Nakon što je Vukovarsko-srijemska županija, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, među onima koje prednjače u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, najistočnija županija našla se i među pet županija s najvećim rastom zaposlenosti. No DZS nedavno je promijenio metodologiju te je u obuhvat zaposlenih uključio i neke kategorije radnika koje dosad nisu bile obuhvaćene. Revizija je napravljena za podatke o zaposlenima od 2016. pa je po toj novoj metodologiji najistočnija županija s petog skočila na drugo mjesto - iza Zadarske i ispred Međimurske, Šibensko-kninske i Osječko-baranjske županije. Razlog povećanju zaposlenosti je, tumače stručnjaci, pojačano korištenje EU novca u 2018. za niz projekata, od energetskih obnova do aglomeracija i navodnjavanja, a to je utjecalo i na rast broja zaposlenih koji rade na tim projektima. Uz to, županije provode mjere protiv iseljavanja, za zadržavanje stanovnika i privlačenje novih te su razvile niz programa za poticanje poduzetništva, a ujedno i povećale iznose potpore.

Vukovarsko-srijemska županija imala je rast zaposlenih u prošloj godini u odnosu prema godini prije za 7,54 posto, a u odnosu prema 2016., dakle posljednje tri godine, za 8,71 posto.

U županijskim službama kažu da se, kako bi potaknuli investicije, provode programi kreditnih linija kojima se poduzetnicima subvencioniraju kamate na realizirane kredite, a tu su i poticajne mjere za ulaganja na područje najistočnije županije, regulirane s nekoliko zakona koje pogoduju potencijalnim investitorima. Prije svega, tu je riječ o Zakonu o porezu na dobit kojim porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara s više od pet zaposlenika čije je prebivalište na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave svrstanih u I. skupinu prema stupnju razvijenosti, odnosno Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit. Također, poslodavcima u Vukovaru refundiraju se doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u 50-postotnom iznosu po podnesenom zahtjevu.