Izvrsno zamišljena ideja o uređivanju urbanih vrtova, odnosno 185 čestica ukupne površine 1,1575 hektara na Jugu 2, pet godina nakon što je zaživio pao je u zaborav. Naime, od navedenog broja čestica redovito se obrađuje samo osamdesetak, ostale su obrasle u korov.

Podsjetimo, kad je Grad Osijek predstavio projekt urbanih vrtova na tzv. Rastancima, bilo je zamišljeno da će parcele površine 50 četvornih metara obrađivati 185 zainteresiranih građana ili obitelji. Zemljište je bilo predviđeno za organski uzgoj povrća, voća i cvijeća za vlastite potrebe, dakle bez upotrebe kemikalija, a čestice su bile dane na uporabu bez naknade.

- Činjenica je da su čestice besplatne, no ljudi su odustali jer je Grad isprva poprilično zakomplicirao cijelu situaciju kad je tražio opsežnu dokumentaciju, zbog čega su neki odmah na početku odustali. Uz to, trebala se platiti i taksa od oko 200 kuna, no kad su vidjeli da ljudi odustaju, čestice su se dobivale samo s dokazom o prebivalištu, osobnom iskaznicom i popunjenim upitnikom. Sada je, nakon samo pet godina, dvije trećine čestica neobrađeno, a na početku je bila potpuno drukčija situacija - rekla nam je Sofija Majić, predsjednica Udruge korisnika urbanih vrtova OSvrt. Naglašava kako joj je žao što nije postignuta prvotna namjena koja je, ocjenjuje naša sugovornica, bila vrlo kvalitetna.

- Da se vrtovi obrađuju, bilo bi i puno manje sirotinje u gradu, jer uzgojeno voće i povrće svakako bi dobro došlo onima sa slabijim kućnim budžetom - smatra Majić.

I doista, na početku projekta za urbani su vrt bili zaintersirani ne samo stanovnici Juga 2, kojima su bili najbliži, nego i stanovnici drugih dijelova grada. Radi sijanja i sadnje dolazili su i iz središta grada, pa čak i iz Retfale, te su postojale i liste čekanja. No interes za ovaj projekt koji ima ne samo ekonomsku nego i društveno-socijalnu komponentu postupno je jenjavao. Nekada su se korisnici urbanih vrtova ondje sastajali minimalno dva puta godišnje, a druženjima su se odazivale i brojne tvrtke koje su im darivale potreban alat. Svakodnevno su korisnici, podsjeća na ljepša vremena Majić, dolazili u vrtove i obrađivali ih te ubirali bogate plodove svoga rada. Nažalost, ne samo oni.

- Krađe voća i povrća jedan su od gorućih problema urbanih vrtova. Naš urod, trud i muku uzimaju oni koji ne žele sami raditi, ali se žele osladiti. I ne samo to, muku mučimo sa psima čiji se vlasnici, kad ih opomenemo zbog psećeg izmeta, čak žele i tući s nama! Ima i vandalizma, pa su nam tako nedavno iščupali klupu. Šteta što se sve to događa! Uz to, Gradu smo predložili da urbani vrtovi budu u nadležnosti udruge OSvrt, odnosno da mi reagiramo ako netko ima ugovor, a ne održava parcelu. Tražili smo također da aktivni korisnik uz svoju parcelu smije koristiti i susjednu ako ju nitko ne dolazi obrađivati. Međutim, još uvijek je sve na mrtvoj točki - žali se Majić.

Dobra je stvar tek, kaže, što su u svibnju korisnici urbanih vrtova od Grada dobili trimer i agregat, a nakon podužeg vremena na zahtjev korisnika postavljen je i toalet. Problem je, međutim, što je OSvrt odredio osobu koja ima ključeve, ali nije uvijek ondje.

- Mislim da bi projekt i dandanas bio uspješan da su vrtovi predani u našu nadležnost, uz to da smo i dalje odgovorni Gradu i korisnici i mi - zaključuje predsjednica OSvrta.