Dok jedni hvale najavu hrvatske Vlade o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, drugi je drže štetnom i neefikasnom jer smatraju da će njegovim uvođenjem biti izgubljena mnoga radna mjesta. Pobornici tih novih trošarina koje u svijetu još zovu i "soda tax" pozivaju se na rezultate istraživanja Europske unije prema kojima raste pretilost kod djece i mladih, a prema statistici Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece", u Hrvatskoj je 35 posto djece u dobi od osam do devet godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Promatrano pak po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnoj, njih 35,6 posto, a najviše je dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto.

Slatka su pića glavni faktor rizika za pretilost, dijabetes i propadanje zubi, a pridonose i razvoju bolesti srca i jetre. Zagovornici poreza kažu da tekući šećer šteti više od onog koji se nalazi u hrani. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da odrasli i djeca smanje potrošnju šećera na manje od 10 posto svog dnevnog unosa energije te daljnje smanjivanje unosa šećera na ispod pet posto dnevnog unosa energije za dodatne zdravstvene koristi. Na predstavljanju porezne reforme koalicijskim partnerima ministar financija Zdravko Marić istaknuto je da se od povećanja trošarina na bezalkoholna pića očekuje dodatni prihod od 144 milijuna kuna. S obzirom na to da je u prošloj godini država na ime te trošarine uprihodila 146 milijuna kuna, to znači da bi trošarina na bezalkoholna pića mogla porasti u prosjeku i dvostruko, iako će ovisiti o količini dodanog šećera, pa ni na sve sokove ili vodu s okusom neće biti ista. Do sada se bezalkoholna pića oporezuju s 40 kuna na 100 litara, a sada će se oporezivati i šećer. Predloženo je uvođenje nove kategorije koja će uzimati u obzir postotak, odnosno gramažu raznih šećera koji se koriste u tim bezalkoholnim pićima.
Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije koja je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL). Za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene su smjernice za industriju (dobrovoljne smjernice) radi reformulacije proizvoda na način da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20 posto. U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica, i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina i alkohola. Ova porezna reforma započela je 2011. godine s manjim brojem namirnica te su se kategorije namirnica kroz sljedeće godine proširivale, no važno je istaknuti da su slatka pića od početka obuhvaćena ovom poreznom reformom.

Promijenjenim poreznim oblikom kod nas očekuje se podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije uključuje potrebu oporezivanja kao jednu od mjera za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. U sindikatu PPDIV kao najvećem granskom sindikatu u proizvodnoj i prehrambenoj industriji naše države smatraju da će velik broj trgovačkih društava biti izravno pogođen uvođenjem predloženih izmjena navedenog zakona.
Uvođenje "poreza na šećer", i to kod samo jedne vrste proizvoda, nije se pokazalo kao efikasna mjera u promjeni prehrambenih navika, a na taj se način potiče prekogranična potrošnja te ugrožavaju domaća proizvodnja i radna mjesta na domaćem tržištu, tvrde u PPDIV-u i dodaju kako hrvatski građani već sada u velikom broju prehrambene proizvode kupuju u susjednim zemljama, a rastom cijena bezalkoholnih napitaka to će biti još izraženije. Također navode da je čak i Danska, koja je među prvima bila uvela sličan porez na sokove, od njega odustala nakon što je porasla prekogranična potrošnja.
Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji dovesti do ukidanja više od 4000 radnih mjesta u proizvodnji, maloprodaji i ugostiteljstvu. U Meksiku je "porez na šećer" doveo do gubitka više od 10.000 radnih mjesta u industriji i zatvaranja 30.000 malih trgovina. Tomislav Prusina