ovaj se način još više sjećamo svih njih, ali ujedno i šaljemo upozorenje svima ostalima da maksimalno paze u prometu – kažu iz Udruge.


Georg-Davor Lisicin, dipl.ing., tajnik Udruge Sigurnost u prometu, kaže da Hrvatska i dalje ne radi dovoljno da bi se smanjio broj poginulih u prometu, a samo kažnjavanje neće dovesti do ničega.

- Manji broj stradalih u prometu može se postići samo kombinacijom represivnih mjera, kao što je pokušaj Ministarstva unutarnjih poslova gdje su izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama gdje su kazne povećane, ali i prevencijom. Na žalost, prošle i ove godine potpuno su zapostavljane preventivne aktivnosti, jer postavljanje kamera nije prevencija nego represija i stvaranje određene klime kod vozača da će biti lakše uočeni i brze kažnjeni pri činjenju prekršaja. Sredstava Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa su se koristila za izradu projekata za sanaciju opasnih mjesta na cestama, što je u redu, ali će se realizirati tek u sljedećim godinama te nabavu kamera. Apsolutno je izostala prevencija, jer sve što je trebalo odraditi u prevenciji bilo je znatno ostvariti, jer je izostala financijska potpora - kaže tajnik Udruge Sigurnost u prometu. Kako dalje navodi, od izmijene Zakona o sigurnosti cestovnog prometa mogu se očekivati samo kratkotrajne promjene.


- S našim mišljenjem slažu se i psiholozi i prometni stručnjaci. Da bismo postigli dugoročne ciljeve smanjivanja broja prometnih nesreća i stradavanja svakako ponovno treba početi provoditi određenu preventivnu kampanju. Efekti većih kazni neće dati puni učinak, a želi se ostvariti cilj od 213 poginulih u 2020. godini. Ništa se neće promijeniti ako MUP ne promijeni pristup suštinski. Svi smo svjedoci slučaja iz Splita gdje se mladić snima gdje grubo krši prometna pravila. On će biti sankcioniran, to nije problem, problem je u tomu što veliki broj njegovih prijatelja i pratitelja na društvenoj mreži smatra da je njegovo ponašanje "zgodno", a pri tome uopće ne shvaćaju svu pogibeljnost takvog ponašanja u prometu - ističe Georg-Davor Lisicin.


Obilježavanjem Svjetskog dana sjećanja nastoji se stvoriti globalna kulturu pravilnog ponašanja na cesti i bolje sigurnost u prometu za sve sudionike. Kroz sjećanje na one prijatelje i rođake koji su stradali u prometu, podiže se svjesnost svih dionika i sudionika za značaj i potrebu odgovornog ponašanja u prometu na cestama.

Obilježavanjem ovog dana također se nastoji potaknuti vlade i nadležne institucije na bolje preventivne programe, ozbiljnu dubinsku analitiku i istraživanje uzroka prometnih nesreća, kao i donošenje efikasnih mjera za smanjenje rizika, kroz civilni, pravni, medicinski i socijalni sektor djelovanja i utjecaj na sigurnost cestovnog prometa. Ovu se godinu diljem svijeta obilježava uz slogan ‘‘Život nema rezervne dijelove‘‘.

Iz MUP-a doznajemo da je početkom 2011. godine, nakon uvida u službene podatke 2010. godine, postalo vidljivo kako se nakon smanjenja broja poginulih u 2009. godini za čak 116 u odnosu na godinu prije, trend smanjenja zadržao se i tijekom 2010. godine, na kraju koje je broj smrtno stradalih osoba iznosio 426, odnosno smanjen je za 122 osobe u odnosu na 2009. godinu. Tako je broj poginulih osoba na sto tisuća stanovnika s 15,1 u 2008. godini smanjen na 9,7 u 2010. godini, čime je dostignut, pa i premašen cilj Nacionalnog programa za razdoblje 2006. -2010. te je ujedno stanje sigurnosti u prometu u Hrvatskoj dovedeno na razinu od prije 46 godina. Novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. - 2020. donesen je za razdoblje od deset godina. Vizija Nacionalnog programa drastično je smanjenje svih oblika stradavanja te su utvrđeni njegovi ciljevi, od kojih je glavni usklađen s europskim, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u prometnim nesrećama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine.