Svaki četvrti stanovnik Hrvatske 2030. bit će stariji od 65 godina
Objavljeno 11. studenog, 2019.
Starenje će promijeniti način na koji danas funkcioniraju zdravstvena, mirovinska i socijalna politika
Oko 2030. godine u Hrvatskoj će, ako se nastave negativni trendovi, broj stanovnika pasti ispod četiri milijuna, a broj starijih (65+) dosegnut će čak milijun, što je povećanje od oko 250.000 ljudi u odnosu prema sadašnjosti. U tih milijun starijih, "najstarijih starih" (80+) bit će više od 250.000.
Dio je to uvoda u analizu podataka iz intervjua koji su prikupljeni 2015. godine, u šestom valu studije SHARE, koja je ujedno i dio materijala upućenih sudionicima novog vala istraživanja, koje se provodi u svim zemljama EU-a te u Izraelu. Voditelj projekta SHARE Hrvatska je Šime Smolić, makroekonomist s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a motive i korist od tih istraživanja kratko nam je obrazložio njegov prvi suradnik u tom projektu Ivan Čipin.
- Nositelji politika u Hrvatskoj trebali bi biti zainteresirani za izazove koje za sobom donosi demografsko starenje jer će ono promijeniti način na koji danas funkcioniraju zdravstvena, mirovinska i socijalna politika. Politika se treba pripremiti kako odgovoriti na te izazove, a najbolji način pripreme je imanje znanstvenih podataka i istraživanja najveće kvalitete. Ključno je da političari znaju kako se te politike trebaju mijenjati, kako bi se prilagodile i zadovoljile potrebe starije populacije, koja i sama stari. SHARE će nositeljima politika biti kontinuirani monitoring i pomoći im da politike koje implementiraju budu na korist i u skladu s izraženim potrebama starije populacije. Na taj način rade mnoge zemlje u EU-u, a nama je drago što je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava spoznalo da će im uključivanje u ovu najveću europsku i svjetsku studiju o starenju biti od velike koristi. Jedna od prvih mogućih suradnji je na projektu nacionalne mirovine, gdje ćemo preko SHARE podataka moći pratiti njezinu implementaciju i učinke - rekao nam je Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Kraće školovanje
Analiza podataka iz šestog vala istraživanja pokazala je da od stotinu osoba starijih od 50 godina, 62 su u braku i žive sa supružnikom, a svaka četvrta je udovac ili udovica. Oko šest posto ih nikad nije sklopilo brak (više muškarci). Da muškarci žive kraće od žena pokazuje i podatak da je u toj populaciji samo svaki 12. muškarac udovac, a dvije su od pet žena udovice. Samački život u starijoj dobi znatno je češći među ženama, jer svaka treća živi sama, nego muškarcima, od kojih svaki deseti živi sam. Oko 40 % stanovnika Hrvatske starijih od 75 godina živi samo, kao i svaki četvrti (23 %) pojedinac stariji od 50 godina.
Osobe starije od 50 godina u prosjeku imaju malo manje od dvoje žive djece. Najmanje ih imaju Talijani, a najviše Izraelci. U Hrvatskoj svaka peta takva osoba još ima živu majku, a tek svaka 14. živog oca. Muškarci u RH stariji od 50 u prosjeku su se školovali dvije godine dulje od žena iste dobi. Slično je i u ostalim zemljama – žene te dobi imaju manje godina obrazovanja od muškaraca, a jedina je iznimka Švedska. Kad je riječ o udjelima žena i muškaraca s višim i visokim (tercijarnim) obrazovanjem, razlike su još izraženije - u Danskoj i Njemačkoj gotovo 40 % muškaraca starijih od 50 ima fakultetsku diplomu, a u Švedskoj 37 %, odnosno 45 % žena.
Gotovo četiri od pet muškaraca i žena u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 70 do 79 godina prima mirovinu iz javnih izvora, a u dobnoj skupini od 50 do 59 godina oko 11 % umirovljenih muškaraca i 16 % žena. Prosječna je dob u kojoj se počinje primati mirovina kod nas bila 58 godina za žene i 60 za muškarce. Najdulji radni staž na trenutnom poslu pak imaju muškarci u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu (oko 27 godina) te žene u Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj (oko 22 godine).
Luksemburg bez premca
Prosječno neto nominalno bogatstvo kućanstva 2015. iznosilo je od 50.000 eura u Poljskoj do 900.000 eura u Luksemburgu. Velike su razlike i u vrijednosti nekretnina koje posjeduju stariji od 50 godina. Ako uzmemo da je prosječna vrijednost nekretnina 100, onda je Hrvatska s indeksom 33 pri dnu, ali iznad Poljske, Češke i Slovenije. Na vrhu su Luksemburg, Švicarska i Švedska. U Hrvatskoj je prosječan nominalni dohodak kojim je raspolagalo kućanstvo starijih od 50 iznosio oko 6100 eura, upola manje nego u Sloveniji (12.300 eura) ili pet puta manje nego u Njemačkoj (29.000 eura). Također, sedam od deset kućanstava ima teškoća u spajanju kraja s krajem s mjesečnim primanjima, a u Njemačkoj i Austriji samo dva od deset.
