Novosti
EKONOMSKA PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE

Rekordan rast investicija, pad nezaposlenosti i - veće plaće
Objavljeno 8. studenog, 2019.
Rast hrvatskog gospodarstva usporava zbog nepovoljne situacije kod trgovinskih partnera

Europsko gospodarstvo u sedmoj je uzastopnoj godini rasta, a nastavak se predviđa 2020. te 2021. Tržišta rada i dalje su snažna, a nezaposlenost pada. Međutim, vanjsko okruženje nije poticajno kao što je bilo, a nesigurnost je sve veća, što posebno pogađa proizvodni sektor, koji se suočava i sa strukturnim promjenama. Čini se da je europsko gospodarstvo zbog toga na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta i slabe inflacije.

Snažna potrošnja

Istaknuto je to u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, koja za cijeli EU predviđa rast BDP-a za 1,4 % u 2019., 2020. i 2021. godini. Time je prognoza za 2020. revidirana naniže u odnosu prema ljetu, kada se najavljivao rast od 1,6 %.


Komisija je u svojim prognozama blago snizila i procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,9 posto s prethodno procijenjenih 3,1 posto, zbog usporavanja rasta u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima.

"S obzirom na to da se rast u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima usporava, domaća potražnja ostat će glavni pokretač ekonomskih aktivnosti. Potrošnja kućanstava ostaje snažna, potaknuta rastom zaposlenosti i plaća te niskom inflacijom. Očekuje se nastavak snažnog rasta investicija uz potporu europskih fondova, a državna potrošnja također će poticati rast. Gospodarstvo bi trebalo nastaviti stvarati nova radna mjesta, ali po sporijoj stopi zbog nedostatka radne snage u nekim sektorima. Očekuje se nastavak snažnog pada udjela javnog duga", navodi Komisija.


Procjenjuje se da će hrvatski BDP ove godine rasti 2,9 posto, 2020. godine 2,6 posto, a 2021. godine 2,4 posto.


Očekuje se snažan rast investicija, 8,8 posto, ove godine, a 2018. rast je iznosio 4,1 posto. Sljedeće godine rast investicija procjenjuje se na 7,5 posto, a 2021. na 7,2 posto. "Potaknute ubrzanjem povlačenja iz europskih fondova i od privatnog i javnog sektora, očekuju se rekordne stope rasta investicija, iznad onih zabilježenih od 2015. Osim toga, povoljni uvjeti financiranja trebali bi poticati privatne investicije", ističe Komisija.


Gospodarski rast je ubrzao u prvoj polovini ove godine, nakon slabije od očekivanog rasta krajem 2018. Realni BDP snažno je porastao, za 1,5 posto, u prvom kvartalu ove godine u odnosu prema prethodnom, a nakon toga je u drugom kvartalu usporio na 0,2 posto. Na temelju visokofrekventnih indikatora, očekuje se umjeren rast u drugoj polovini godine, a na razini cijele ove godine on bi mogao biti 2,9 posto. Pokretači rasta su snažna potrošnja kućanstava i investicije, uz potporu europskih fondova, ali se unatoč oporavku izvoza očekuje negativan netodoprinos izvoza, zbog snažnog rasta uvoza.


Potrošnju kućanstva potiču poboljšanja na tržištu radne snage, rast plaća i niska inflacija. Očekuje se snažan doprinos rastu od državne potrošnje zbog rastuće intermedijarne potrošnje i zakona o povećanju plaća u javnom sektoru. Zajedno s rastom mirovina, očekuje se da će rast plaća u javnom sektoru povećati raspoloživ dohodak i potaknuti potrošnju kućanstava.


Nakon što je od ulaska u EU rast izvoza u Hrvatskoj dostigao prosječnu stopu od gotovo 8 posto, rast izvoza roba 2018. godine bio je znatno manji. "Osim toga, neizvjesnosti oko globalne trgovine i slabljenje ekonomskih aktivnosti u nekim od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera trebali bi usporiti rast izvoza u razdoblju 2019. - 2021. Očekuje se da će sporije rasti i izvoz usluga, kojim dominira turistički sektor. S rastom konkurencije u turističkom sektoru i visokoj popunjenosti kapaciteta na vrhuncu sezone, trebat će povećati broj posjetitelja izvan vrhunca sezone i povećati potrošnju po glavi kako bi se potaknuo rast izvoza u uslužnom sektoru", navodi Komisija.


