Objavljeno 12. studenog, 2019.
Umjesto dosadašnjih 811 MWh godišnje, projektirana potrošnja bit će 264 MWh
Studija Rezultati energetske obnove zgrada na području Osječko-baranjske županije trojice osječkih autora, Domagoja Dvoržaka, Milana Ivanovića i Hrvoja Glavaša, objavljena na nedavnom međunarodnom Skupu o prirodnom plinu, toplini i vodi, pokazuje da su uštede energije nakon obavljene energetske obnove zgrada znatne i da se kreću i više od 70 posto bilo da je riječ o toplinskoj ili primarnoj energiji.
Naime, u Hrvatskoj je većina zgrada sagrađena do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća te ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju, a one troše pet puta više energije od zgrada energetskog razreda B. Slična je situacija i diljem Europske unije, što je i bio razlog da se države članice Unije obvežu da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove tri posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u državnom vlasništvu. Cilj je ovakve direktive bio potaknuti obnovu energetski neučinkovitih građevinskih objekata u javnom vlasništvu kako bi se smanjili troškovi za njihovo održavanje, ali i pokazati građanima kako energetska obnova rezultira ne samo energetskim i financijskim uštedama nego i boljom kvalitetom korištenja prostora. Prema podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), u Republici Hrvatskoj je u 2010. evidentirano 13,8 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javnog sektora od kojih je 43,9 posto površine u režimu grijanja. Provedbom mjera energetske učinkovitosti odnosno energetskom obnovom planira se smanjiti potrošnju energije u zgradama javnog sektora od 30 do 60 posto, odnosno na 150 kWh po četvornom metru godišnje i smanjiti emisiju CO2 za oko 20.500 tona godišnje. U 2017. godini otvoren je Poziv ‘Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora‘ u sklopu kojeg je osigurano 380 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Najniži iznos nepovratnih sredstava koji se dodjeljivao za financiranje prihvatljivih troškova projekta bio je 80.000 kuna, a najviši 40 milijuna kuna.
U provedbi 11 projekata
Na području Osječko-baranjske županije, pokazuje studija u okviru pilot-projekta „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja" završen je jedan projekt „Energetska obnova zgrade Osnovne škole ‘Vladimir Nazor‘ Đakovo", a u okviru Energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja provedena su 24 projekta. Tako su energetski obnovljene zgrade triju dječjih vrtića (Belišće, Đakovo, Našice), 11 zgrada osnovnih škola (2 x Čepin, Dalj, Feričanci, Koška, Ladimirevci, 2 x Osijek, Semeljci, Valpovo i Vuka) i šest zgrada područnih škola (Črnkovci, Kapelna, Kotlina, Kozarac, Novi Bezdan i Petlovac) te četiri zgrade srednjih škola (Beli Manastir, Đakovo, Našice i Osijek).
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 7150 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 2067 MWh godišnje. Projektirana ušteda iznosi 71 posto.
Godišnja primarna energija po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 10.848 MWh, a projektirana buduća potrošnja bit će 4237 MWh godišnje.
U okviru Energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora na području županije u provedbi je 11 projekata kod kojih su radovi započeli (u 8 naselja) ili su građevinski radovi završeni (u 3 naselja). Riječ je o energetskoj obnovi i korištenju obnovljivih izvora energije u zgradama dobrovoljnih vatrogasnih društava (5), zgradama sportskih objekata (3), društvenog doma (1), dječijeg vrtića (1) i upravne zgrade JLS (1). Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 1147 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 341 MWh godišnje - što čini projektiranu uštedu od 70,3 posto.
Što se pak tiče višestambenih zgrada, prema podacima studije, u okviru Energetske obnove višestambenih zgrada na području Osječko-baranjske županije završena su 23 projekta, jedan projekt ima privremeno odobreno Završno izvješće, a kod 13 projekata građevinski radovi su završeni.
Zgrade starije od 30 godina
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 811 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 264 MWh godišnje - što čini projektiranu uštedu od 68 posto. Godišnja primarna energija po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 1,1MWh, a projektirana buduća potrošnja bit će 0,57 MWh godišnje.
Zgrade u Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine te kao takve nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83 posto zgrada ne zadovoljava ni Tehničke propise iz 1987. godine i ima velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za grijanje od 150 do 200 kWh/četvornom metru, što ih svrstava u energetski razred E! Povećana potrošnja energije podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu te je nužno poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjila njihova nepotrebna potrošnja i racionaliziralo korištenje dostupnih energenata.
Tomislav Prusina
19 PROJEKATA
Do danas je provedeno 19 projekata energetske obnove osnovnih i srednjih škola ukupne vrijednosti 62,1 milijun kuna. U srpnju i kolovozu ove godine započeli su radovi na energetskoj obnovi još 19 zgrada osnovnih i srednjih škola te domova za starije i nemoćne Beli Manastir i Osijek u ukupnoj vrijednosti od 70 milijuna kuna, a sljedećeg tjedna započet će obnova još 11 zgrada škola i Opće bolnice Našice u vrijednosti od gotovo 30 milijuna kuna. Ukupno sufinanciranje Ministarstva i EU fondova je 85 %, a ostatak izdvaja Županija. Cilj nam je iskoristiti mogućnosti europskih fondova i što prije energetski obnoviti sve zgrade javne namjene na području Osječko-baranjske županije. Osim što otvaranjem brojnih gradilišta potičemo razvoj gospodarstva na našem području, od iznimne su važnosti i buduće uštede u potrošnji energenata jer će novac koji ostane u proračunima ustanova biti raspoređen za poboljšanje kvalitete rada samih ustanova.
U sljedećem razdoblju planira se završetak radova na ukupno 71 zgradi u Osječko-baranjskoj županiji odnosno 18 zgrada u gradu Osijeku.
Do 2050. g. 790 mlrd. kn za energetsku obnovu
Postizanje zadanih ciljeva energetske obnove zahtijeva mobilizaciju znatnih sredstava za investicijske troškove te troškove održavanja i zamjene koji se do 2050. godine procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Predloženom dinamikom obnove ostvarit će se ukupno smanjenje emisija CO2 za 81,1 posto i postići ciljevi zadani Energetskim putokazom Europske unije. Kako trenutačno raspoloživim izvorima financiranja nije moguće realizirati postavljene ciljeve, predlaže se uvođenje novih, inovativnih mehanizama financiranja koji kombiniraju javne i tržišne instrumente prilagođene širokom rasponu investitora. Strukturni i investicijski fondovi Europske unije predstavljat će primarni izvor sredstava za uklanjanje barijera u financijskom sektoru te postupno omogućiti intenzivnije uključivanje financijskih institucija i privatnih investitora na tržištu energetskih usluga.
Prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Osječko-baranjske županije ukupno je potpisan 141 ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada, od čega je za obnovu zgrada javnog sektora potpisano 98, a za energetsku obnovu višestambenih zgrada 43. To je 141 projekt ugovorene vrijednosti više od 351 milijun kuna, od čega je 197,7 milijuna kuna nepovratnih sredstava.