Istočna Europa, pa tako i Hrvatska, u velikom su zaostatku s plaćama i socijalnim pravima za zapadnom Europom, pogotovo u poljoprivredi, prehrani i turizmu, a zbog važnosti tih sektora potrebno je jačati, a ne prekidati ili odgađati socijalni dijalog sindikata, poslodavaca i vlada, poručili su predstavnici sindikalne federacije EFFAT sa svog 5. kongresa u Zagrebu. EFFAT je Europska federacija sindikata u sektorima prehrane, poljoprivrede (uključujući i duhansku industriju), i turizma, koja predstavlja 115 sindikata iz 38 zemalja, ima 1,2 milijuna članova i predstavlja interese 25 milijuna radnika, a preko te federacije sindikati iz Europe jačaju svoje zastupanje članstva i prema EU tijelima.Na kongresu je sudjelovalo 350 sudionika iz 35 europskih zemalja, održali su nekoliko tematskih konferencija, poput one o mladima na tržištu rada. Podršku sindikatima dala je i zastupnica Europskog parlamenta Evelyn Regner.
Na kongresu je dosadašnja predsjednica EFFAT-a Malin Ackholt dobila novi mandat na toj funkciji, a izabran je i novi glavni tajnik Kristjan Bragason. S predsjednicima hrvatskih sindikata-EFFAT-ovih članica - PPDIV-a Denisom Paradisom i STUH-a Eduardom Andrićem na konferenciji za medije iznijeli šest zahtjeva EFFAT-a prema europskim i nacionalnim institucijama te poslodavcima, s naglaskom na poruku "Ljudi prije profita", kojom ukazuju na važnost toga da poduzeća shvate da bez ljudi, dobrih plaća i ostalih uvjeta nema održivog svijeta rada.

Bragason je kazao da se zalažu za rast plaća, dostojne uvjete rada, da se u Europi uravnoteže uvjeti odobravanja javnih sredstava poljoprivredi koji neće potkopavati uvjete rada, izvoz i integracija, kao i da se zaustave migracije radnika diljem EU-a, jer to tržišta čini nestabilnima, a neke zemlje ostavlja i bez dovoljno radne snage. Bez boljih uvjeta rada i većih plaća nema socijalno održive i pravedne Europe.
"U Hrvatskoj su trendovi na tržištu rada, s uvjetima i plaćama, kao i nedostatkom radnika slični kao i drugdje u istočnoj Europi, a to je da jako mnogo zaostaju za Zapadom. I nedostatak radnika povezan je s niskim plaćama, i to je jedan od većih problema za koji EFFAT nastoji u suradnji s parterima naći rješenja, uključujući i jačanje kolektivnog pregovaranja koje je postalo teško u cijeloj Europi. No, bez toga teško da će doći do većih plaća i boljih uvjeta rada, a time onda nema ni socijalno održive ni pravedne Europe", upozorio je Bragason. Poručio je i kako se EFFAT nada da će na tim problemima, kako je i obećala, dosta raditi i nova Europska komisija. Iznio je primjer da je minimalna plaća zakonski definirana u Bugarskoj za sektore poljoprivrede, prehrane i turizma tek 1,7 eura po satu, a u Danskoj kolektivnim ugovorom definirano je 18 eura po satu.

Predsjednik STUH-a (Sindikat turizma i usluga Hrvatske) Andrić i PPDIV-a (Sindikat poljoprivrede, prehrane i duhanske industrije) Paradiso, ocijenili su važnim što se kongres EFFAT-a održava u Hrvatskoj, jer se nadaju da će to skrenuti pozornost vladajućih i poslodavaca na probleme u sektorima koje zastupaju. "Ako se nešto ubrzo ne promijeni, u turizmu će biti još veći nedostatak radnika, i tu neće pomoći strane kvote niti ukidanje kvota, jer se već događa da strani i domaći radnici nemaju iste plaće, a ni druga prava i uvjete, što među njima izaziva animozitete. I dalje su plaće nekonkurentne, a dobar je primjer da konobar u zemljama u okruženju ima dvostruko veću plaću nego u Hrvatskoj. Osim plaće, važna je sigurnost radnog mjesta, što također nemaju", ocijenio je Andrić. Smatra da ni nova minimalna brutoplaća u Hrvatskoj od 1. siječnja iduće godine, od nešto malo više od 4000 kuna, neće biti motiv za radnike, s obzirom na to da ta plaća u zemljama u okruženju u EU-u zaostaje za 50 i više eura, a velikim je problemom izdvojio i prekarni rad, bujanje agencija za zapošljavanje te neuređeni studentski i rad umirovljenika. Hina