S druge strane, očekuje se snažan rast uvoza 2020. i 2021., sukladno s domaćom potražnjom, pa će se pogoršati trgovinska bilanca u tom razdoblju.


Stopa zaposlenosti trebala bi umjereno rasti: 1,3 posto ove godine te po 1,1 posto 2020. i 2021. godine. Očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti, koja bi ove godine trebala pasti na 6,9 posto, sljedeće na 5,8, a 2021. na 4,9 posto. Uvjeti na tržištu rada nastavljaju se poboljšavati iako nedostatak radne snage postaje sve očitiji u nekim sektorima. "Broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti već su sada na rekordno niskim razinama i nastavit će padati. Istodobno, stopa rasta aktivnosti bit će marginalna, uvelike zbog negativne demografske dinamike, posebice visoke razine emigracije", navodi Komisija.


Inflacija bi ove godine trebala pasti na 0,9 posto s prošlogodišnjih 1,6 posto, a sljedeće bi godine trebala blago rasti, na 1,4 posto, te 2021. na 1,5 posto.
Pad javnog duga

Što se javnih financija tiče, i ove se godine očekuje proračunski suficit, treću godinu zaredom. Prihodi snažno rastu unatoč smanjenju poreza. Rashodi rastu u prvom redu zbog rasta plaća u javnom sektoru, investicija i intermedijarne potrošnje. U razdoblju 2020. - 2021. porezni bi prihodi trebali rasti sporije od nominalnog BDP-a zbog daljnjeg smanjenja poreza.

Sredstva iz europskih fondova nastavit će podupirati prihodnu stranu s obzirom na to da programsko razdoblje ulazi u svoju najzreliju fazu. Rashodi bi trebali nastaviti rasti i 2020., a ponešto usporiti 2021. Očekuju se dodatne uštede na kamatama, posebice stoga što na naplatu stiže velik dio dospjelog duga, koji će se refinancirati po nižoj kamatnoj stopi. Stoga će proračun ostati uravnotežen s blagim suficitom, od 0,1 posto, ove godine. Strukturni deficit će se povećati s 0,3 posto BDP-a iz 2018. na 1 posto 2020, a blago pasti 2021. Udio javnog duga i dalje će padati: ove godine na 71,2 posto, sljedeće na 67,7 posto, a 2021. na 64,4 posto.


Dijana Pavlović/Hina
suficit
PRORAČUN ĆE OSTATI URAVNOTEŽEN
2,9

posto očekivani je rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini, predviđa Europska komisija
6,9

posto očekivana je stopa nezaposlenosti u ovoj godini
NEMIRNO MORE
"Europsko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost u manje poticajnom vanjskom okruženju: gospodarski rast nastavlja se, otvara se velik broj radnih mjesta, a domaća je potražnja snažna. Međutim, možda nas u budućnosti čeka nemirno more: razdoblje velike nesigurnosti povezano s trgovinskim sukobima, rastuće geopolitičke napetosti, ustrajna slabost proizvodnog sektora i Brexit. Pozivam sve države članice EU-a s visokim razinama javnog duga da provode razborite fiskalne politike i počnu snižavati razine svojeg duga. S druge strane, države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale bi ga iskoristiti upravo sada", rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala.

Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici ističe kako bi sva gospodarstva u EU-u u sljedeće dvije godine trebala nastaviti rasti unatoč sve težim uvjetima. "Temelji gospodarstva EU-a čvrsti su: nakon šest godina rasta nezaposlenost u EU-u najniža je od početka stoljeća, a ukupni deficit manji je od 1 % BDP-a. Međutim, zbog izazovnog puta koji je pred nama nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Sve poluge politike morat će se iskoristiti za jačanje otpornosti Europe i poticanje rasta", kaže Moscovici.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NEISPRIČANA PRIČA: IZ PAKLA IZIŠAO HUMANITARNIM KONVOJEM

Franjo je film s fotografijama poginulih suboraca sakrio u zavoje na svojoj ranjenoj nozi

2

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Zlatko Adžić: Tužan sam zbog zemlje za koju sam se borio

3

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Ivica Jurčan: Bilo nas je malo, ali je bilo veliko srce