Objavljeno 5. studenog, 2019.
Na dvije odgojiteljice u prosjeku je najviše 28 djece, no skupine s 30 i više djece i dalje su stvarnost
Državni pedagoški standard u protekloj je pedagoškoj godini zaokružio deset godina postojanja i nastojanja da se djeci u hrvatskim vrtićima osigura više od pukog čuvanja za vrijeme radnog vremena roditelja. Iako je riječ o dovoljnom razdoblju za prilagodbu, djece je u skupinama i dalje previše, a odgojitelja i kvadrata premalo.
Prekapacitirani
Pedagoški standard primjenjuje se od pedagoške 2008./2009. godine, kada je u ustanovama predškolskog odgoja, čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave odgoja, vladao kaos. Unatoč "papirnatim" odrednicama, prevladavala je praksa da se u tzv. gradske vrtiće moraju upisati svi koji žele, objekti su bili prekapacitirani do te mjere da su, primjerice, skupine od po 30+ vrtićaraca bile uobičajena pojava jer se, paralelno, infrastruktura nije prilagodila potrebama. Desetljeće poslije situacija se ipak promijenila. Gradske su se predškolske ustanove restrukturirale, neke su iskoristile europske fondove za proširenje kapaciteta, a nekima od njih su u tomu pomogli osnivači. No s obzirom na to da je iza pedagoškog standarda ipak punih deset godina, teško je reći da uvjeti u vrtićima jedinica lokalne samouprave trenutačno ne bi mogli biti mnogo bolji.
Analizom podataka iz 2018. i 2019. ustanova u pet hrvatskih gradova - Zadar, Rijeka, Pula, Slavonski Brod i Osijek - dolazi se do zaključka kako je djece u jasličkim i vrtićkim skupinama i dalje previše u odnosu prema propisanim mjerama te da postoje regionalne razlike koje ne idu u korist Slavoniji. Pojedine ustanove izdašno koriste rupu u pedagoškom standardu, koja se odnosi na činjenicu da standardom nije izravno određen maksimalni dozvoljeni broj djece po odgojitelju, što je česta praksa europskih zemalja. Tako je pravilo da se na papiru poštuje odrednica od po dva odgojitelja po skupini u redovnom 10-satnom programu, no koliko ukupno po skupini ima djece, vrlo je fleksibilno te službeno varira do njih 28, a neslužbeno i do čak 35. Uz to, spomenuta dva odgojitelja u 10-satnom programu u stvarnosti u velikom broju vrtića ne postoje jer u praksi manje od polovine dnevne satnice oba odgojitelja rade zajedno. U gradskim predškolskim ustanovama velik su problem i zamjene odgojitelja na bolovanjima, s obzirom na to da osnivači mahom ne odobravaju stalno zapošljavanje "trećih odgojitelja" koji bi cirkulirali kao zamjena. Tako, nažalost, nije neuobičajeno da se u slučaju kratkoročnih bolovanja (do dva tjedna) zamjene bolesnih odgojitelja u vrtiće i jaslice ne šalju pa se odgojitelji snalaze kako znaju - matične skupine se dijele, skupine se dodatno povećavaju, a djeca imaju problema s adaptacijom.
