Regija
SVINJOKOLJA NA JUŽINI I U ZNAKU MJERA PROTIV POJAVE KUGE

Veterinari upozoravaju: Ne klati na temperaturi višoj od 14 stupnjeva
Objavljeno 6. studenog, 2019.
ĐAKOVO


U Đakovu je jučer, 5. studenoga, u podne temperatura iznosila 24 Celzijeva stupnja. Dok dio sugrađana na južini još uvijek ispija kavu na terasama kafića, Đakovština je zabilježila i prve svinjokolje, poput one u Slobodnoj Vlasti te u općini Levanjska Varoš. U tom je dijelu Đakovštine, istina, zbog tamošnjeg brdovitog i šumovitog terena, temperatura u prosjeku tri do četiri stupnja niža od ravničarskog dijela, no to je i dalje pretoplo vrijeme za osjetljiv posao s mesom kao što je svinjokolja. No, studeni tradicionalno ‘zove‘ na kolinje, dok u Veterinarskoj stanici Đakovo upozoravaju da se ne bi smjelo klati na temperaturi iznad 14 Celzijevih stupnjeva.


– Idealna temperatura za svinjokolju je od 0 do 5 stupnjeva, da bi se meso u 24 sata ohladilo u svojim najdubljim dijelovima - ističe direktor VS-a Đakovo Ante Strmotić. Na kolinju u Slobodnoj Vlasti ‘palo‘ je šest bravaca i trihineloskopski su, dodaje Strmotić, svi u redu. U samom Đakovu prva klanja će, nastavlja Strmotić, uslijediti za približno 10-ak dana, oko 16. studenoga.


Osim što se ove jeseni zasad kolje na nezgodnoj južini, sezona svinjokolja protiče i uz druge specifičnosti, a nameću ih preventivne mjere protiv širenja afričke svinjske kuge (ASK), koja je dosad zabilježena u Srbiji. S obzirom na to da ASK, pojavi li se u svinjogojstvu jedne zemlje, izaziva goleme ekonomske štete, jer i samo jedna zaražena svinja znači eutanaziju cijelog uzgoja te druge mjere u krugu od tri, odnosno deset kilometara, pa može dovesti u pitanje cijelu nacionalnu proizvodnju svinja, preventiva je stroga i višestruka, a vrijedi i za male uzgajivače koji drže i kolju svinje samo za vlastite potrebe. Država, odnosno resorno ministarstvo donijelo je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa ASK na području RH, a obuhvaća preduvjete koje moraju ispuniti gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim mjerama i svrstana su u kategoriju 1. Za navedena gospodarstva obvezan je klinički pregled svinja od strane ovlaštenog veterinara unutar 24 sata prije premještanja i kliničkog pregleda prilikom klanja za osobnu potrošnju na gospodarstvu.


- Posjednik je dužan najaviti klanje za osobnu potrošnju nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji najmanje 72 sata prije njegove provedbe. Klinički pregled za predmetno gospodarstvo vrijedi sedam dana od dana pregleda. Neće ga biti potrebno provoditi ako se svinje premještaju izravno u odobrenu klaonicu. Posjednici čije farme sada ne udovoljavaju biosigurnosnim mjerama, kada te nedostatke isprave više neće morati plaćati klinički pregled prije otpreme svinja i klinički pregled prije klanja za osobnu potrošnju - odgovorili su u Ministarstvu poljoprivrede na naš nedavni upit. Kada je riječ o kategorizaciji gospodarstava u odnosu na biosigurnost sukladno broju i namjeni držanja svinja na farmi, podaci s terena, bar kada je o đakovačkom kraju riječ, nisu ohrabrujući; Strmotić kaže da ih više od 50 posto ulazi u kategoriju 1 ili je nekategorizirano, što znači da ne zadovoljavaju - i kada je riječ o držanju svinja, higijeni, ušnim markama, nevođenju dokumentacije. Naredba je propisala da sve vlasnike svinja koji su u nezadovoljavajućoj kategoriji do 15. studenoga ovlaštene veterinarske organizacije obavijeste o mogućnosti i potrebi prekategorizacije. Trošak toga je 285 kuna, dok cijena pregleda prije klanja ovisi o broju životinja.


Sve više lokalnih samouprava, što je obveza i dio komunalnog standarda, nabavljaju kontejnere za animalni otpad. Đakovački Univerzal, kaže direktor Stjepan Ripić, postavit će, kao i lani, dva kontejnera na Vitiki sljedećeg tjedna.


– Grad ih je lani nabavio samoinicijativno, a sada je to obveza svake lokalne zajednice - kaže Ripić. Lani su Đakovčani u dva kontejnera deponirali 1300 kilograma otpada koji je zbrinula Agroproteinka. Ove godine kontejner je nabavila i Levanjska Varoš, a ta općina, kaže načelnik Slavko Tidlačka, prvi put s po 30 kuna po uzorku sufinancira trihineloskopski pregled, čija je cijena 50 kuna.


– Nabavili smo i kontejner za animalni otpad, jer su ga znali bacati i u šumu - kaže Tidlačka, no i konstatira da je u tom kraju broj svinjokolja pao do 60 posto.
Ripić dodaje kako je lani slična praksa zabilježena i kod Đakova, naime, u kanal nedaleko od obilaznice netko je bacio više tabli slanine.


Suzana Župan
U đakovačkom kraju više od 50 posto gospodarstava koja drže svinje ulazi u nezadovoljavajuću kategoriju 1
Najčitanije iz rubrike