U godini u kojoj se diljem svijeta obilježava stota godišnjica osnivanja njemačke škole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus, Galerija umjetnina u Splitu i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu izložbom Bauhaus - od škole do pokreta priključuju se ovoj velikoj obljetnici. Radovima studenata i profesora Bauhausa iz hrvatskih muzeja i privatnih zbirki izložba prenosi priču o toj jedinstvenoj školi, koja je svojim utjecajem u cijelosti promijenila tijek poslijeratne svjetske arhitekture, dizajna i umjetnosti, unatoč činjenici da je djelovala samo 14 godina. U MSU-u u Zagrebu može se pogledati do 11. prosinca.
Bauhaus je osnovao Walter Gropius 1919. u Weimaru, u vremenu obilježenom završetkom 1. svjetskog rata i osnivanjem Weimarske Republike. Povijesne su okolnosti tako povezale novu njemačku državu formiranu nakon 1. svj. rata i Bauhaus, koji je potom snažno utjecao na umjetnost i arhitekturu 20. stoljeća. Škola je prošla kroz nekoliko faza koje su određene preseljenjima, najprije u Dessau (1925. - 1932.), zatim u Berlin (1932. - 1933.) i promjenama vodstava koje su se odrazile na program. Nakon preseljenja u novi kompleks zgrada sagrađenim prema projektu Waltera Gropiusa u Dessau 1925., Bauhaus u sljedećim godinama postiže kreativni vrhunac. Funkcionalnost, estetika čistih formi i jednostavnost samo su neke od osnovnih smjernica obrazovnog programa škole koja je svojim osnivanjem nagovijestila i novu viziju budućnosti. Posebice važna odrednica edukativnog djelovanja Bauhausa bila je sinteza umjetničkih teorija i prakse kreativnih tečajeva i radionica u školi, ali i individualne prakse umjetnika. Bauhaus je vrlo brzo postao internacionalni pojam kojim se danas označava prepoznatljiv izričaj ne samo u arhitekturi, umjetnosti i dizajnu nego podrazumijeva i određen svjetonazor i način života.
Posebno mjesto u našoj povijesti umjetnosti i na izložbi imaju studenti Bauhausa: Otti Berger, Ivana Tomljenović i Gustav Bouhtinsky, koji su pohađali školu u vrijeme njezina djelovanja u Dessau. Izložba prikazuje radove drugih studenata, poput Augusta Černigoja, Farkasa Molnára, Lou Scheper, te profesora, među kojima su Paul Klee i Marcel Breuer. Ovi vrijedni radovi dio su Zbirke Marie Luise i Ruth Betlheim, koja se čuva u MSU-u u Zagrebu. Poseban segment izložbe prikazuje utjecaje Bauhausa na poslijeratnu arhitekturu, umjetnost i oblikovanje u Hrvatskoj radovima članova grupe EXAT 51 (Bernardo Bernardi, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vladimir Zarahović, Vladimir Kristl).
Izborom slika, grafika, fotografija, arhitektonskih nacrta i namještaja, kao i jedinstvene arhivske građe iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije umjetnina i privatnih zbirki u Hrvatskoj, dan je pregled tog jedinstvenog pokreta zaslužnog za razvoj i širenje modernizma na svjetskoj razini.
U posljednjih su nekoliko godina teorija i praksa Bauhausa u fokusu interesa, podjednako i stručnih krugova i šire kulturne javnosti. Posebno treba istaknuti velike projekte Modell Bauhaus (Bauhaus-Archiv/Martin-Gropius-Bau, Berlin 2009.) i Bauhaus 1919. - 1933.: Workshops for Modernity (The Museum of Modern Art, New York, 2009. - 2010.), Bauhaus: Art as Life (Barbican, London 2012.), Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (MSU Zagreb 2015.) te niz recentno objavljenih knjiga o školi i njezinu djelovanju, kao i brojne monografije ključnih umjetnika. Dosadašnja istraživanja rezultirala su brojnim studijama o utjecajima na arhitekturu i umjetnost u samoj Njemačkoj i kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u manjim sredinama, poput Češke i Slovačke, Mađarske, te Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, projektom BAUNET, na čija se istraživanja naslanja i ova izložba. Nedavne društvene i političke promjene, koje su iz temelja promijenile sliku europskog kontinenta, ukazuju na to da su suradnja i inovativnost u teoriji i praksi, dakle upravo ključni postulati djelovanja Bauhausa, jednako bitni za našu sadašnjost i budućnost - ističu iz MSU-a. N.Vek.