Objavljeno 9. studenog, 2019.
Makedonski premijer polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će biti više fokusa na cijelu regiju
Zemlje zapadnog Balkana polažu nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i dobivanje pozitivnog odgovora Europskog vijeća za početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije do zagrebačkog samita u svibnju, rečeno je u petak na ženevskom skupu o europskim perspektivama zemalja jugoistočne Europe.
Sastanak u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske. Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da "Hrvatska ima namjeru pomoći svojim susjedima" i kako bi bilo "idealno postići konsenzus" o otvaranju pregovora s Makedonijom i Albanijom do svibnja. "Mi nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i suradnju, a sukladno tome, na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnosti našeg neposrednog susjedstva", istaknuo je Plenković.
Europsko vijeće u listopadu nije postiglo dogovor o otvaranju pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom. Većina zemalja bila je za, ali je potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica. Francuska kao najglasnija protivnica europskog proširenja te Nizozemska i Danska nisu podržale dvije balkanske zemlje. Makedonski premijer Zoran Zaev podsjetio je da su učinjene "mnoge promjene u želji za napredovanjem i približavanjem europskoj integraciji." Polaže nade u hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a jer smatra da će biti "više fokusa na cijelu regiju" i ističe da će Makedonija "nastaviti provoditi reforme." Albanski premijer Edi Rama rekao je kako se osjećaju kao da su "ostali bez kompasa", ali je članstvo u EU-u "ono što Albanija i njezini građani žele."
Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, posljednje o financijskim uslugama u lipnju ove godine. Jedan od uvjeta ulaska Srbije u EU normaliziranje je odnosa s Kosovom. Iz Bruxellesa pozivaju Prištinu na ukidanje pristojbi na robu iz Srbije, a Beograd da osigura ozračje za nastavak dijaloga. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da Srbija nije "optimistična" kao Makedonija i Albanija, ali želi jasan odgovor. "Ne molimo nikoga ni za što, samo tražimo jasan put prema budućnosti", rekao je.
Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja, a BiH i Kosovo potencijalne su države kandidatkinje. Crnogorski vicepremijer Zoran Pažin poručio je da u Podgorici ne očekuju da EU "zažmiri na naše slabosti." "Baš suprotno, želimo izgraditi zajednicu koja poštuje europska pravila i standarde", rekao je Pažin.
Posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer ponovio je da je Amerikance "duboko razočarala" odluka o blokiranju Makedonije i Albanije, ali se nada pozitivnom ishodu do zagrebačkog samita.
Hina
ZVIZDIĆ: NAPRAVLJEN OZBILJAN ISKORAK
Predsjednik bosanskohercegovačke vlade Denis Zvizdić komentirao je izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je “BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i suočava se s problemom povratka džihadista.” “U posljednje tri godine ni jedan BiH državljanin nije otišao na strano bojište i nije sudjelovao u terorističkom činu. Napravili smo ozbiljan iskorak u borbi protiv terorizma”, rekao je Zvizdić i naglasio da je Sarajevo otvoreno za suradnju s Francuskom.
Andrej Plenković
hrvatski premijer
Taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti i suradnju, a sukladno tome, na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnosti našeg neposrednog susjedstva.