Novosti
KAKO OŽIVITI HRVATSKO TRŽIŠTE KAPITALA

Izlazak državnih tvrtki na burzu bio bi novi "komet"
Objavljeno 31. listopada, 2019.
Izlistavanje do 30 posto HEP-a odgovaralo bi vrijednosti od oko milijardu eura

Istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, objavljeno u ponedjeljak, pokazalo je kako samo pet posto građana koristi kao oblik štednje ulaganja u investicijske fondove, dionice i obveznice. Čak 43 posto građana koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, devet posto u stambenu, a tri posto u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Četiri posto građana ulaže u nekretnine.

Višestruko razočaranje

Već smo pisali o tome zašto građani nerado ulažu novac u vrijednosne papire na burzi. Naš analitičar Stanko Dabić pojasnio je to višestrukim razočaranjem koje su doživjeli oni koji su u proteklih dvadesetak godina kupovali dionice hrvatskih tvrtki. Najprije su mnogi loše prošli u procesu privatizacije ranih 90-ih godina. Zatim su se nakon tržišne euforije, koja je u nas vladala od 2005. do 2008. godine, kada je indeks Crobex dohvatio najvišu razinu u povijesti od 5279 bodova (4. siječnja 2008.), još jednom mnogi opekli jer je nastupila recesija sve do 2015. Tijekom tih sedam recesijskih godina mnoga su društva propala, posebice u građevinskom sektoru. A onda je povjerenje malih ulagača narušio i slučaj Agrokor, u kojem je kratkih rukava ostalo više od 15 tisuća malih dioničara.


Dabić je podsjetio kako je nepovjerenju malih ulagača pridonio i slučaj Uljanik te da su primjerice Petrokemiju morali spašavati Ina i Energia naturalis kroz dokapitalizaciju, dok Varteks i Đuro Đaković grupa nisu uspjeli povećati temeljni kapital jer nije bilo zainteresiranih strateških partnera. Dabić je zaključio kako sve pokazuje da je hrvatsko tržište kapitala prošlo čišćenje, "ali na njegovu pepelu nisu izrasla nova dionička društva" i da rast cijena nekretnina na domaćem tržištu pokazuje kako 3,8 milijardi kuna oročene štednje nije završilo na burzi, nego u nekretninama, odnosno u neproduktivnoj investicijskoj imovini.


Kako probuditi hrvatsko tržište kapitala? Neke odgovore ponudili su sudionici panela održanog na konferenciji Izazov promjena u Rovinju prošloga tjedna, koji su zaključili da bi najveći doprinos razvoju tog tržišta mogla dati država, i to privatizacijom velikih tvrtki u svom vlasništvu.


Tonći Korunić iz Interkapitala istaknuo je kako država kontrolira oko 50 posto svih ekonomskih tokova i da je upravo država jedina koja velikim privatizacijama može dati impuls hrvatskom tržištu kapitala. Podsjetio je na svojevremeno izlistavanje Plive ili Zagrebačke banke na burzi, nazvavši to "kometom koji je sve obasjao", da bi se poslije slično dogodilo s izlistavanjem Ine i HT-a. Korunić je istaknuo kako zahvaljujući tome čak 860 tisuća građana posjeduje vrijednosni papir, što je fantastično s obzirom na četiri milijuna stanovnika Hrvatske. Zaključio je da se za razvoj tržišta kapitala mora dogoditi novi "komet". To bi, kako je rekao, moglo biti izlistavanje od 25 do 30 posto HEP-a, što bi odgovaralo vrijednosti od oko milijardu eura. To bi, pojasnio je, mobiliziralo i štednju građana, ali i razvilo cijeli sustav financijske zajednice i tržišta.
Početni korak

S Korunićem i izlaskom državnih tvrtki na burzu slaže se bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić, koja je dodala kako bi za dugoročni razvoj tržišta kapitala trebalo poraditi i na financijskoj pismenosti kroz obrazovni sustav i to uz pomoć i europskog novca.

I u Vladi su svjesni neiskorištenih potencijala u obliku državne imovine. Ministar financija Zdravko Marić je, treba podsjetiti, u Rovinju naglasio da bi stvarni poticaj tržištu kapitala od države trebao doći ponajprije iz segmenta upravljanja državnom imovinom. "Svi smo svjesni činjenice da još uvijek imamo prevelik broj udjela, odnosno ukupan broj trgovačkih društava u većinskom vlasništvu, i država se mora fokusirati na to da za sve što nije od strateške važnosti pokrene procese aktivnijeg upravljanja, pa tako i prodaju tih udjela", kazao je Marić. Dodao je kako je, istina, država oglasila prodaju manjinskih udjela u tvrtkama, što je "početni i lakši korak", dok su oni "teži" - uvođenje aktivnijeg i boljeg upravljanja državnim poduzećima s poticanjem transparentnosti kvalitete kompetencija te boljim praćenjem investicijskih aktivnosti. "Svaki poslovni model i svaki model rasta RH trebao bi se između ostaloga bazirati na kvalitetnim investicijama. U segmentu društava u državnom vlasništvu ta kvalitetnija investicijska aktivnost može pridonijeti dizanju vrijednosti samih društava, ali i većem gospodarskom rastu", zaključio je Marić.


Igor Mikulić
London snažniji od cijele Unije
Zanimljivo viđenje europskog tržišta kapitala nakon Brexita iznijela je Martina Dalić, koja podsjeća da je tržište kapitala Velike Britanije, mjereno kapitalizacijom, otprilike jednako ostatku tržišta Europske unije. EU će nakon Brexita ostati manje tržište. Član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak naveo je podatak da se gotovo 70 posto transakcija pravnih i fizičkih osoba u Francuskoj odvija na Londonskoj burzi, tako da je to problem gotovo za sve razvijene zemlje EU-a. U odnosu prema Londonu, koji će i dalje prema svemu sudeći ostati financijski centar, Europa će morati poduzeti neke korake da bude konkurentnija, ocjenjuje Jednačak. H
Za dugoročni razvoj tržišta kapitala trebalo bi poraditi i na financijskoj pismenosti građana
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U PROSINCU 2018. POTROŠENO 13,5 MILIJARDI

Na Crni petak potrošnja je veća nego na Badnjak

2

PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU POSLALA PORUKU:

Štrajkom povrijeđeno pravo djece na redovito obrazovanje

3

INICIJATIVA DA SE NAZIVU DODA IME DR. FRANJE TUĐMANA

Novo ime Hrvatskom institutu za povijest