Kultura
ALEXANDER CALDER – MAGIJA SKULPTURALNOG POKRETA

Izložena djela iz tzv. zrele faze, prema kojoj je Calder globalno prepoznatljiv
Objavljeno 20. listopada, 2019.

U sklopu ciklusa Najveći kipari 20. st., koji je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započet 2014. izložbom Joana Miróa, nastavljen 2015. retrospektivnom izložbom francuskog kipara Augustea Rodina te potom izložbom švicarskog kipara Alberta Giacomettija, ove godine predstavljaju američkog kipara Alexandera Caldera (1898., Lawnton, Pennsylvania – 1976., New York). Na izložbi Magija skulpturalnog pokreta predstavljaju Calderove mobile i stabile. Calderov opus usmjeren je na kinetičku umjetnost, odnosno na oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetike umjetničkoga objekta.

Calder dolazi iz obitelji slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke Calder dobio upravo od njih, a školovanje je nastavio privatnim podukama iz slikarstva ne bi li kasnije studirao umjetnost u New Yorku, ali i upisao studij inženjerstva (što se pokazalo, kasnije, nužno potrebnim prilikom inovacije mobilnih skulptura). Već u 20-ima izrađuje svoje prve skulpture od drveta, a 1927. nastaju i njegove prve pokretne igračke. U kasnim 20-ima počinje stvarati i svoje prve žičane figure, koje su dominirale ranim razdobljem njegova stvaralaštva. U ranim 30-ima u Parizu upoznaje Mondriana, Miróa, Arpa i Duchampa te se pridružuje grupi Apstrakcija-kreacija (1931. – 1936.) i počinje raditi na svojim mobilima, skulpturama koje se pokreću mehanički. Uskoro nastaju i njegove statične monumentalne apstraktne konstrukcije, koje je nazvao stabilima. Calderovi stabili vrlo su važan dio povijesti kinetizma i moderne umjetnosti, s obzirom na to da označavaju raskidanje veza između kinetizma i mehanički pokretanih djela.

Izložba u Umjetničkom paviljonu fokusira se upravo na dio kipareve karijere, kada se posvetio stabilima i mobilima; mobilima - pažljivo uravnoteženim konstrukcijama koje se, cjelovito ili djelomično, gibaju pod utjecajem strujanja zraka, kao i apstraktnim konstrukcijama stabilima. U Umjetničkom paviljonu izložena su upravo djela iz ove tzv. zrele Calderove faze prema kojoj je on danas globalno prepoznatljiv. Važno je istaknuti da su Calderovi mobili i stabili bili 1952. nagrađeni i na Biennalu u Veneciji, kao i da se danas mogu vidjeti ne samo u najpoznatijim svjetskim i europskim muzejima nego i na javnim površinama diljem svijeta.

Uz skulpture, izložba obuhvaća i slikarski dio opusa kipara, koji je najčešće usko povezan sa skulpturalnim dijelom opusa, a izložene su 23 slike. Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe koja predstavlja opus ovoga globalno važnog umjetnika.

Za izložbu u Umjetničkom paviljonu skulpture i slike Alexandra Caldera posudili su Centre Georges Pompidou (Paris, Francuska), Tate Modern (London, Velika Britanija), Ludwig Museum (Köln, Njemačka), Louisiana Museum (Danska), Fondation Maeght (Francuska) i Peggy Guggenheim Collection (Venecija, Italija). Autorica izložbe, izbora djela i likovnog postava je Jasminka Poklečki Stošić. N.Vek.
Izložba se u Zagrebu fokusira upravo na dio kipareve karijere kada se posvetio stabilima i mobilima
Možda ste propustili...

OTVORENI LIKOVNI POGON

Kad ne dime tvornički dimnjaci

DANI MATICE HRVATSKE U OSIJEKU 2019.

150 godina Vienca i Rock u Vinkovcima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

21. MEMORIJAL "DARKO LUKIĆ": IZVRSNOST OSTAJE

Biti dijelom Memorijala stvar je pijanističkog prestiža za mlade

2

11. EUROPSKA NOĆ KAZALIŠTA

Kad kazalištarci slave svoju noć, uvijek je veselo

3

OTVORENI LIKOVNI POGON

Kad ne dime tvornički dimnjaci