Osijek
STUDIJA O ENERGETSKOJ OBNOVI ZGRADA ŽUPANIJE

Ušteda energije i 70 posto
Objavljeno 12. studenog, 2019.
Umjesto dosadašnjih 811 MWh godišnje, projektirana potrošnja bit će 264 MWh

Studija Rezultati energetske obnove zgrada na području Osječko-baranjske županije trojice osječkih autora, Domagoja Dvoržaka, Milana Ivanovića i Hrvoja Glavaša, objavljena na nedavnom međunarodnom Skupu o prirodnom plinu, toplini i vodi, pokazuje da su uštede energije nakon obavljene energetske obnove zgrada znatne i da se kreću i više od 70 posto bilo da je riječ o toplinskoj ili primarnoj energiji.

Naime, u Hrvatskoj je većina zgrada sagrađena do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća te ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju, a one troše pet puta više energije od zgrada energetskog razreda B. Slična je situacija i diljem Europske unije, što je i bio razlog da se države članice Unije obvežu da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove tri posto ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u državnom vlasništvu. Cilj je ovakve direktive bio potaknuti obnovu energetski neučinkovitih građevinskih objekata u javnom vlasništvu kako bi se smanjili troškovi za njihovo održavanje, ali i pokazati građanima kako energetska obnova rezultira ne samo energetskim i financijskim uštedama nego i boljom kvalitetom korištenja prostora. Prema podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), u Republici Hrvatskoj je u 2010. evidentirano 13,8 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javnog sektora od kojih je 43,9 posto površine u režimu grijanja. Provedbom mjera energetske učinkovitosti odnosno energetskom obnovom planira se smanjiti potrošnju energije u zgradama javnog sektora od 30 do 60 posto, odnosno na 150 kWh po četvornom metru godišnje i smanjiti emisiju CO2 za oko 20.500 tona godišnje. U 2017. godini otvoren je Poziv ‘Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora‘ u sklopu kojeg je osigurano 380 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Najniži iznos nepovratnih sredstava koji se dodjeljivao za financiranje prihvatljivih troškova projekta bio je 80.000 kuna, a najviši 40 milijuna kuna.

U provedbi 11 projekata
Na području Osječko-baranjske županije, pokazuje studija u okviru pilot-projekta „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja" završen je jedan projekt „Energetska obnova zgrade Osnovne škole ‘Vladimir Nazor‘ Đakovo", a u okviru Energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja provedena su 24 projekta. Tako su energetski obnovljene zgrade triju dječjih vrtića (Belišće, Đakovo, Našice), 11 zgrada osnovnih škola (2 x Čepin, Dalj, Feričanci, Koška, Ladimirevci, 2 x Osijek, Semeljci, Valpovo i Vuka) i šest zgrada područnih škola (Črnkovci, Kapelna, Kotlina, Kozarac, Novi Bezdan i Petlovac) te četiri zgrade srednjih škola (Beli Manastir, Đakovo, Našice i Osijek).

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 7150 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 2067 MWh godišnje. Projektirana ušteda iznosi 71 posto.

Godišnja primarna energija po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 10.848 MWh, a projektirana buduća potrošnja bit će 4237 MWh godišnje.

U okviru Energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora na području županije u provedbi je 11 projekata kod kojih su radovi započeli (u 8 naselja) ili su građevinski radovi završeni (u 3 naselja). Riječ je o energetskoj obnovi i korištenju obnovljivih izvora energije u zgradama dobrovoljnih vatrogasnih društava (5), zgradama sportskih objekata (3), društvenog doma (1), dječijeg vrtića (1) i upravne zgrade JLS (1). Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 1147 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 341 MWh godišnje - što čini projektiranu uštedu od 70,3 posto.

Što se pak tiče višestambenih zgrada, prema podacima studije, u okviru Energetske obnove višestambenih zgrada na području Osječko-baranjske županije završena su 23 projekta, jedan projekt ima privremeno odobreno Završno izvješće, a kod 13 projekata građevinski radovi su završeni.

