Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je u Berlinu sudjelovao u proslavama 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe.


"Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost", rekao je Grlić Radman. "No Europska unija je puna izazova. Možda i sve nije išlo u smjeru u kojemu smo mi očekivali, ali tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom", primijetio je hrvatski ministar vanjskih poslova. Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu k EU-u.


Istodobno se osvrnuo i na izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je BiH "tempirana bomba na granici s Hrvatskom." "To je jaka izjava, ali sigurno je da je BiH jedan kompleksitet i da se nakon što je zaustavljen rat na temelju Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda, zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika", rekao je Grlić Radman. "Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u BiH", smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice.

Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora. "To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze - bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda", kazao je ministar. H