Prihod ICT industrije u Hrvatskoj već godinama kontinuirano raste, a izvoz čini gotovo trećinu ukupnog prihoda. Sektor pokazuje iznadprosječne rezultate i proizvodi multiplikativan učinak za sve druge gospodarske grane. IT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene, a ni jedan drugi privatni sektor u zemlji ne nosi toliko investicijaIstaknula je to direktorica Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić uoči sastanka DigitalEurope koji Hrvatska gospodarska komora organizira s izvršnim direktorima svojih članica, gospodarskih komora i trgovačkih udruga iz Europe.
Summit se održava u Zagrebu koji je izabran kao lokacija zbog hrvatskog predsjedanja Europskom unijom od početka iduće godine. Održavanjem sastanka u Hrvatskoj želi se naglasiti utjecaj digitalne transformacije na gospodarski razvoj i društveni napredak.
Generalna direktorica DigitalEurope Cecilia Bonefeld-Dahl naglasila je da su ovakvi sastanci prilika da se raspravlja o strategijama koje su bitne u području digitalizacije i koje će se kasnije reflektirati na području europskog zakonodavstva. “Mnoge vodeće korporacije diljem Europe još uvijek uglavnom prate i uključuju se u rasprave kad je riječ o nacionalnim zakonodavstvima. Stoga je iznimno važno da shvate kako je važno i što se događa u Bruxellesu, jer se tamo donose politike koje se kasnije implementiraju u nacionalna zakonodavstva”, poručila je.
Kesić Šapić je detaljnije predstavila i projekt Digitalna komora kojim se želi povećati dostupnost usluga i servisa digitalizacijom cjelokupnog poslovanja Komore.
“Riječ je o informacijsko-komunikacijskoj platformi za e-usluge HGK-a koja je dostupna članicama i poslovnoj zajednici te javnoj upravi i građanima. Očekujemo da ćemo po završetku projekta optimizirati vlastito poslovanje, i to u vidu bolje iskoristivosti ljudskih resursa, veće efikasnosti i fleksibilnije i učinkovitije komunikacije s članicama”, rekla je Kesić Šapić. Prema podatcima InfoTrenda, ICT industrija u Hrvatskoj prošle je godine zabilježila znatno bolje rezultate negoli ukupno gospodarstvo. Razina gospodarske aktivnosti mjerena ukupnim prihodom rasla je za 8,6 posto, baš kao i izvoz 8,6 posto. Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenome je za ukupno gospodarstvo bila 5584 kune dok je u ICT sektoru bila 8511 kuna (50 posto viša od prosjeka).
ICT industrija je u 2018. godini ostvarila ukupni prihod od 36,9 milijardi kuna, odnosno 9,4 posto više negoli prethodne godine. U apsolutnoj brojci povećanje ukupnog prihoda iznosilo je 3,1 milijardu. Od tog porasta na domaćem je tržištu ostvareno 1,8 milijardi, a plasmanom u inozemstvo 1,3 milijarde kuna. Rast prihoda ostvaren na domaćem tržištu bio je bitno sporiji – 7 posto, a kod izvoza ta stopa bila je gotovo tri puta viša – 19 posto. Zdenka Rupčić