Oko 40 % ispitanika u RH primilo je nematerijalnu pomoć od člana kućanstva, a troje od deset ispitanika primilo je takvu pomoć od člana obitelji izvan kućanstva, prijatelja ili susjeda. Najčešće su ipak primili pomoć od djece, prijatelje i susjeda. U Hrvatskoj su svaki treći muškarac i gotovo 40 % žena starijih od 50 godina izjavili da ih nedostatak novca često sprječava da rade što bi željeli. Kad govorimo o molitvi, više od jednom na dan moli se jedna od četiri žene te dobi i jedan od 12 muškaraca u Hrvatskoj. Nikad se ne moli 35 % muškaraca i 11 % žena promatrane dobi.
Igor Bošnjak
promjena
DEMOGRAFSKO STARENJE PUNO JE IZAZOVA
VIŠEOBRAZOVANI ZDRAVIJI U STARIJOJ DOBI
Analiza pokazuje i kako je obrazovanje važno i za zdravstveno stanje. U Hrvatskoj samo oko četiri posto žena i devet posto muškaraca starijih od 50, sa završenim tercijarnim obrazovanjem, ocjenjuje svoje zdravlje lošim. Za razliku od njih, svoje zdravlje lošim ocjenjuje gotovo trećina žena i svaki četvrti muškarac bez tercijarnog obrazovanja. Gotovo 60 % žena i 40 % muškaraca te dobi u RH svakodnevno muče bolovi. Najmanje takvih problema imaju Švicarci i Danci; gdje otprilike svaku treću osobu muče bolovi. U Hrvatskoj svaki četvrti muškarac i gotovo 30 % žena starijih od 50 svakodnevno uzimaju pet različitih lijekova. Najmanje lijekova uzimaju u Sloveniji i Švicarskoj (oko 20 %), a najviše u Poljskoj i Izraelu (oko 40 %). Osobe iz Hrvatske starije od 50 godina posjete liječnika u prosjeku 9,6 (žene) odnosno 8,5 puta (muškarci) na godinu. Najčešće k liječniku idu žene u Italiji (10,6), a najrjeđe muškarci u Grčkoj (5,4). U Hrvatskoj se oko pet posto muškaraca i 12 % žena te dobi osjeća usamljeno. Slično je u Italiji, Grčkoj i Portugalu, u kojima se najmanje jedna od šest žena osjeća usamljeno. Najrjeđi je osjećaj usamljenosti starijih u Danskoj, Švicarskoj i Austriji - manje od pet posto žena i muškaraca. Gotovo 60 % osoba u Hrvatskoj starijih od 50 godina svakodnevno je pušilo cigarete, cigare, cigarilose i lulu najmanje godinu dana. U toj populaciji u RH jedno alkoholno piće na tjedan popije 55 % muškaraca i oko 20 % žena. Kada je riječ o prehrambenim navikama, u RH se češće konzumiraju meso, riba i perad nego u Sloveniji.
Ivan Čipin
stručni suradnik na projektu SHARE u Hrvatskoj
U SLAVONIJI NIŽA STOPA ODAZIVA IZABRANIH SUDIONIKA
Ovo nije klasičan znanstveni projekt, već istraživačka infrastruktura. Kolega Šime Smolić i ja dio smo nacionalnog SHARE tima u Hrvatskoj i odgovorni smo za prikupljanje podataka za istraživanja ne samo nas dvojice već svih drugih zainteresiranih istraživača u Hrvatskoj i inozemstvu, a riječ je o podatcima najviše znanstvene kvalitete kakvih u Hrvatskoj nemamo puno. Bitno je reći da se ljudi koji su nasumično iz registra birača izabrani da sudjeluju u istraživanju odazovu i pristanu sudjelovati. Baš u Slavoniji imamo nižu stopu odaziva izabranih sudionika od, primjerice, dijelova sjeverne Hrvatske. Ispitanici će na kućnu adresu dobiti najavno pismo u kojemu će im se dati sve potrebne informacije. Kao znak zahvalnosti za sudjelovanje u istraživanju, svi ispitanici dobit će poklon-bon od 50 kuna u nekom od trgovačkih lanaca po izboru. Kako u anketi sudjeluju oba partnera u kućanstvu, poklon-bon u tom slučaju za par je 100 kuna.
UNUČAD ČUVA 41 % HRVATA STARIJIH OD 50
Oko 41 % ispitanika iz Republike Hrvatske redovito je u posljednjih dvanaest mjeseci čuvalo unučad. U Izraelu se za unučad brinulo 30 % osoba starijih od 50 godina, u Španjolskoj i Italiji 35 %, a u Francuskoj, Danskoj, Belgiji i Švedskoj više od 50 %. Danci su se u prosjeku najviše bavili dobrotvornim ili dobrovoljnim radom (31 % ispitanika), Šveđani su pohađali obrazovni tečaj ili obuku (26 %), Talijani su najmanje čitali knjige i časopise (41 %), Poljaci su najrjeđe kartali ili igrali igre poput šaha (11 %) i najmanje se bavili dobrovoljnim ili dobrotvornim radom (4 %), a Grci najmanje rješavali križaljke ili sudoku (14 %). U Hrvatskoj su pak ispitanici stariji od 50 godina najčešće čitali knjige, časopise ili novine (51 %), svaki četvrti rješavao je križaljke ili sudoku, svaki peti igrao je kartaške igre ili šah, oko 11 % odlazilo je u sportski, društveni ili drugi klub, a samo dva posto ispitanika pohađalo je obrazovni tečaj ili obuku.