Europska komisija u utorak bi na sastanku u Strasbourgu trebala usvojiti izvješće o hrvatskom ispunjavanju uvjeta za ulazak u šengenski prostor.

Najavila je to u ponedjeljak glasnogovornica Komisije Mina Andreeva, nakon što su šefovi kabineta svih povjernika utvrdili konačni dnevni red najavljenog sastanka Komisije.


Inače, riječ je o terminu koji je dva puta prolongiran jer je prvotno bilo predviđeno da Izvješće o ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen bude na dnevnom redu sjednice Europske komisije 2. listopada, međutim pomaknuto je na 16. listopada, a u konačnici je određen 22. listopada. Uoči sjednice pozitivnoj ocjeni Hrvatskoj za ulazak u Schengen najžešće se i dalje protivi Slovenija, a dio je njezinih eurozastupnika Komisiji poslao pismo u kojemu tvrdi kako Hrvatska nema pravne i tehničke mogućnosti za nadzor prema načelima Schengena, ali i kako hrvatska Vlada ne poštuje međunarodne sporazume i sudske odluke. Premda naglašavaju da je ulazak Hrvatske u prostor Schengena i u interesu njihove države, zauzimaju se da se ocjena o pristupu Hrvatske donese na osnovi stručnih, a ne političkih načela te da o tome odluči novi sastav Europske komisije, kojom će predsjedati Ursula van der Leyen, a ne sastav kojem uskoro istječe mandat. U pismu koje je kao odgovor slovenskoj inicijativi potpisao IDS-ov eurozastupnik Valter Flego i pozvao na jedinstvo sve hrvatske eurozastupnike tvrdi se kako je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete i da ne postoji razlog zašto ne bismo dobili pozitivnu ocjenu o ispunjenju kriterija za ulazak u Schengen. On smatra da bi još jedna odgoda zbog političkih pritisaka naštetila kredibilitetu Europske komisije, ali i povjerenju građana RH u njezinu političku nepristranost.


Njegovu su se pozivu svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu vrlo brzo odazvali te u zajedničkom pismu u ponedjeljak pozvali Europsku komisiju da u utorak potvrdi spremnost Hrvatske za ulazak u šengenski prostor i odupre se "politizaciji procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane slovenskih zastupnika", naglasivši kako EK mora ostati politički nepristrana te na temelju objektivnih mjerila donijeti odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u šengenski prostor.


Hrvatski premijer Andrej Plenković krajem rujna je u Bruxellesu izjavio kako u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj "dobiti ove, 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije". "Za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o hrvatskom ulasku u Schengen i nakon toga procedura se seli u Vijeće EU-a", rekao je Plenković.


Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među kojima je i preuzimanje odgovornosti za kontrolu vanjskih granica te izdavanje šengenskih viza u ime ostalih država članica toga prostora. Potrebno je također uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica kako bi se sačuvala visoka razina sigurnosti nakon što se ukinu granične kontrole. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka. Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi.


Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. šengensku evaluaciju, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se šengenski zakoni korektno. Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti preduvjet je da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. godine imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih članica. Iako bi Hrvatska bila u povoljnijem položaju od Bugarske i Rumunjske, politički je teško očekivati da bi države članice mogle dopustiti članstvo Hrvatske a ostaviti na čekanju Bugare i Rumunje.
Hrvatski europarlamentarci u pismu EK podsjećaju i da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije, te da Komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost RH za pristupanje šengenskom prostoru, u skladu s čim ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke. Pismo potpisuju svi hrvatski europarlamentarci: Biljana Borzan, Valter Flego, Mislav Kolakušić, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko.