Hrvatsku je od njezina ulaska u EU 2013. godine napustio veliki broj radnoaktivnog stanovništa, no ono što stručnjaci smatraju nedopustivim je činjenica da baš nitko ne barata točnom brojkom, nego se pojavljuju interpretacije od najmanje 150 tisuća do najviše 300 tisuća stanovnika. Taj je podatak iznio profesor Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na osječkom predstavljanju istraživanja pod nazivom “Gore je bolje” provedenog nad 1126 iseljenih osoba koje su Hrvatsku napustile u proteklih šest godina naselivši različite europske države.

- Za razliku od gastarbajterskog vala, što je bila ekonomska migracija 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su iseljavali muškarci nižeg obrazovanja i srednje dobi, podaci kažu da danas odlazi radno i fertilno najkvalitetniji dio populacije, muškarci i žene, cijele obitelji u dobi između 25 i 45 godina. Stvoreni su veliki poremećaji na našem tržištu rada, što potvrđuju učestali oglasi po našim gradovima kojima se traže radnici - tvrdi Galić, dodajući kako su dvije trećine ispitanih otišle zog ekonomskih razloga. On također upozorava da bi poticanje povratka nedavno iseljenih, kao i sprečavanje daljnjeg iseljavanja, trebalo biti ključni nacionalni prioritet.


Uz lošu ekonomsku situaciju, kojoj treba dodati da je socijalni, zdravstveni i mirovinski sustav upitno održiv s tendencijom da će postajati gore, stvorena je i percepcija opće korumpiranosti, što je još jedan od ključnih razloga koje iseljenici navode u potrazi za boljim životom.


U istraživanju je 65,3 posto ispitanika kao glavne razloge iseljavanja iz Hrvatske navelo nepovoljnu financijsku situaciju, 53,2 posto rasprostranjenost korupcije, 30,2 posto osjećaj netrpeljivosti, 25,9 posto državne institucije, 25,7 posto nekvalitetne životne uvjete, a 23,8 posto (ne)kvalitetu ponuđenih poslova. Čak 57,4 posto ispitanika kaže da im je mnogo bolje nakon selidbe u inozemstvo, a 31,5 posto smatra da im je nešto bolje. Samo 1,4 posto anketiranih kaže da im je puno gore nego u domovini.
Predstavljanju istraživanja, uz njegove autore Zvonimira Galića i Mitju Ružojčića, također s Odsjeka za psihologiju FFZG-a, nazočili su i Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Matija Subašić Maras iz Croatia osiguranja u Zagrebu i Tomislav Bilić, vlasnik tvrtke Inchoo Osijek. Tijekom rasprave ocijenjeno je da su upravo najpoduzetniji ljudi otišli u inozemstvo, što je dodatno štetno za naše gospodarstvo koje vapi za umrežavanjem i pozitivnom konkurencijom.