U povodu Mjeseca hrvatske knjige 2019. godine, u srijedu, 6. studenoga, korisnicima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek bio je omogućen povrat zadužene građe bez naplate zakasnine, pa smo odlučili provjeriti kakva je situacija s dužnicima ove godine. Kako nam pojašnjava Siniša Petković, voditelj Posudbenog odjela za odrasle, riječ je o akciji koju GISKO provodi godinama.

"To je jedan od načina na koji knjižnica dolazi do svoje građe, posuđene dulje od predviđenog, a u isto vrijeme izlazi se ususret korisnicima koji si možda ne mogu priuštiti plaćanje zakasnine. Cijela akcija trajala je četiri sata, dva u prijepodnevnim satima i dva u poslijepodnevnim, kako bi svi zainteresirani bili u mogućnosti doći i vratiti knjigu. Budući da imamo iskaznice koje dopuštaju posuđivanje do osam knjiga, onaj tko ih nije vratio godinama morao bi platiti veliku zakasninu, pa mu ova prilika izvrsno dođe. Odaziv je i ove godine bio izuzetno dobar, vraćeno je stotinjak knjiga, a možda je mogao biti i bolji da su korisnici više pratili naše objave u medijima i na društvenim mrežama, međutim, pohvalno je što se ipak odazivaju i odlučuju biti odgovorni prema svojim obvezama. Znam da sve zanimaju rekorderi, a ove godine riječ je o knjizi koja je posuđena sad već daleke 2004. godine, dakle prije 15 godina, a došao nam je i korisnik koji je vratio čak šest knjiga posuđenih preko zadanog roka", dodao je Petković, i pojasnio kako sustav zakasnina zapravo funkcionira.

"Maksimalan broj vraćenih knjiga po jednoj iskaznici je osam, a maksimalna visina zakasnine je 150 kuna, s obzirom na to da sustav bilježi do te brojke, pa slijedom toga ako ste držali knjigu i deset godina, platit ćete spomenutih 150 kuna. Valja dodati da je zakasnina za jedan dan 50 lipa za knjigu, dok je za lektiru jedna kuna. Mi korisnicima redovito šaljemo opomene, najviše tri, međutim mnogo je slučajeva gdje ljudi promijene adresu, pa to ne jave te opomene niti ne dođu do njih", ističe Petković, i opisuje različite razloge za nevraćanje posuđene građe. "Korisnicima uopće ne treba biti neugodno, kao što je većinom slučaj, jer nisu vratili knjigu, s obzirom na to da je nama drago zbog povratka građe koja će ponovno biti u sustavu posudbe. Ponekad je u pitanju jednostavno nemar ili zaboravljivost korisnika, a znalo se dogoditi da posuđenu knjigu zametnu zbog selidbe, ili čak i nezgoda poput požara. Iz iskustva znam da većina čeka upravo ovakve datume kad bez naknade i zbog ovakve organizacije, mogu vratiti posuđeno, a mi već tradicionalno ovakve akcije provodimo u mjesecu knjige, ali i u travnju kad obilježavamo Noć knjige. Imamo slučajeve u kojima dužnici nisu vratili knjigu još od 80-ih godina prošlog stoljeća, u vremenu kad cijela priča oko posudbe nije bila digitalizirana, ali, srećom, takvi korisnici su ipak u manjini, te ih većina vraća u razumnom roku", potvrđuje Petković.