Objavljeno 13. studenog, 2019.
Članovi HAZU-a birat će u idućoj, 2020. godini nove članove, među kojima i 17 redovitih članova, a ti izbori bit će, kako je to u srijedu istaknuo predsjednik, akademik Velimir Neidhardt, pokušaj "vibracije" HAZU-a s realnom situacijom u društvu, a jedna od novina je i da je 70 godina dobna granica za izbor redovitih članova.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u srijedu je ponovno otvorila svoja vrata javnosti kako bi zainteresiranima približila svoje djelovanje bogatim programom koji obuhvaća znanost i umjetnost - područja u kojima je ona krovna ustanova hrvatskoga naroda. U sklopu toga programa u palači HAZU-a održana je i konferencija za novinare na kojoj su predsjednik, akademik Neidhardt, i dva potpredsjednika, akademici Davor Miličić i Frano Parać, govorili o planovima Akademije za iduću godinu te o novostima koje će biti primijenjene u izbornom postupku 2020. Akademik Neidhardt objasnio je kako je riječ o novinama koje će biti primijenjene samo u izborima 2020. i koje su usuglašene na Predsjedništvu HAZU-a, a ako rezultati primjene budu pozitivni, onda će, rekao je, biti predložene izmjene izbornoga pravilnika i statuta, što onda treba potvrditi Hrvatski sabor. Jedna od novina koje će biti primijenjene u idućim izborima je i postavljanje dobnih granica za izbor, pa tako novi redoviti članovi neće moći biti stariji od 70 godina, a članovi suradnici od 48 godina.
"To je pokušaj ‘vibracije‘ HAZU-a s realnom situacijom u samoj Akademiji gdje je prosječna dob akademika 75 godina, te u našem društvu i u Europi gdje je već više zemalja osnovalo akademije za mlade", rekao je predsjednik Neidhardt. Osvrnuo se i na demografsku problematiku u Hrvatskoj podsjetivši kako je prema popisu stanovnika iz 1991. Hrvatska imala četiri i pol milijuna stanovnika, a danas, nažalost, možda i manje od četiri milijuna stanovnika. Zato će, istaknuo je Neidhardt, HAZU smanjiti broj redovitih članova tako da će, umjesto mogućih 160 redovitih članova, granica biti 150, što je, smatra, dobra rezerva i vrlo važna da se dobro strukturira razvoj Akademije. Isto tako, najavio je, ni jedan od devet razreda HAZU-a neće popuniti maksimalan broj mogućih članova i ostavit će rezervu od bar jednog mjesta.
Osim 17 novih redovitih članova, članovi HAZU-a birat će 21. svibnja iduće godine na skupštini i devet novih dopisnih članova i 15 novih članova suradnika. Kada je pak riječ o članovima suradnicima, novina je i da će se moći samo jednom reizabrati, odnosno da će nakon prvoga petogodišnjeg izbora moći još samo jednom biti izabrani za člana suradnika te da nakon proteklih deset godina neće automatski do kraja života ostati članovi suradnici.
H
ŠIRENJE RASPRAVE O NOVIM KANDIDATIMA
Kada je riječ o članovima suradnicima, akademik Neidhardt objasnio je kako su oni skupina iz koje bi se u velikoj mjeri, na temelju njihovih znanstvenih i umjetničkih postignuća tijekom njihova statusa članova suradnika, trebali i predlagati kandidati za redovite članove HAZU-a. Ali, ako takvih rezultata nema, više nema smisla ni njihov suradnički status, smatra predsjednik HAZU-a. Akademik Neidhardt spomenuo je i preporučenu promjenu u nominacijskom postupku u skladu s kojom bi nekoliko srodnih razreda na zajedničkim sjednicama predlagalo nove kandidate za članove, a time bi se, rekao je, proširila i rasprava o kandidatima. To je preporuka bez uvjetovanja, dodao je Neidhardt i najavio da će već 3. prosinca tim povodom zajedničku sjednicu održati tri umjetnička razreda - razredi za likovne umjetnosti, književnost te za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Podsjetio je kako, osim razreda HAZU-a, kandidate za članove Akademije, mogu nominirati i članovi senata i fakultetskih vijeća iz cijele Hrvatske.