Kako bi trebalo biti
Prema državnom pedagoškom standardu, u odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu, kada su u pitanju tzv. jednogeneracijske skupine, u dobi od šest do 12 mjeseci može se uključiti najviše pet djece, u dobi od 13 do 18 mjeseci najviše osam djece, od 19 do 24 mjeseca najviše 12 djece, u trećoj godini najviše 14 djece, u četvrtoj najviše 18 djece, u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece, u šestoj godini najviše 23 djece, a u sedmoj godini, do polaska u školu, najviše 25 djece. Kada su u pitanju mješovite skupine, u redovitom programu u skupinu u dobi od jedne do dvije godine može se uključiti najviše 10 djece, od jedne do tri godine najviše 12 djece, od tri godine do polaska u školu najviše 20 djece, a od četiri godine do polaska u školu najviše 22 djece. Također, pedagoški standard određuje kako s djecom jasličke dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade najmanje tri odgojitelja s petero djece te da je broj odgojitelja po skupini, s obzirom na trajanje programa tijekom dana, za 3 sata jedan odgojitelj s polovinom radnog vremena, 4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, a 7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom. U stvarnosti, u predškolskim ustanovama prevladavaju vrlo mješovite skupine koje je teško uopće staviti u neku od standardom propisanih "ladica". No najčešće jasličke skupine čine djeca u dobi od šest mjeseci do tri godine te je u takvim skupinama u prosjeku 18 djece na dvije odgojiteljice. Što je daleko od propisanih standarda. Kada su vrtićke skupine u pitanju, situacija je u većini gradova ipak nešto bolja. Najčešći su model mješovite skupine djece u dobi od tri ili četiri godine do polaska u školu, u kojima je na dvije odgojiteljice u prosjeku 20 djece. Tu su svijetli primjeri vrtići u urbanim sredinama na Jadranu, koji generalno u mješovitim skupinama imaju u prosjeku 18 djece na dva odgojitelja, odnosno, gdje se jedan odgojitelj istovremeno brine o zdravlju, dobrobiti i razvoju u prosjeku 8,5 djece, uz osiguran sustav zamjene odgojitelja na bolovanjima. S druge strane, i dalje je loša situacija na istoku Hrvatske. Tako je u vrtićima u Slavonskom Brodu u vrtićkim skupinama u prosjeku i do 28 djece na dva odgojitelja, odnosno 13,5 djece po jednom odgojitelju, a u Osijeku 24,6 djece na dva odgojitelja, odnosno više od 12 djece po jednom odgojitelju. Također, i dalje u ustanovama, čiji je osnivač JLS, postoje skupine u kojima se, na 45-50 kvadrata svakodnevno gura 30 i više djece.
Ivana Solar
ZADAR, RIJEKA I PULA BLIZU STANDARDU
Pedagoškom standardu najviše su se približili morski gradovi. Zadar je osnivač triju ustanova sa 17 objekata. U pedagoškoj godini 2018./2019. u njima je bilo 1530 mališana u 77 skupina, koje su u prosjeku imale po 19 djece i dvije odgojiteljice, odnosno jedna se odgojiteljica brinula za najviše 9,8 djece. Grad Rijeka osnivač je triju ustanova s 31 objektom. Trenutno je u njima 3184 mališana u 53 jasličke skupine, koje u prosjeku imaju 14 djece o kojima se brinu dvije odgojiteljice te 127 vrtićkih skupina s prosječno 20 djece o kojima se brinu dvije odgojiteljice. Zaposleno je 369 odgojitelja, a jedna odgojiteljica brine se za maksimalno 8,6 djeteta. Grad Pula također je osnivač triju ustanova koje zajedno imaju 18 objekata u kojima je 46 vrtićkih i 21 jaslička skupina, koje ukupno pohađa 1183 djece. Odgojitelja je 138, iz čega proizlazi da jedna odgojiteljica brine o maksimalno 8,5 djece.
Slavonski Brod i Osijek na začelju
Predškolska ustanova Ivana Brlić-Mažuranić, čiji je osnivač Slavonski Brod, ima devet objekata unutar kojih je 47 skupina, od kojih je osam jasličkih, a 39 vrtićkih. Ukupno je 1204 djece o kojoj se brine 89 odgojiteljica u formi od po dvije odgojiteljice po jednoj skupini. No kako su jasličke skupine bitno manje od vrtićkih, napominje se kako je u njima na dvije odgojiteljice u prosjeku 23 djece, a u vrtićkim je skupinama u prosjeku 28 djece. U Dječjem vrtiću Osijek u pedagoškoj godini 2018./2019. u redovitim programima bilo je 2918 djece u 25 jasličkih (njih 454) i 100 vrtićkih (njih 2464) skupina, uz 249 odgojiteljica. Jasličke skupine u prosjeku su imale po 18 djece i dvije odgojiteljice, odnosno jedna se odgojiteljica brinula za u prosjeku za devet mališana. No u vrtićkim skupinama u prosjeku je bilo gotovo 25 djece po skupini s dvije odgojiteljice.