Regija
SLAVONIJA I BARANJA

Raj za vinske hedoniste
Objavljeno 9. studenog, 2019.
Vinorodno područje temelj je razvoja turističke ponude istoka RH

Rijetko gdje u Hrvatskoj možete doživjeti toliko različitih vinskih aktivnosti, od noćenja ili romantične večere u vinskom podrumu, koncerta u vinogradu s jedinstvenim pogledom na Dunav, sudjelovanja u vinskom maratonu ili biciklističkoj potrazi za buteljama vina po vinogradu. Po mnogočemu vinska ponuda u Slavoniji i Baranji pripada skupini “naj”, najveći proizvođači vina u Hrvatskoj, najveći vinski podrum, najveći vinograd, najveća bačva… usudimo se reći i najbolja hrvatska vina, posebice bijela. Stoga s pravom možemo reći kako je istok Hrvatske vinski raj, koji je u mnogim kategorijama hrvatski “naj”.

Bogati brežuljkasti i ravničarski vinogradi okupani suncem, nude vina koja osvajaju najvrjednije svjetske nagrade, a u svoj raskoši njihovih okusa i mirisa gosti uživaju u podrumima koji odišu prošlošću i čuvaju stoljetne tajne vrijednih vinara i vinogradara. Svojim položajem kao da omeđuju i štite Osječko-baranjsku županiju, pa se tako zapadom prostire feričanačko, jugom đakovačko, sjeverom baranjsko sve do istočnih granica koje čuva erdutsko vinogorje. Vežu ih brojne vinske ceste prožete podrumima koji kriju najbolje vinske kapljice regije.

Bogato vinorodno područje Osječko-baranjske županije temelj je razvoja turističke i gastronomske ponude istoka Hrvatske, koja nudi nezaboravnu vinsku avanturu. Upoznajte se s vinskim kapljicama baranjskog, erdutskog, feričanačkog ili đakovačkog vinogorja. Kušajte vrhunska vina koja se u posebnim prilikama kroz povijest, ali i danas služe na kraljevskim dvorima diljem svijeta, a kako biste se vi osjećali kao kralj, preporučujemo posjet jednoj od vinarija na slavonskim i baranjskim vinskim cestama, i to upravo u vrijeme Martinja - kušanja mladog vina!

Dario Kuštro
Baranjsko vinogorje
U Baranji, majci vina, možete uživati u prekrasnom vidikovcu na Banskom brdu s kojeg se nižu beskrajni redovi vinograda. Specifične baranjske surduke - strme, duboko usječene ceste nastale vododerinama, na bočnim stranama krase gatori – jedinstveni vinski podrumi ukopani u brdo. Najveći baranjski gator ujedno je i najveći vinski podrum u Hrvatskoj.

Ovaj poznati i omiljeni vinski kraj proteže se kroz dvije države, Hrvatsku i Mađarsku, a pogodan je za uzgoj bijelih i crnih sorti. Korijen imena pronalazimo u mađarskom jeziku, a u slobodnom prijevodu ono znači “majka vina”. Taj podatak možda i najbolje govori u prilog tvrdnji da su grožđe i vino već dugo ugrađeni u samu srž tog komadića raja na zemlji. U hrvatskom dijelu Baranje od bijelih sorti najviše se uzgajaju graševina, pinot bijeli i sivi, traminac, chardonnay, rajnski rizling i sauvignon. Kod crnih sorti najzastupljenija je frankovka, a osim nje još se u većoj mjeri uzgajaju cabernet franc i cabernet sauvignon, merlot i crni pinot.
Đakovačko vinogorje
U prostoru ispod nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku katedralu smješten je podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije u kojemu možete kušati poznata misna vina vrhunske kvalitete. Nadbiskupija nastavlja tristogodišnju tradiciju proizvodnje vina, od grožđa stasalog na suncem obasjanim južnim padinama Dilja.

Prvi zapisi o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina sežu u sredinu 13. stoljeća kada se Bosanska biskupija seli u Đakovo. Grad i cijeli kraj obilježava upravo povezanost s Crkvom, uz koju je uvijek dolazila i vinova loza. Kao i u ostatku Slavonije i Baranje, među bijelim sortama dominira graševina, a znatnije površine tu zauzima i traminac, jedna od omiljenih sorti istočnog dijela Hrvatske. Uz njih u bijelom sortimentu još se uzgajaju i chardonnay, bijeli i sivi pinot, zeleni silvanac te rajnski rizling, a kod crnih sorti najčešće se pojavljuju zweigelt, cabernet sauvignon i merlot.
Erdutsko vinogorje
U vinogorju Erdut nalazi se najveći vinograd u Hrvatskoj, površine 513 hektara, no i na svijetu najveća vinska, hrastova bačva koja je u uporabi, obujma čak 75 tisuća litara, u kojoj se čuva erdutska graševina.

Glavnina vinograda nalazi se na obroncima erdutsko-daljske planine, a uzgoj vinove loze na ovim je prostorima počeo još u doba Rimskog Carstva. Kao i u većini istočne Hrvatske, od sorti dominira graševina dok je frankovka manje zastupljena nego u ostatku Slavonije i Podunavlja. Od bijelih sorti najčešće se sade još i traminac, chardonnay, sauvignon blanc, muškat ottonel, sivi i bijeli pinot te rajnski rizling. U crnom sortimentu najviše je cabernet sauvignona, merlota, crnog pinota i zweigelta, ali današnji vinari iskušavaju i manje tipične sorte za ovaj kraj, poput gamaya, pa čak i vranca.
Feričanačko vinogorje
U Feričancima, na padinama Krndije, mikroklima je idealna za frankovku, sortu velikog potencijala, no vrlo izazovnu i zanimljivu enolozima. Stoga ova sorta u feričanačkom vinogorju daje iznimne rezultate, a u podrumima vina vrhunske kvalitete.

Iako se vinogorje Feričanci nalazi na sjevernom dijelu Krndije, specifičan teren nudi mnoštvo južno orijentiranih položaja, pa je, uz velik broj sunčanih sati u godini, područje iznimno povoljno za uzgoj vinove loze. Riječ je o specifičnom kraju u kojem je omjer uzgoja crnih i bijelih sorti gotovo izjednačen. U tom kraju graševina nema izrazito dominantnu ulogu kao u ostalim vinogorjima istočne Hrvatske jer je frankovka ovdje iznimno raširena. Osim te dvije sorte u ovom vinogorju još se uzgajaju i chardonnay te bijeli i sivi pinot od bijelih sorti, kao i cabernet sauvignon, merlot, syrah i crni pinot u crnom sortimentu.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽUPANJA SE OPRAŠTA OD VELIKOG ZALJUBJENIKA U TAMBURU

Preminuo je Ilija Nikolić, zauvijek će živjeti u svojim pjesmama

2

NASTAVLJA SE AGONIJA 21-GODIŠNJEG VRBANJCA

Nakon pet godina Dino je stigao kući, uzročnik bolesti nije pronađen

3

MILIJUNI POREZNOG DUGA BEZ NAPLATE

Neki dužnici pobjegli,
neki nemaju ni za kruh