Čileanska vlada povukla se i odustala od podizanja cijena prijevoza zbog već desetodnevnih prosvjeda, koji su u subotu postali nasilni i u kojima su tri osobe izgubile život.


Vlasti u Santiagu, glavnom gradu Čilea, objavile su da su žrtve poginule u požaru izazvanom u supermarketu u noći između subote i nedjelje.


"Dvije su osobe izgorjele u požaru, a treća je prevezena u teškom stanju u bolnicu, gdje je podlegla ozljedama", objavila je gradonačelnica Karla Rubilar, a prenosi agencija France presse. Predsjednik Sebastian Pinera u subotu je najavio da će vlada ukinuti veće cijene voznih karata za metro, što je bio okidač za prosvjede u prijestolnici. U televizijskoj izjavi Pinera je najavio da će "ukinuti povećanje cijena za vozne karte", prenosi agencija dpa. Najavio je donošenje hitnog zakona. "Prioritet je ove vlade osigurati javni red i sigurnost Čileanaca", rekao je i priznao da prosvjednici imaju "dobar razlog" za izlazak na ulice. "No nitko, nitko nema pravo pribjeći brutalnom nezakonitom nasilju poput onih koji su uništili, zapalili ili oštetili više od 78 stanica podzemne željeznice u Santiagu", rekao je. Pinera je dan prije proglasio izvanredno stanje u Santiagu, gradu s više od sedam milijuna ljudi, a vatrogasci su morali na brojnim stanicama podzemne željeznice gasiti požare. Metro grada Santiaga u petak je objavio da će cjelokupna mreža od 140 kilometara biti zatvorena najmanje do ponedjeljka, kako bi se procijenile "teške štete".
Prosvjednici su deset dana iskazivali nezadovoljstvo povišenjem cijena prijevoza, piše dnevni list La Tercera. Cijene su podignute s 800 na 830 pesosa, što je oko 4 američka centa. Pinera je noću između petka i nedjelje proglasio "izvanredno stanje" u trajanju od 15 dana u Santiagu i povjerio generalu Javieru Iturriagi del Campo odgovornost za sigurnost grada. Izlazak vojske na ulice Santiaga prvi put otkako je 1990. vraćena demokracija u zemlju razbjesnio je prosvjednike. U samome Santiagu, suočeni s vojnicima na trgu Italije, prosvjednici su nosili fotografije osoba nestalih u vojnoj diktaturi (1973.-1990.), koja je završila s više od 3200 mrtvih ili nestalih. H