Ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, nastavili su s dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta te su krajem rujna bili na razini 295,8 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.Uz stagnaciju u odnosu na kolovoz, odnosno blagi pad za 328 milijuna kuna ili 0,1 posto, u odnosu na kraj rujna 2018. godine bili su viši su za 7,3 milijarde kuna ili 2,5 posto.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u rujnu isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca. Naime, unatoč blagom smanjenju u odnosu na kolovozu (-0,3 posto) kada je dosegnuta najviša nominalna vrijednost (102,5 milijardi kuna), depozitni novac krajem rujna iznosio je 102,1 milijardu kuna čineći tako 34 posto ukupnih depozita.
Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje uz manja odstupanja traju od početka 2015. godine (+18,2 posto u rujnu), što u odnosu na kraj rujna 2018. predstavlja porast za 15,7 milijardi kuna.
Takva kretanja rezultat su niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita, smatraju analitičari Reiffeisen banke (RBA).
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj su razini nastavili padati. Uz pad od osam milijardi kuna ili 4,1 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti krajem rujna iznosili su 193,7 milijardi kuna.
Dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) promijenila zadnjih nekoliko godina, primjetno je da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična te i dalje više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima). Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva. Naime, kao i prethodnih mjeseci i godina 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava. Hina/Z.R.