Novosti
BDP OTKRIVA VELIKE RAZLIKE MEĐU ŽUPANIJAMA

Zagreb je razvijeniji 75 % od hrvatskog prosjeka
Objavljeno 21. listopada, 2019.
Hrvatski BDP u 2018. godini bio je realno jedan posto manji nego 2008.

Bruto domaći proizvod Hrvatske u 2018. godini iznosio je 51,5 milijardi eura, a BDP po stanovniku bio je 12.640 eura, pokazuju podatci koje je u publikaciji Bruto domaći proizvod po županijama RH obradila Hrvatska gospodarska komora.


Podatci o strukturi BDP-a pokazuju da je najveći dio ukupne potražnje činila osobna potrošnja te da je najveća bruto dodana vrijednost ostvarena u prerađivačkoj industriji. Poražavajući je podatak da je, unatoč rastu u posljednje četiri godine po prosječnoj stopi od 2,9 posto, hrvatski BDP u 2018. godini bio realno jedan posto manji nego 2008.


Žalosna je činjenica, koja je, istina, već godinama dobro poznata, da su prema vrijednosti BDP-a u Hrvatskoj vrlo velike razlike među županijama. Ovdje se govori o podatcima za 2016. godinu, prema kojima je čak trećina proizvodnje roba i usluga bila koncentrirana u Zagrebu i da pet gospodarski najsnažnijih županija stvara 62 posto ukupnog BDP-a zemlje.
Slavonija i Lika najgore

Prema iznimno niskoj razini proizvodnje roba i usluga izdvajaju se Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija, a BDP svake od tih županija bio je 35 puta manji od zagrebačkog. Te tri županije zajedno su u 2016. stvarale samo 2,9 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.


Na žalost, četiri od pet slavonskih županija na samom su dnu po visini BDP-a mjerenog prema tekućim cijenama u 2016. Spomenuta Požeško-slavonska županija ostvarila je u 2016. BDP od 3,43 milijarde kuna i njezin je udio u hrvatskom BDP-u samo jedan posto, baš kao i Virovitičko-podravske županije s 3,69 milijardi kuna BDP-a. BDP Brodsko-posavske županije premašivao je sedam milijardi, a Vukovarsko-srijemske županije 8,18 milijardi kuna. Osječko-baranjska županija, kao najrazvijenija u Slavoniji, ostvarila je BDP u visini od 19,28 milijardi kuna, što čini 5,5 posto udjela u nacionalnom BDP-u. Za usporedbu, zagrebački BDP iznosio je više od 118 milijardi kuna, splitsko-dalmatinski 29,46 milijardi, primorsko-goranski 29,18, a istarski 22,12 milijardi kuna.


Kada se pogleda i BDP po stanovniku, četiri slavonske županije - Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i najnerazvijenija Virovitičko-podravska, također su na začelju. U te četiri županije BDP po stanovniku doseže samo 57 posto BDP-a per capita Hrvatske.


S druge strane, Zagreb je s BDP-om po stanovniku čak 75 posto razvijeniji od prosjeka zemlje. Istarska županija razvijenija je 26, a Primorsko-goranska 20 posto od nacionalnog prosjeka. Zagreb je 40 posto razvijeniji od Istarske i čak 2,3 puta od najnerazvijenije županije, Virovitičko-podravske.


BDP se promatra teritorijalno prema mjestu ostvarivanja proizvodnje, a ne prema sjedištu tvrtke, poput nekih drugih pokazatelja, primjerice, izvoza ili financijskih rezultata poslovanja, te je bolji pokazatelj gospodarske snage županija, navodi se u zaključku spomenute publikacije HGK-a.


Regionalni BDP Hrvatske pokazuje velike razlike u gospodarskoj snazi, razini razvijenosti, njihovim trendovima te strukturi gospodarstva regija Hrvatske, i među županijama, i između dvije NUTS 2 statističke regije - Kontinentalne i Jadranske Hrvatske. "Takve regionalne razlike nisu neuobičajene i postoje i u drugim zemljama, bez obzira na njihovu razinu razvijenosti, ali ipak upućuju na potrebu provedbe kvalitetnije regionalne politike radi poticanja rasta manje razvijenih regija, a samim tim i dinamičnijeg rasta na nacionalnoj razini", zaključuje se u publikaciji.
Zagreb regija za sebe


Regionalni BDP kao pokazatelj dodatno dobiva na težini u kontekstu korištenja EU fondova, jer se alokacija sredstava iz fondova određuje prema razini razvijenosti pojedinih regija u odnosu prema prosječnoj razini razvijenosti EU-a. Zbog toga se i podjela Hrvatske na dvije NUTS 2 regije nije pokazala najsretnijim rješenjem za gospodarski nerazvijene županije kontinentalne Hrvatske, kojima je Grad Zagreb podigao razinu razvijenosti. U Glasu Slavonije o tom smo problemu mnogo puta pisali prije nego što se pristupilo novoj statističkoj podjeli zemlje, prema kojoj će se podatci Eurostatu dostavljati od 1. siječnja 2021. Prema toj podjeli Hrvatska će imati četiri NUTS 2 regije, s tim što će Zagreb, kao najrazvijeniji, biti izdvojen u zasebnu regiju.


Igor Mikulić
SAMO 0,3 POSTO BDP-a EUROPSKE UNIJE
Zanimljiv je i podatak da je Hrvatska na 22. mjestu po ukupnoj gospodarskoj snazi u Europskoj uniji, no hrvatski BDP čini samo 0,3 posto BDP-a EU-a. Nadalje Hrvatska je pretposljednja zemlja po razini razvijenosti, niži BDP po stanovniku od Hrvatske, korigiran kupovnom snagom valuta, ima samo Bugarska. U posljednjih je pet godina po prosječnoj stopi ostvarenog rasta od 2,3 posto Hrvatska bila na 17. mjestu među članicama EU-a. “Usporedba potrošne i proizvodne strukture BDP-a s drugim zemljama pokazuje da je udio osobne potrošnje u stvaranju BDP-a u Hrvatskoj nešto veći od prosjeka EU-a, udio brutoinvesticija gotovo je jednak prosjeku svih članica EU-a, po udjelu robnog izvoza Hrvatska zauzima tek 24. mjesto, ali je po udjelu izvoza usluga pri vrhu ljestvice”, navodi se u publikaciji HGK-a.
Regionalne razlike postoje i u drugim zemljama i upućuju na potrebu kvalitetnije regionalne politike
pet županija
STVARA 62 POSTO BDP-a
Možda ste propustili...

ZASTUPNIKU JOSIPU ĐAKIĆU KAZNA 12 TISUĆA KUNA

Povjerenstvo za sukob interesa nije pokrenulo postupak protiv Plenkovića

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT STRANKE DESNO

Đapić predstavio program u BiH

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AUTOCESTA OD OSIJEKA DO BELOG MANASTIRA

Autocesta Slavonika: Dionica u Baranji sredstvima EBRD-a

2

FENOMEN PO PITANJU SESTARA

KBC Osijek: Za jedno mjesto
medicinske sestre
javi se 3,7 kandidata

3

POTRAGA ZA NESTALIMA - ISKAPANJA NA VUKOVARSKOM PODRUČJU

Posmrtni ostaci u Negoslavcima?