Novosti
BEZ STRATEGIJE SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA

Rastu konzumacija, smrtnost ovisnika, ali i dostupnost droga
Objavljeno 21. listopada, 2019.
Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga istekli su još 2017.

Gotovo dvije godine Hrvatska je bez nacionalne strategije i akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga. Paraleno, broj i smrtnost ovisnika te dostupnost droga na domaćem tržištu rastu, a dobna granica u kojoj se dolazi u prvi kontakt s drogom sve je niža.

Porazni su to podatci koji su se mogli čuti na stručnoj tematskoj raspravi iz područja suzbijanja droga koja se prošloga tjedna održala u Osijeku u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u sklopu koje je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga, prezentirao aktualne trendove.

Kanabis najrašireniji
Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji koje je proveo Institut za društvena istraživanja "Ivo Pilar" upućuju na to da je od 2015. godine u Hrvatskoj konzumacija ilegalnih droga u porastu te da je najčešće korištena droga kanabis (marihuana/hašiš), koja je trenutno i najveći problem po raširenosti konzumacije. Naime, unutar samo četiri godine, kazuju iz HZJZ-a, broj osoba u dobi od 15 do 34 godine koje su konzumirale kanabis porastao je za 6,3 posto, a najgora je situacija među učenicima u dobi od 15 i 16 godina, među kojima je čak 21 posto onih koji su jednom u životu uzeli kanabis, a njih 8 posto kanabis je uzelo u posljednjih 30 dana od trenutka ispitivanja. Uz kanabis, sve više problema u Hrvatskoj stvaraju nove droge - sintetske i prirodne tvari koje nisu kontrolirane u okviru međunarodnih zakona i koje se često proizvode s namjerom da oponašaju učinke kontroliranih tvari. Prodaju se u tzv. smart shopovima, kojih je u Hrvatskoj registriran 21. Svi redom imaju u ponudi široki spektar novih psihoaktivnih tvari vrlo rizičnih za zdravlje konzumenata.

Napominje se i kako raste smrtnost od posljedica uzimanja droga. Tako je u 2017. umrlo 65, a u 2018. godini 85 ovisnika. Također, u 2018. godini zabilježena je rekordna zapljena svih vrsta droga, kojih je bilo ukupno 11.268. Kada su u pitanju kaznena djela, u posljednjih šest godina zabilježen je stabilan trend, pa su ih u 2018. godini bila 2282, no porastao je broj prekršaja vezanih uz zlouporabu droga s 5500 u 2013. na 8903 u 2018. godini. Prema podatcima DORH-a, za kaznena djela i prekršaje iz sektora kriminaliteta droga u 2018. godini prijavljene su 903 odrasle osobe, 196 mlađih punoljetnika i 73 maloljetne osobe - što je pad broja prijava u odnosu prema 2017.

Paralelno, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo, primjena važeće Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzibijanja zlouporabe droga istekla je 31. prosinca 2017. Od tada na nacionalnoj razini nema plana kako se sustavno i zajedničkim radom nadležnih instituacija uhvatiti u koštac s nizom gorućih problema u području zlouporabe droga. Iako, nacrt nove nacionalne strategije i akcijskog plana postoji. Izrađen je te usklađen s mišljenjem struke na zatvorenom e-savjetovanju za stručnu zajednicu. Trenutno je u Ministrastvu zdravstva i čeka postupak donošenja.

Evaluacija završene nacionalne strategije provedena je u suradnji s Trimbos institutom te su doneseni generalni zaključci, ali i preporuke u kojem smjeru nastaviti.

"Generalni je zaključak da su učinjeni znatni pomaci u izgradnji učinikovitog sustava za provedbu politike o drogama. Nacionalni odgovori razvijeni su u skladu s preporučenim standardima, smjernicama i iskustvima EU-a te se hrvatski model može smatrati primjerom dobre prakse. Promjene u Kaznenom zakonu 2013. godine dovele su do smanjenja broja pritvaranja te su alternativne kazne zatvora rezultirale smanjenjem zatvorskih kazni, smanjile su pritisak na zatvorski sustav i znatno smanjile broj mladih osoba koje su kazneno evidentirane. Treba nastaviti pravnu reformu kako bi se osigurali bolji zdravstveno-socijalni rezultati, te rasteretiti kazneno-represivni sustav. Treba osigurati podršku i edukaciju stručnjaka pravosudnog i kazneno-represivnog sustava o pozadini i provedbi zakonskih propisa te povećati kvalitetu i učinkovitost sustava ranog upozoravanja u slučaju novih psihoaktivnih tvari za praktičnu uporabu javnosti i stručnjaka", izvještavaju iz HZJZ-a te objašnjavaju što se konkretno na osnovi naučenog iz prethodne strategije i novih iskustava preporučuje kako bi se našlo u novim državnim dokumentima za borbu protiv bolesti ovisnosti.