Zgrade starije od 30 godina
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 811 MWh godišnje, a projektirana buduća potrošnja bit će 264 MWh godišnje - što čini projektiranu uštedu od 68 posto. Godišnja primarna energija po jedinici korisne površine zgrade prije građevinskih zahvata iznosila je u ovim objektima 1,1MWh, a projektirana buduća potrošnja bit će 0,57 MWh godišnje.

Zgrade u Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine te kao takve nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83 posto zgrada ne zadovoljava ni Tehničke propise iz 1987. godine i ima velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za grijanje od 150 do 200 kWh/četvornom metru, što ih svrstava u energetski razred E! Povećana potrošnja energije podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu te je nužno poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjila njihova nepotrebna potrošnja i racionaliziralo korištenje dostupnih energenata.

Tomislav Prusina
19 PROJEKATA
Do danas je provedeno 19 projekata energetske obnove osnovnih i srednjih škola ukupne vrijednosti 62,1 milijun kuna. U srpnju i kolovozu ove godine započeli su radovi na energetskoj obnovi još 19 zgrada osnovnih i srednjih škola te domova za starije i nemoćne Beli Manastir i Osijek u ukupnoj vrijednosti od 70 milijuna kuna, a sljedećeg tjedna započet će obnova još 11 zgrada škola i Opće bolnice Našice u vrijednosti od gotovo 30 milijuna kuna. Ukupno sufinanciranje Ministarstva i EU fondova je 85 %, a ostatak izdvaja Županija. Cilj nam je iskoristiti mogućnosti europskih fondova i što prije energetski obnoviti sve zgrade javne namjene na području Osječko-baranjske županije. Osim što otvaranjem brojnih gradilišta potičemo razvoj gospodarstva na našem području, od iznimne su važnosti i buduće uštede u potrošnji energenata jer će novac koji ostane u proračunima ustanova biti raspoređen za poboljšanje kvalitete rada samih ustanova.

U sljedećem razdoblju planira se završetak radova na ukupno 71 zgradi u Osječko-baranjskoj županiji odnosno 18 zgrada u gradu Osijeku.
Do 2050. g. 790 mlrd. kn za energetsku obnovu
Postizanje zadanih ciljeva energetske obnove zahtijeva mobilizaciju znatnih sredstava za investicijske troškove te troškove održavanja i zamjene koji se do 2050. godine procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Predloženom dinamikom obnove ostvarit će se ukupno smanjenje emisija CO2 za 81,1 posto i postići ciljevi zadani Energetskim putokazom Europske unije. Kako trenutačno raspoloživim izvorima financiranja nije moguće realizirati postavljene ciljeve, predlaže se uvođenje novih, inovativnih mehanizama financiranja koji kombiniraju javne i tržišne instrumente prilagođene širokom rasponu investitora. Strukturni i investicijski fondovi Europske unije predstavljat će primarni izvor sredstava za uklanjanje barijera u financijskom sektoru te postupno omogućiti intenzivnije uključivanje financijskih institucija i privatnih investitora na tržištu energetskih usluga.

Prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Osječko-baranjske županije ukupno je potpisan 141 ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada, od čega je za obnovu zgrada javnog sektora potpisano 98, a za energetsku obnovu višestambenih zgrada 43. To je 141 projekt ugovorene vrijednosti više od 351 milijun kuna, od čega je 197,7 milijuna kuna nepovratnih sredstava.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZLOŽBA INDUSTRIJSKE BAŠTINE „OLT TIMES“

Sjećanje na slavne
dane industrijskog diva

2

ZAVRŠENA NAKON OSAM GODINA ISTRAŽIVANJA

Knjiga “Pustare južno od Osijeka”

3

PREDSTAVLJENA KNJIGA O PROGONU NIJEMACA NAKON 1945.

Sjećanja na zatočeništvo u logoru Osječanke Magde Katić rođ. Wiesenthaner