ŽUPANJA

Psi lutalice za Grad Županju postaju sve veće financijsko opterećenje, čemu najvećim dijelom pridonose nesavjesni i neodgovorni građani. Za hvatanje i zbrinjavanje te mikročipiranje, kastraciju, sterilizaciju i cijepljenje pasa protiv bjesnoće u prvih deset mjeseci ove godine izdvojene su čak 203 tisuće kuna.

Zakon o zaštiti životinja koji je lani stupio na snagu lokalnim zajednicama propisao je obveze koje su dužne organizirati i financirati općine i gradovi. Sve je palo na lokalne proračune, a država, iako su to mnogi s pravom očekivali, ne sudjeluje u sufinanciranju.

- Izmjenama Zakona mnoge su se stvari promijenile i postrožile, ali nisu se promijenili ljudi. Mi moramo pse i dalje hvatati, ali više nije kao ranije. Ako prođe 40 dana nakon što je pas uhvaćen i zbrinut, a nije udomljen, nema više eutanazije. Taj se pas mora doživotno držati u azilu, a to su jako veliki troškovi za jedinicu lokalne samouprave – pojašnjava Josip Nikolozo, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i geodetske poslove. Napominje da je Grad i dosadašnjih godina to redovno činio, ali hvatao je i zbrinjavao više pasa s manje sredstava, a sada ih je neznatno manje, ali su troškovi drastično porasli.

Za hvatanje i zbrinjavanje pasa zadužena je ovlaštena veterinarska ustanova Tip-Tip Vinkovci, jedina registrirana u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja ima azil, proširili su i kapacitete, i oni jedini obavljaju tu djelatnost na tom cijelom području. Grad Županja ima ugovor s njima i do jučerašnje akcije u azilu je bilo ukupno 11 pasa uhvaćenih na području grada u proteklo vrijeme.

- Neki su tamo već godinu dana, pa i više, jer nitko ih ne želi, a mi moramo mjesečno plaćati prosječno 1500 kuna za jednog psa, ovisno o liječenju. I to su jako veliki troškovi, jer svaki dan boravka košta. Drastično su nam se povećali troškovi, a ispada da je učinak lošiji negoli je bio po starom zakonu – upozorava Nikolozo.

Iz Tip-Tipa dolaze na poziv Grada, fiksni trošak hvatanja psa je 780 kuna. Ako je pas čipiran i ima vlasnika, on plaća troškove, a ako nema, snosi ih Grad koji potom plaća liječenje i njihov boravak u azilu koji stoji 30 kuna po danu. I trošak se obračunava svaki mjesec, za svakog psa, puta broj dana, liječenje…

- Ranije smo godišnje hvatali po 40 do 45 pasa i plaćali do 60 tisuća kuna, a sada hvatamo 30 pasa i plaćamo 300.000 kuna. Razlike su goleme, a pitanje je kolika je učinkovitost. Apeliram na vlasnike pasa da budu odgovorni i vode brigu o njima, da ne puštaju pse bez nadzora van, da ih ne ostavljaju u rubnim dijelovima grada, najviše uz državnu cestu D55, jer svi oni poslije dolaze do samog središta grada - kaže Nikolozo.