Predsjednički izbori, prema dosadašnjim najavama, mogli bi donijeti velik broj pretendenata na tu funkciju, njih više od deset, no samo ih četvero, prema predizbornim anketama o preferencijama birača, prelazi izborni prag.

Kako je pokazalo istraživanje HRejting HRT-a, Kolinda Grabar-Kitarović u listopadu ima potporu 29,8 % birača. Točno četiri posto za njom zaostaje Zoran Milanović kojega je rast od 1,1 % doveo na 25,8 %. Trećeplasirani Miroslav Škoro ima potporu 19,1 % birača. Njegova je potpora malo porasla u odnosu prema rujnu (0,8 %), za razliku od četvrtog Mislava Kolakušića, kojega je pad od 1,5 % sveo na samo 7,1 % biračke potpore. Svi ostali potencijalni predsjednički kandidati ne uspijevaju dosegnuti ni pet posto.


Politički analitičar Davor Gjenero smatra da unatoč tome neće biti velikog rasipanja glasova jer se prema posljednjim istraživanjima već vidi kako je počeo i pad potpore Kolakušiću.

- Dakle, glasovi se fokusiraju oko tri glavna kandidata, koja posljednjih mjeseci ili pomalo rastu ili za isto toliko padaju. Nema više velikih pomaka, ali ipak imamo mali rast vodećih kandidata u odnosu prema ostalima. Očito se glasovi tih, uvjetno rečeno, "neozbiljnih kandidata" prelijevaju prema ova tri ozbiljna - ističe Gjenero, koji smatra da je za društvo bolje imati tri, četiri suvisla kandidata, nego još i mnoštvo onih koji znaju da nemaju šansi. Dodaje kako je to već postala praksa, pa će se tako, kaže, arena iz prošlih izbora u velikoj mjeri preslikati na ovu sadašnju.


- Kolinda Grabar-Kitarović igra svoju rolu, Miroslav Škoro igra onu koju je prije pet godina igrao Milan Kujundžić, Zoranu Milanoviću pripala je ona Ive Josipovića, a Mislav Kolakušić je u ulozi Vilibora Sinčića - kaže Gjenero.


I komunikacijski stručnjak Krešimir Macan ističe kako smo primjer velikog rasipanja glasova imali na predsjedničkim izborima 2009. godine, a da ankete sada pokazuju kako se unatoč većem broju kandidata to neće dogoditi. "Kada vam četiri glavna kandidata nose više od 80 posto glasova, što je prema anketama sada slučaj, onda nije riječ o rasipanju glasova. Ova ideja da drugi ljudi misle da se mogu kandidirati pokazuje da nisu zadovoljni glavnim kandidatima, tj. da se ne nudi ništa novo, pa se ti ljudi okuraže kandidirati jer im okruženje kaže: trebao bi to napraviti netko kao ti, netko tko je pošten itd. No ljudi ipak zaboravljaju da nije dovoljno samo podupiranje okoline, nego da ipak moraš imati širu priču kada ideš na predsjedničke izbore. Dejan Kovač ide na izbore da bi malo dignuo HSLS, i to je dobra stvar za stranku. I Ante Simonić je dobar predsjednički materijal, ali nema uza sebe jaču stranku, a bez toga ne može proći. Ljudi koje ne žele glasati za Grabar-Kitarović, Milanovića ili Škoru kažu mu: prijavi se da imamo za koga glasati. No, takvih je ljudi premalo u ovom trenutku da bi podržali takvu promjenu jer su ljudi većinom vezani za stranke. Ne možeš se na izbore odlučiti mjesec dana prije, pa ni četiri ili pet, tj. možeš objaviti javno, ali ako se pripremaš već godinama prije. Da je Simonić išao s podrškom HSS-a, dakle u onom trenutku kada je trebalo birati vodstvo te stranke, pa da je s te pozicije probao dignuti HSS, to je onda druga priča", rekao nam je Macan.


Dakle, dodaje, ne možeš tek tako postati ozbiljniji kandidat, što se vidjelo i na primjeru Dalije Orešković. Smatra kako je bez prave priče krivo startala s europskim izborima i propustila priliku. Stoga zaključuje kako se ne može ništa bez infrastrukture, plana i strategije.


- Meni je uvijek bolje da ima što više kandidata jer se onda ljudi zainteresiraju za politiku. Treba ih pohvaliti što su probali, ali moraju shvatiti da se ne može na taj način ići u predsjedničku utrku, za nju se treba spremati malo dulje - zaključuje Macan.


Državno izborno povjerenstvo objavilo je u ponedjeljak da je poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe dosad otvorilo sedam potencijalnih kandidata za predsjednika. To su učinili Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude i Ante Simonić. Kandidati, tj. oni koji se namjeravaju kandidirati, dužni su poseban račun otvoriti najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije to mogu učiniti šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje izbora, odnosno prije službenog početka kampanje. Tri dana od dana otvaranja posebnog računa potencijalni je kandidat dužan DIP-u dostaviti pisanu obavijest o tome kako bi mu Povjerenstvo moglo izdati lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja. Sve troškove koje naprave prije početka službene promidžbe potencijalni kandidati moraju prikazati u financijskim izvještajima koje će DIP-u dostavljati sedam dana prije izbora, odnosno 30 dana nakon njih. Ta izvješća dostavljaju unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih sve objavljuje na svojoj mrežnoj stranici, što je novost na izborima za predsjednika. Poseban račun potencijalnog kandidata DIP nadzire od dana njegova otvaranja do završetka transakcija na njemu, a preko tog računa kandidati obavljaju sve transakcije koje se tiču financiranja promidžbe, uključujući i prikupljanje novčanih donacija.