Prevencija
"Tri su glavna područja nove nacionalne strategije i akcijskog plana. To je, prvo, smanjenje potražnje, koje se treba provesti prevencijom ovisnosti u djece i mladih, uključujući i razvijanje mjere tretmana ovisnika u sustavu izvršenja kaznenih sankcija i mjera, kao i rad na resocijalizaciji i društvenoj integraciji ovisnika. Potom tu je smanjenje ponude, koje bi se trebalo ostvariti regulacijom postojanja droga i tvari zabranjenih u sportu, regulaciju alkohola i duhanskih prerađevina, igara na sreću te prilagobom kaznene i prekršajne politike u tome smjeru. Treće područje obuhvaća edukaciju, osiguravanje nacionalnog informacijskog sustava i istraživanja, evaluaciju, koordinaciju i međunarodnu suradnju. Kroz sva područja odmaknuo se naglasak s represivnog pristupa te je naglašena javnozdravstvena orijentacija u provedbi politike prema ovisnosti", kažu iz HZJZ-a.

Valja istaknuti kako su procijenjeni ukupni javni rashodi na račun borbe protiv droga u 2018. godini iznosili 882.741 kunu, od kojih se 55,6 posto odnosi na područje financiranja tretmana ovisnosti. Iz HZJZ-a ističu kako se radi o prosječno 0,59 posto ukupnih javnih rashoda ili 0,23 posto BDP-a. Svakako podatak koji upozorava da je prevencija zlouporabe droga sektor u koji, imajući na umu dugoročne uštede unutar sustava, valja ulagati.
Ivana Solar


DOLAZE U KONTAKT S DROGOM
80

posto svih liječenih ovisnika u sustavu opijatski su ovisnici
27

godina prosječna je dob osobe koja prvi put dolazi na liječenje od ovisnosti
ISPOD RADARA
Prema podatcima HZJZ-a, oko 80 posto svih liječenih ovisnika u sustavu opijatski su ovisnici, a broj se novih ovisnika u tretmanu kontinuirano smanjuje, osobito broj novih opijatskih ovisnika. Napominje se i kako liječeni ovisnici ostaju sve duže u tremanu te da su sve stariji, odnosno da novi ovisnici, posebice neopijatski, ostaju ispod radara, pa se opravdano postavlja pitanje tko se njima bavi te kako za njih osigurati tretman. Javlja se i nužnost prilagodbe postojećih tretmanskih intervencija neopijatskim tipovima ovisnosti i razvoja intervencija preko interenta. Tijekom godina primjetan je i pad ukupnog broja ovisnika u tretmanima terapijskih zajednica. Od ukupnog broja liječenih ovisnika u 2018. godini njih 11,2 posto su adolescenti, među kojima je zabilježeno i njih četvero u dobi do 15 godina. Eksperimentiranje s drogama u tinejdžera počinje s prosječno 16 godina, a prosječna je dob osoba koje prvi put dolaze na liječenje 27 godina.

Analiza provedena u 73 grada 20 zemalja EU-a u kojoj se analizirao sadržaj otpadnih voda na četiri vrste droga (kokain, amfetamin, metamfetamin i ecstasy) pokazala je da se u Zagrebu dnevno “potroši” oko 234,5 miligrama kokaina na 1000 stanovnika, što je gotovo trostruko više nego prije pet godina. To naš glavni grad stavlja među prvih 20 kada je riječ o dnevnoj potrošnji amfetamina i ecstasyja.
Možda ste propustili...

STIER IZAZVAO REAKCIJU OBJAVOM O TAJNOSTI DOPISIVANJA

HDZ: Neprihvatljivo je da bilo koji član stranke širi govor mržnje

AUTOCESTA OD OSIJEKA DO BELOG MANASTIRA

Autocesta Slavonika: Dionica u Baranji sredstvima EBRD-a

Najčitanije iz rubrike