Novosti
PROSVJETARI ODBIJAJU I NOVU PONUDU VLADE

Premijer: Kad ti netko podigne plaću za 20 posto, to treba realno valorizirati
Objavljeno 15. studenog, 2019.
Učitelj koji je u rujnu 2016. godine imao netoplaću od 7813 kuna, iduće godine primao bi 9475 kuna

Vezani članci

SINDIKATI ODBILI NOVU PONUDU

Vlada: Štrajk će biti plaćen još samo do 15. studenoga

Vlada je sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti. Ustvrdio je to u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. "Mislim da smo s naše strane dali vrlo korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor", poručio je Plenković osvrnuvši se na neuspješne pregovore sa sindikatima obrazovanja.



Neplaćanje štrajka

Naglasio je kako je u mandatu njegove Vlade, od 2016. godine, osigurano povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,49 posto, odnosno da su sredstva državnog proračuna za isplatu plaća povećana za oko 3,2 milijarde kuna godišnje. Vlada je, kazao je, pokazala želju da riješi nastali problem te je vodeći politiku na tragu povećanja životnog standarda u Hrvatskoj opet kroz temeljni kolektivni ugovor, "koji je glavna velika autocesta za povećanje plaća", napravivši politički korak natrag te odustavši od smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod - osigurala sredstva za povećanje plaća u državnim i javnim službama za još 6,12 posto. Plenković je ustvrdio kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto te poentirao da se "ni Vladina tajnica ne sjeća da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće".


- Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da to prepoznaju i čelnici sindikata - da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna. Plaća se podiže bez zaduživanja ili da radimo deficit. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća - rekao je premijer.


Naglasio je kako je odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor "ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću". Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima - potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena - znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti za 18 posto, nego za više od 20 posto. "Kad ti netko podigne plaću za 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati", poručio je Plenković. Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga, a što je dan ranije najavio i ministar rada Josip Aladrović - neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla.


Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, prema kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgojitelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. netoplaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto 9475 kuna.


- Kada se dogodi ovaj 2 + 2 + 2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune - istaknuo je premijer.


Pojasnio je da je "plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora, u rujnu 2016. godine u netoiznosu bila 7210 kuna, a 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna. Plaća učitelja, nastavnika, odgojitelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1301 kunu".


- Mi se brinemo o obrazovanju i zato je ukupni proračun MZOS-a veći od 18 milijardi kuna za 2020. i ne može se stoga ići s tezom da se ne brinemo o obrazovanju - poručio je Plenković. S obzirom na to da je, kaže, Vlada svjesna da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, istaknuo je da će za to angažirati vanjsku instituciju koja će "hladne glave i bez pristranosti" obaviti posao.
"Svi smo gubitnici"

Podsjetimo, sindikati su u srijedu odbili Vladin konačni prijedlog za rast plaća jer je, kažu, i manji od prošlotjednog. Vlada je ponudila već poznato povećanje osnovice za 6,12 posto, izradu analize cjelokupnog sustava plaća u javnom sektoru u okviru koje će se razmotriti i koeficijenti složenosti poslova zaposlenih u sustavu obrazovanja, potom potpisivanje Sporazuma o dodatku na plaću u obrazovanju i znanosti, kojim se definira obveza Vlade da ako do 30. lipnja 2020. ne izmijeni Uredbu o koeficijentima, svi zaposlenici u sustavu obrazovanja dobili bi dodatak od 2 posto na plaću. No sindikati taj sporazum neće potpisati, nego nastavljaju s referendumom u školama. Štrajk se u petak nastavlja u Bjelovarsko-bilogorskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec najavio je kako se u ponedjeljak na jedan dan obustavljaju štrajkaške aktivnosti u znak pijeteta prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata.

Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, poručila je da ponuda od 6 + 2 sigurno nije takva da bi ona njom bila zadovoljna, "ali je najviše što smo u ovom trenutku mogli izboriti što se plaća tiče". "Zaista dajem sve od sebe da se status učitelja poboljša, od nagrađivanja i napredovanja najboljih do statusa službene osobe. Ali u ovom trenutku, ako nam djeca nisu prioritet, svi smo gubitnici", istaknula je.


Jasenka Pejaković
"DJECA NISU ODGOVORNA ZA ŠTRAJK"
Dok se školski sindikati i predstavnici Vlade nalaze u pat-poziciji, nameće se pitanje treba li, i na koji način, nadoknaditi nastavne sate koje su učenici propustili zbog štrajka. Anketa koju je proveo Portal EduCentar i u kojoj je sudjelovalo više od 400 ispitanika, otkriva kako većina sugrađana (76 %) smatra da propuštene sate nije potrebno nadoknaditi jer djeca nisu odgovorna za štrajk. "Učenici imaju pravo na odmor i na svoje slobodno vrijeme u skladu sa školskim kalendarom." "Zašto nisu štrajkali u srpnju i kolovozu, kad nema nastave?" samo su neki od komentara ispitanika. Svaka deseta osoba predlaže da se propušteni sati nadoknade u danima koje prosvjetari inače spajaju s neradnim danima zbog blagdana i praznika, a 9 % ispitanika rješenje vidi u produljenju školske godine.
SUDSKA ODLUKA JEST I NIJE RJEŠENJE
Ako izostane dogovor, može li Vlada posebnom uredbom prekinuti štrajk, proglasiti radnu obvezu... pitanja su na koja je u intervjuu za Glas Slavonije početkom studenoga odgovorio dr. sc. Viktor Gotovac, izvanredni profesor radnog i socijalnog prava na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. "Radna obveza nije odgovarajuće rješenje za postojeću situaciju. Tu se radi o skupu obveza u slučaju rata, prirodnih katastrofa i slično. (...) Pitanje, pak, zakonitosti i dopuštenosti štrajka jest na sudu. I, ma kakav god odgovor bio, a on je lak i nameće se sam, on neće riješiti nastojanja i interes sindikata i njihovih članova u pogledu njihovih radnih prava i statusa. Stoga sud i sudska odluka jest i nije rješenje. U radnim odnosima, kao i u društvenim, nema jednostrane odluke do razumijevanja i dogovora", kazao je Gotovac.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAD TRGOVAČKIH LANACA ZA BLAGDANE

Radnicima u trgovini više neradnih dana

2

OKONČATI NEDOVRŠEN POSAO

Ustav krojen po mjeri dvije osobe tempirana je bomba

3

U HRVATSKU SE VRATIO TIM KOJI JE POMAGAO NAKON POTRESA

Pet hrvatskih građevinskih inženjera procijenilo 68 građevina u Albaniji