Objavljeno 22. listopada, 2019.
Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva za otpust iz državljanstva ili odricanje od njega navode se zaposlenje i školovanje
Mnogi građani koji su otišli iz Hrvatske raditi u bogatije europske zemlje planiraju ondje i ostati, a kako bi mogli ostvarivati sva prava kao ravnopravni građani, odlučuju prihvatiti državljanstvo zemlje u koju su se odselili jer njihovi zakoni ne priznaju dvojno državljanstvo.
U prošloj je godini iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. U 2017. je 200 građana otpušteno iz hrvatskog državljanstva, a 13 ga se odreklo. U ovoj je godini primjetan osjetan rast toga broja. U prvih devet mjeseci 2019., prema podatcima koje su "Glasu Slavonije" dostavili iz Ministarstva unutarnjih poslova, 361 osoba otpuštena je iz hrvatskog državljanstva, a 20 osoba ga se odreklo.
Uvjeti
Najveći broj zahtjeva, kažu u MUP-u, podnesen je radi stjecanja državljanstva Austrije i Njemačke, a nešto manji broj Slovenije i Norveške. Kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva navode se zaposlenje i školovanje. Zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva može podnijeti osoba koja je navršila 18 godina života, a zadovoljava određene pretpostavke. Ne smije imati smetnji glede vojne obveze, mora podmiriti sve dužne poreze, takse i druge javne dažbine i obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj za koje postoji ovršni naslov. Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Hrvatskoj te mora imati strano državljanstvo ili dokazati da će biti primljena u strano državljanstvo.
"Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u RH vodi kazneni postupak zbog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili ako je u RH osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži", napominju u MUP-u. Osoba kojoj je državljanstvo prestalo otpustom može ponovno biti primljena u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom članka 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu, no prilikom prestanka državljanstva odricanjem takve beneficirane mogućnosti nema. Državljanstvo se tada može ponovno steći samo u postupku pune naturalizacije. Naime, člankom 21. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog državljanstva.
Duljina postupka
Za razliku od prestanka hrvatskog državljanstva otpustom kod kojeg je potrebno ispuniti niz propisanih uvjeta, za odricanje je dovoljna izjava osobe koja svojom voljom, s danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo. Stoga je među pravnim osnovama stjecanja hrvatskog državljanstva pod olakšavajućim uvjetima normiran samo slučaj ponovnog stjecanja hrvatskog državljanstva koje je prethodno prestalo otpustom, a ne i odricanjem. Naime, zakonom je propisano da hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.
Postupak otpusta iz hrvatskog državljanstva traje ovisno o složenosti svakog pojedinog zahtjeva. Nakon što MUP utvrdi sve pravno relevantne činjenice, donosi se odgovarajuće rješenje. Građani često negoduju zbog duljine trajanja postupka, ali ga se ipak ne žele odreći jer nisu sigurni da se jednoga dana neće ponovno vratiti u Hrvatsku i u svojoj domovini nastaviti živjeti.
Marija Lešić Omerović
MASOVNA POJAVA U BOSNI I HERCEGOVINI
U BiH građani se masovno odriču svoga državljanstva. U posljednje tri godine brojka se kreće oko 4500 godišnje, a u prvih sedam mjeseci 2019. to je učinilo 2185 osoba. Čak polovina njih zbog stjecanja državljanstva Austrije ili Njemačke. Zakoni tih država tako nalažu. U posljednje vrijeme raste i broj onih koji traže državljanstvo Slovenije, koje bi im otvorilo tržište rada i u svim drugim članicama EU-a. Prema posljednjem izvješću Svjetske banke pod nazivom "Migracije i odljev mozgova u Europi i centralnoj Aziji", BiH je do sada napustila gotovo polovina stanovništva, odnosno 49,5 posto.
2520 KUNA
U slučaju pozitivnog rješenja o otpustu iz državljanstva ili odricanju od njega, građanima se naplaćuje upravna pristojba u iznosu od 2520 kuna u zemlji, a u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu sukladno s konzularnim pristojbama.
Za otpust treba ispuniti niz posebnih uvjeta, a za odricanje je dovoljna izjava osobe