I dok su učenici na mukama zbog nadoknade sati propuštenih u štrajkaškim danima, koje su prema zakonu dužni odraditi kako bi ispunili godišnju satnicu, pa i sami školarci u nekoliko županija preko društvenih mreža najavljuju masovno markiranje s nastave u ponedjeljak - štrajku prosvjetara i nakon 21 dana ne nazire se kraj. Već su poslali jasnu poruku - da dugotrajno mogu blokirati sustav u borbi za svoja prava te da su vrlo kreativni u tome - pa se mnogi sada pitaju nije li vrijeme da se prestanu inatiti.

Zbog učenika koji će propušteno gradivo nadoknađivati subotama, na zimskim praznicima, a možda i nakon 17. lipnja, ako bude trebalo, produžujući školsku godinu. Zbog učenika koji gradivo već sada ubrzano uče, kojima se testovi najavljuju iz dana u dan. Treba nadoknaditi pet-šest dana nastave. Samo za sada. Što je s maturantima, koji bi se trebali pripremati za maturu? Istim maturantima koji taj ispit iz godine u godinu sve lošije rješavaju. Hoće li se ovakvom "lekcijom građanskog odgoja" ti rezultati popraviti? Sigurno ne. U velikom su problemu, smatraju mnogi roditelji - i prvašići, koji bi trebali stjecati prve radne navike, rutinu odlaska u školu. Njima su prva iskustva vezana uz školu da svako malo u školu ne moraju ići. I to baš u "Školu za život", koja je ušla u sve osnovne i srednje škole u zemlji.


Nastavak razgovora školskih sindikata i Vlade o povećanju plaća na rasporedu je u ponedjeljak, no već se iz izjava sindikalista iznesenih u četvrtak može zaključiti da ni od ovog pokušaja "prekida štrajka" vjerojatno neće biti ništa. Odnosno, da ni posljednju ponudu Vlade sindikati neće prihvatiti. Čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem izjavila je da će "štrajk trajati do Božića, ali ne zna kojeg". Dan prije, u srijedu, ministar rada Josip Aladrović sindikatima je obećao da će se redizajnom sustava plaća u javnim službama stvoriti pravednije i objektivnije vrednovanje njihova posla. Aladrović je naglasio da će analizirati sustav plaća u idućih šest mjeseci te kazao, ako sustav ne bude uređen do kraja lipnja - prosvjetarima će koeficijenti biti povećani za dva posto. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec tu je ponudu Vlade opisao kao "nula i možda ništa" - uz poruku da će ju dati na izjašnjavanje, premda je uvjeren da ju članovi sindikata na referendumu neće prihvatiti.


A to kaže jer su, podsjećamo, prosvjetari u ovaj štrajk krenuli mjesec dana nakon početka školske godine, 10. listopada. I to sa zahtjevom za povećanje koeficijenata složenosti poslova od točno 6,11 posto svim zaposlenicima u sustavu obrazovanja, za njih oko 68.000. Izmjenom Vladine uredbe, o čemu se, inače, ne pregovara, nego razgovara - traže rast početnog koeficijenta učitelja s visokom stručnom spremom sa 1,325 na 1,406 - koliko imaju asistenti na fakultetima, te da se svim drugim zaposlenicima u sustavu obrazovanja koeficijent poveća za spomenutih 6,11 posto. Vlada je uskoro ponudila linearno povećanje osnovice za 6,12 posto, uz dodatke i kolektivni ugovor, i to u tri navrata tijekom 2020. godine (2 + 2 + 2) - ali ne samo prosvjetarima nego i svim zaposlenicima u sustavu državnih i javnih službi. Što je sindikaliste posebno razbjesnilo. Smatraju kako time prosvjetni djelatnici ništa neće dobiti, nego će njihove plaće - koje se računaju množenjem osnovice s koeficijentom i uvećanjem za godine staža - zapravo biti u još većem zaostajanju za drugim službama.


A sindikati su ovim štrajkom željeli "ispraviti nepravdu", jer su, uporno ponavljaju, prosvjetni djelatnici najpotplaćenija karika u sustavu javnih službi. Karika bez koje je nemoguće provesti kvalitetnu reformu obrazovanja. I upravo je reforma bila okidač za štrajk. Zbog koje se, sindikalisti kažu, znatno povećao opseg i složenost poslova svih djelatnika u školi i zbog čega zaslužuju bolju plaću. Vjetar u leđa dala im je i snažna podrška Ministarstva znanosti i obrazovanja i resorne ministrice Blaženke Divjak, kao i opaska Europske komisije da su učiteljske plaće u Hrvatskoj nedovoljne i da ne prate ambiciozne reforme u resoru. No mnogi se, pa i sami školarci, pitaju - jesu li baš svi djelatnici u prosvjeti zaslužili jednako veće plaće, i oni koji rade, i oni koji ne rade. O tome je u anonimnom pismu govorila i osječka srednjoškolka, najavivši pritom "štrajk" učenika. "Zapišite što mislite da vam je važno. I time oni zaslužuju veću plaću?" pita se ta učenica u pismu, gdje se osvrnula i na neprimjereno ponašanje nekih nastavnika koji joj predaju.

Kada je riječ o plaćama, za protekli 21 dan štrajka, i sindikati i mediji baratali su različitim ciframa - vodeći se različitim izvorima. Tako je prosječna plaća nastavnika jedan dan iznosila 5000 kuna, idući 5950 kuna, pa zatim i 6300 kuna. A na službeni upit portala Telegram Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovara da je taj iznos ipak znatno viši, točnije, 7135 kuna neto, koliko je zabilježeno u sustavu centralnog obračuna plaća za svibanj ove godine. Velike su se polemike vodile i o plaćama sindikalnih čelnika (navodilo se da primaju plaću između 12.000 i 22.000 kuna), koji su u jednom trenutku medije okrivili da ih zbog problematiziranja toga pitanja žele posvađati s članstvom.


Do sada se štrajkalo tri dana u cijeloj Hrvatskoj. Druge dane štrajk je bio cirkularan - po županijama, u kojima nastave nije bilo do šest dana. U jednom trenutku podršku prosvjetarima dao je i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja pa se štrajkalo, premda znatno slabije, i na fakultetima - gdje u nekoliko navrata redovito nisu radile tehničke službe, a samo neki profesori nisu održali nastavu. Predstavnici školskih sindikata u četvrtak su najavili da sadašnji ciklus štrajkova traje do 15. studenoga, a nakon toga kreće novi. Do daljnjega.
Na rješavanje konflikta pozvala je i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. A nedavno najavljeni plan ministrice Divjak da novim pravilima ograniči broj opravdanih izostanaka, kako se čini, neće ići glatko - jer mnogi će učenici i roditelji u ovoj situaciji vjerojatno iskoristiti mogućnost opravdavanja do tri dana izostanka s nastave bez ispričnice liječnika.