Zahvaljujući uredbi Grada Osijeka, o postavljanju dimovodnih instalacija na dijelovima pročelja vidljivih s javnih površina, suvlasnici u stambenim zgradama više neće moći samovoljno postavljati dimnjake na pročelja. O toj temi jučer su u Gradu Osijeku razgovarali Dražen Slunjski, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, direktor tvrtke Dimnjak d.o.o. Dejan Lončarić, član vijeća Područnog odbora Osijek Hrvatske komore inženjera strojarstva Ivan Bošnjak, rukovoditelj Pogona Osijek - HEP Plin Damir Fekete te predsjednica Udruženja stanara Grada Osijeka Vlasta Auguštin.

- Grad Osijek uredio je postavljanje dimovodnih instalacija na dijelovima pročelja vidljivih s javne površine, a kako je to propisano čl. 17 Odluke o komunalnom redu, koje je Gradsko Vijeće donijelo u lipnju ove godine. Nakon nekoliko mjeseci konzultacija, propisani su načini i uvjeti kojih su se suvlasnici dužni pridržavati. Naša je intencija bila da se problem dimovodnih instalacija prvenstveno rješava u sklopu zgrade, a ne da se postavlja na pročelja kako se ne bi dogodilo da je cijela zgrada obložena cijevima koje je postavio neki od suvlasnika - pojasnio je Slunjski, dodavši da Grad Osijek više neće davati suglasnosti za postavljanje pojedinačnih slučajeva postavljanja cijevi za odvodnju dimovodnih plinova. Na taj su način prije, kaže, bili diskriminirani ostali suvlasnici, odnosno nisu imali fizičkog prostora postaviti još jednu, odnosno uvjetno rečeno, pet cijevi na jedno pročelje. Uvjetima koje je propisao Grad Osijek ide se na to da se postavi zajednički dimnjak, dakako, da je to urbanistički i arhitektonski prihvatljivo.


- U nekim slučajevima moguće je sanirati postojeći dimnjak, a druga je opcija gradnja novog dimovodnog sustava u sklopu objekta u unutrašnjosti. Tek krajnja opcija, ako se prve dvije ne mogu zadovoljiti, postavljanje je dimovodnog sustava na pročelja, no ne bez suglasnosti stanara i dogovora, kao i suglasnosti Upravnog odjela za urbanizam. Iako je to cijena kolektivnog stanovanja, stanari se moraju dogovoriti - dodaje direktor Dimnjaka Lončarić, naglašavajući da se ubuduće postavljanje zajedničkog dimnjaka rješava kao zajednički dio zgrade. To znači da, ako prve dvije opcije nisu zadovoljene, može se postaviti zajednički dimnjak na pročelje zgrade, no uz određene uvjete. Grad propisuje - u boji pročelja i uz sve potrebne suglasnosti koje prethode da se dimnjak uopće i stavi u funkciju.


Ipak, svi oni kod kojih je već dimnjak izveden na pročelje, neće ga morati micati. No Lončarić podsjeća kako je činjenica da 70 posto dimnjaka ne podliježe važećim standardima i normama, ali i da je više od 50 posto plinskih uređaja prošao vijek trajanja te da je njihova ispravnost, kao i samo korištenje, upitno. Također kaže da su izmijenjeni uvjeti dozračivanja prostora, a sve to potencijalno dovodi do smrtnih slučajeva, odnosno trovanja.
- U tome dijelu dimnjačari preventivno djeluju. No, naglašavam, da se zamjena tzv. C-trošila ne može izvršiti za istovjetno, nego C kondenzacijsko trošilo, odnosno priključiti ga na već postojeću dimovodnu instalaciju. U gradu ima samo nekoliko zgrada gdje su ugrađeni dimnjaci na koje se mogu ugraditi kondenzacijska trošila. No naglašavam da nije istina da se moraju trošila mijenjati za kondenzacijska, a da su postojeća trošila ispravna i pravovaljana. Onoga trena kad uređaj više nije isplativ, nema dijelova i sl., tada se mijenja, zajedno sa svim trošilima na postojećoj vertikali - kaže Lončarić.