U javno savjetovanje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u ponedjeljak je poslalo Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, čime bi se povećao maksimalan iznos plaće tijekom roditeljskog dopusta (nakon šest mjeseci djetetova života) i koji bi iznosio 5654 kune.

Predlaže se, naime, od 1. travnja iduće godine povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za korištenje roditeljskog dopusta (od 6. mjeseca djetetova života) za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3991,20 kuna) na 170 posto proračunske osnovice - odnosno 5654,20 kuna. Taj bi se iznos dobivao šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno još dva mjeseca (ukupno osam) ako to pravo koriste oba roditelja. Naknada za rodiljni dopust (prvih šest mjeseci djetetova života) i dalje bi se isplaćivala u iznosu plaće majke ili oca, odnosno ostaje nelimitirana.


Ističe se, promjene u sustavu rodiljnih i roditeljskih dopusta uvode se kako bi se dodatno potaknulo roditelje na korištenje dopusta, uvažavajući obiteljsku situaciju, radi osiguravanja stabilnosti majki na tržištu rada, kao i potrebe jačeg uključivanja očeva u rani odgoj djece. Korištenjem prava prema potrebama roditeljima bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života, stoji u obrazloženju predloženih izmjena poslanih u javnu raspravu, koja traje 30 dana. Jasno, sve s ciljem demografskog osnaživanja Hrvatske.


Naime, kako su nedavno uz najavu podizanja cenzusa za dječji doplatak istaknuli iz Ministarstva, Vlada poduzima brojne mjere radi materijalnog poboljšanja statusa obitelji s djecom.


"Vlada RH do sada je povećala roditeljske naknade za drugih šest mjeseci od rođenja djeteta za 50 posto od 1. srpnja 2017., te će to još jednom učiniti za dodatnih 40 posto od 1. travnja 2020., kako bi se majkama rodiljama iznos roditeljske naknade što više približio iznosu pune plaće za punu godinu trajanja rodiljnog dopusta i olakšalo usklađivanje privatnog i poslovnog života. Dodatno, u podizanje kapaciteta vrtića i produženi rad uloženo je ukupno 1.500.000.000 kuna u protekle dvije godine, čime je znatno povećana priuštivost i dostupnost vrtića, sukladno s potrebama roditelja. Poreznom reformom od 1. siječnja 2017. uvedene su i nove stope progresivnih odbitaka za obitelji s većim brojem djece, treba istaknuti da je, primjerice, obitelj s četvero djece oslobođena plaćanja poreza na dohodak do visine netoplaće od 16.300 kuna, što znači da je više od 95 posto takvih obitelji u Hrvatskoj izvan poreznih škara. Uz to, od 1. siječnja 2019. za svako rođeno ili posvojeno dijete majkama se pri odlasku u mirovinu priznaje šest mjeseci radnog staža, što rezultira 2 posto većom mirovinom za svako dijete, a od istog datuma omogućena je poslodavcima i neoporeziva isplata do 10.000 kuna potpore za novorođenče. Također, od rujna ove godine omogućena je i neoporeziva isplata troškova vrtića za poslodavce koji ga plaćaju za zaposlenike do visine stvarnih troškova. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i pronatalitetni dodatak dohodovni cenzus po članu kućanstva podignut je za 40 posto, i to prvi put nakon 11 godina, od 1. srpnja 2018., a u tijeku je i postupak za daljnje podizanje limita s ciljem većeg obuhvata korisnika i djece", poručili su nedavno iz Ministarstva.


Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama namjerava se promijeniti trajanje razdoblja prethodnog osiguranja (staža) zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje toga prava, odnosno ono se smanjuje kako bi bilo povoljnije za korisnike prava. Tako se umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže 9 mjeseci staža, odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje procjenjuje da će za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. trebati dodatnih 160,65 milijuna kuna u 2020., odnosno dodatnih 214,19 milijuna kuna u 2021. te isto toliko u 2022.
Iz Ministarstva za demografiju ističu i kako je Hrvatska podržala donošenje europske Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika u lipnju ove godine, koja je usmjerena na dodatno osiguravanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada. Posebice u dijelu usklađivanja poslovnih i privatnih obveza i većeg uključivanja očeva u tom području, uvođenjem tzv. očinskog dopusta. Ove zakonske izmjene trebale bi dodatno potaknuti muškarce na korištenje očinskog dopusta, te tako osigurati da žene i muškarci budu jednako prisutni u svim područjima života nakon rođenja djeteta, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.