Novosti
PRIJATELJI KOHEZIJE O PRORAČUNU EU-A

Od ključne je važnosti zadržati isti iznos za kohezijsku politiku
Objavljeno 6. studenog, 2019.
Premijer Plenković: Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Europskoj uniji

Neformalna skupina Prijatelji kohezije, koju čini 17 članica EU-a, zatražila je na svom sastanku u Pragu da se u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju, od 2021. do 2027., zadrži jednak iznos kohezijskih sredstava kao i dosada, da se zadrži jednaka razina nacionalnog udjela u sufinanciranja projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.

Kompromis

"Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a zajedno s budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. - 2027. postigne što je prije moguće", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon samita na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim premijerom Andrejom Babišem. "Trenutak kada će dogovor biti postignut nije nebitan. Posljednji sedmogodišnji proračun usvojen je dosta kasno, što je utjecalo na provedbu operativnih programa i na konkretne isplate državama članicama", rekao je Plenković. "Uloga premijera Plenkovića bit će ključna sljedećih mjeseci, kada bi moglo doći do dogovora o proračunu", rekao je Babiš.

"Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama itd.", rekao je Plenković. Dodao je da prijedlog VFO-a koji je iznijela Europska komisija čini solidnu osnovu za kompromis.

"Kohezijska politika glavni je investicijski alat EU-a, koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizaciji EU-a... Istodobno ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg VFO-a u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. - 2027. nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljenih na Ugovoru o EU-u", stoji u zajedničkoj izjavi usvojenoj u Pragu. Također se traži da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, 15 posto, umjesto 30, koliko predlaže Komisija. U izjavi se dodaje da je potrebno zadržati dostatnu razinu pretfinanciranja projekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije, kako predlaže EK.

Upravo su to i bili glavni hrvatski prigovori prijedlogu VFO-a. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je zamjerala povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja na 30 posto te skraćivanje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
Rupa u prihodima

U proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za rupu na prihodnoj strani zbog odlaska Velike Britanije te naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta. Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, i povećanje izdvajanja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a. Taj prijedlog ne zadovoljava ni jednu od dvije skupine zemalja, koje se suprotstavljene svaki puta kada se vodi rasprava o dugoročnom proračunu. S jedne strane su bogatije članice, koje u proračun daju više nego što iz njega dobiju, a s druge su siromašnije članice, koje traže više sredstava za kohezijsku politiku, ali se ne protive da i same izdvajaju više u zajednički proračun.

Dijana Pavlović/Hina
NEPRAVEDNE RABATE TREBA UKINUTI
Prijatelji kohezije naglašavaju "da sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i pojednostavljen te da treba iskoristiti jedinstvenu priliku koju nudi izlazak Velike Britanije da se ukinu svi rabati i korekcije od 2021.". Babiš je izjavio da su ti rabati nepravedni i da ih treba ukinuti. On je istaknuo kako je ukupan iznos svih rabata u sadašnjem VFO-u dosegnuo devet milijardi eura, uključujući Veliku Britaniju, a u sljedećem VFO-u bez V. Britanije popeo bi se na 14,5 milijardi. Babiš je rekao da bi se rezanje kohezijskih sredstava moglo izbjeći i dodatnim uštedama. Rekao je i da je zasebni proračun za eurozonu, koji iznosi 25 milijardi eura, nepotreban.
17 ČLANICA
Od prošlog samita Prijatelja kohezije, prije godinu dana u Bratislavi, toj se skupini pridružila i Španjolska. Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Španjolska, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka.
Babiš: Uloga premijera Plenkovića bit će ključna sljedećih mjeseci kada bi moglo doći do dogovora
Možda ste propustili...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Promocija novih doktora znanosti

OSIJEKU REGIONALNI CENTRI KOMPETENTNOSTI U PODRUČJU TURIZMA I ELEKTROTEHNIKE

Prskalo: Želimo da plaća strukovnih učenika bude 10 ili 15 tisuća kuna

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana