Izvanredni prof. dr. sc. Josip Mikulić pročelnik je Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a radi i kao viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Institutu za turizam. S ovim znanstvenikom razgovarali smo o turizmu u Slavoniji i Baranji nakon što je u pet slavonskih županija nedavno održano najveće okupljanje turističkih djelatnika Hrvatske.

U Slavoniji i Baranji održani su Dani hrvatskog turizma i mnogo se govorilo o turizmu i ulaganju u turizam na istoku Hrvatske. Jesu li ovi Dani donijeli Slavoniji promjenu percepcije ove regije u ostatku Hrvatske?

- Drago mi je što su se Dani hrvatskog turizma održali u Slavoniji i Baranji jer je glavni organizator, prije svega naše resorno ministarstvo, time pokazalo da vjeruje u slavonski turizam, da ga ne podržava samo deklarativno, već aktivno. Mislim da to šalje snažnu poruku svima onima koji se u ovoj regiji već sada bave turizmom, kao i onima koji o tome tek razmišljaju. Naravno, na ovome sada ne bi smjelo stati, već bi trebalo razmotriti kakvim mjerama i instrumentima aktivno potaknuti i podržati turistički razvoj ove turistički relativno nerazvijene regije. Što se tiče komunikacijskih učinaka, ne vjerujem da je došlo do velike promjene percepcije opće javnosti, jer nisam siguran koliko je ona ovaj događaj aktivno pratila. Međutim, sigurno je to djelovalo na turističke stručnjake, poduzetnike i djelatnike, što je možda i važnije, jer je Slavonija dospjela na vrh svijesti svih nas koji se na ovaj ili onaj način bavimo turizmom.

Ima li smisla ulagati u turizam u Slavoniji?


- Odgovor na to pitanje ovisi o tome što uzmemo kao kriterij isplativosti ulaganja. Ako zauzmemo standardnu ulagačku perspektivu, tj. da u što kraćem roku ili/i uz što manji rizik vratimo ulaganje, onda bi mnogi ulagači zaključili da se možda više isplati ulagati u turizam na nekom drugom području ili u nešto drugo. Da vi kojim slučajem imate 250.000 eura gotovine "viška", gdje biste ih uložili? Bez analize broja noćenja, prosječne dužine boravka ili razine zauzetosti smještajnih objekata u Slavoniji, svima nama je jasno da se ona ne može natjecati s primorskom Hrvatskom u tom pogledu. Međutim, ako na turizam gledate kao priliku da sebi i članovima obitelji osigurate kvalitetnu egzistenciju i razlog za ostanak na ovom prelijepom području, onda se to svakako isplati. Važnu ulogu u razvoju imaju lokalni/regionalni entuzijasti koji mogu nešto pokrenuti i potiču druge, a svakako bi se i država trebala aktivnije uključiti. A jednom kada se aktiviraju potencijali, svašta je moguće.

U kojem bi pravcu trebao ići taj slavonski turizam? Tko bi trebao osmisliti taj strateški pravac?


- To je jako važno pitanje. S obzirom na to da se turizam horizontalno proteže u niz gospodarskih grana i djelatnosti, prije svega trebalo bi odrediti mjesto turizma u općoj razvojnoj strategiji države i onda delegirati odgovornosti. Tu bismo prije svega trebali dati odgovor na pitanje što od turizma zapravo očekujemo? Naime, tek kada damo odgovor na to pitanje, možemo formulirati smislene strategije, ciljeve i mjere. Pritom turizam ne smijemo izolirano promatrati od ukupnog gospodarskog sustava. Postavit ću vam par protupitanja: Je li poželjno imati što veći broj dolazaka i noćenja iz godine u godinu? Je li bolje imati što veći udjel visokokvalitetnih hotela i ljetovališta u ukupnoj smještajnoj ponudi? Je li dobro što ukidamo kvote na uvoz radne snage? Možda je, ali možda i nije, odgovor ovisi o tome što od turizma želimo. Što se Slavonije tiče, turizam bi kao i svagdje trebao primarno služiti tome da se unaprijedi kvaliteta života lokalnog stanovništva kroz mogućnosti zapošljavanja i zarade (vrijedi i za ostatak Hrvatske). Činjenicu da razvoj turizma u ovoj regiji ide sporijim tempom pritom možemo promatrati i kao dobru stvar, priliku, jer je jedan globalni trend danas taj da se traži neistraženo. Također, treba biti svjestan da se čvrsta tržišna pozicija gradi promišljeno i sustavno. Temelj za turistički razvoj svakako su atraktivni prirodni i kulturno-povijesni resursi, kao i enogastronomska ponuda.

Što mislite u koja područja (u Slavoniji) vrijedi ulagati i razvijati ih u smjeru turizma?


- Najrazvijenija područja su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. To uvelike korespondira s njihovim udjelom u smještajnim kapacitetima koji su preduvjet za bilo kakvu turističku aktivnost. Sve županije sigurno imaju neiskorištene potencijale, kao npr. Brodsko-posavska županija koja ima značajnu tranzitnu turističku aktivnost. Prilika u budućem razvoju može biti povoljan geoprometni položaj i potencijal prometnog povezivanja destinacije. Zračna luka Osijek mogla bi imati važnu ulogu u razvoju.

Tko bi trebali biti ciljani gosti?


- Trenutno domaći gosti čine otprilike dvije trećine ukupne turističke aktivnosti, s time da su boravci kraće prirode (u prosjeku oko dva noćenja). Sve to upućuje na to da je Slavonija kao turistička regija u ovom trenutku prije svega izletnička destinacija i od toga ne treba bježati. Naime, izletnička aktivnost može dati zamah, inicijalnu energiju potrebnu za snažniji razvoj turizma u budućem razdoblju. Međutim, otegotna okolnost Slavonije u usporedbi s npr. Austrijom ili jugom Njemačke, tj. područjima s kojima se volimo uspoređivati kada gledamo turizam na ruralnim područjima, relativno je slabije razvijen domaći turizam u smislu kulture izleta i putovanja te platežnih sposobnosti domaćeg stanovništva. Dakle, trebalo bi pokušati potaknuti domaću potražnju, prije svega Zagreba, kao i potražnju iz okolnih zemalja, jer nitko ne putuje predaleko, odnosno predugo, na izlet ili kraći boravak bez posebnog razloga. Treba imati na umu da i Srbija, BiH, Mađarska, pa i Slovenija imaju svoju ponudu koja konkurira za isti bazen potražnje. Potencijal sigurno predstavljaju i gosti s azijskog tržišta koji posjećuju Hrvatsku.

Neki novinari, pa i mnogi turistički djelatnici, za turizam u Slavoniji imaju ironične komentare. Između ostalog navodimo kako npr. općina Brtonigla u Istri ima više noćenja nego cijela Slavonija. Kako to komentirate?


- Realnost je da svih pet slavonskih županija zajedno ima tek oko pola milijuna noćenja na godišnjoj razini dok cijela Hrvatska ima približno sto milijuna (oko 90 milijuna 2018. prema DZS-u). Kada iznesete takav podatak, to naravno može djelovati demotivirajuće za bilo kakvu ozbiljniju poduzetničku aktivnost na ovom području. Međutim, trebalo bi se suzdržati od usporedbi turizma u Slavoniji s turizmom u primorskoj Hrvatskoj, gdje vrijede bitno drugačija tržišna pravila. Visok intenzitet turističke aktivnosti ne bi trebao biti osnovni cilj. Naravno da bi u ovoj fazi razvoja voljeli imati što veće brojeve u Slavoniji dok bi u nekim mjestima na Jadranu danas voljeli imati manje. Međutim, kada pogledate brojeve, turizam u Slavoniji posljednjih godina zapravo raste, čak po višim stopama nego u primorju.

Treba li uspjeh turizma mjeriti jedino noćenjima i posjetima? Sigurno postoje razlike u ukupnoj koristi zajednice od jednog eura potrošenog u hotelu na Jadranu, gdje se služi dobar dio uvozne hrane i pića, od nekog OPG-a koji se bavi ruralnim turizmom u Slavoniji i služi gostima isključivo domaće proizvode.


- Sve ste rekli. Raste i svijest o tome da veći brojevi nisu nužno dobar pokazatelj uspješnosti. Ponavljam, trebamo odgovoriti na pitanje što od turizma želimo i potom odrediti njegovu ulogu u ukupnom gospodarstvu. S obzirom na to da turizam već sada ima izrazito velik značaj u ukupnom gospodarstvu, promatrano udjelom u BDP-u, u središte bilo kakve strategije treba staviti lokalnu zajednicu kojoj turizam treba unaprijediti kvalitetu života i onda vidjeti kako to postići. Drugog smisla od turizma ne vidim.



Treba li država poticati razvoj turizma u kontinentalnom dijelu zemlje više nego u već razvijenim priobalnim područjima?


- Ako aktivno želi poticati razvoj turizma na kontinentu, onda da. Kao što sam već rekao, ne bih povlačio previše paralela između turizma u primorju i na kontinentu. Turizam na Jadranu ima svojih specifičnih problema, a u nekim segmentima bi država trebala čak zauzeti aktivniju ulogu u suzbijanju nekih razvojnih procesa. Tu prije svega mislim na nekontroliranu stanogradnju u primorju, koja nema veze s obiteljskim smještajem, i reguliranje problematike dnevnog najma u nekim destinacijama, jer vodi k tome da lokalno stanovništvo nestaje iz središta gradova, što nije dobro.

Kako bi se Slavonija trebala turistički brendirati? Bi li u tom brendiranju trebala postojati razlika za domaće i inozemno tržište?



- Slavonija bi svakako trebala imati jedinstven brend bez obzira na to s kime komuniciramo, odnosno, srž brenda trebala bi se sastojati od istih vrijednosti, a to su: neistraženost, izrazito bogata kultura i povijest te enogastronomska ponuda. Naravno, s takvom ponudom nismo sami na tržištu, sa susjedima se dobrim dijelom borimo za iste goste, pa stoga treba biti ustrajan u tržišnom komuniciranju, u pričanju svoje priče. Pritom bi valjalo istaknuti specifičnosti ove regije, možda neke kuriozitetne povijesno-kulturne činjenice, jer to je na suvremenom turističkom tržištu djelotvoran mamac kako biste skrenuli pozornost stranih turista na vas.