Magazin
INTERVJU: DANIJEL JUG

Prilagodba na klimatske promjene nema alternativu
Objavljeno 19. listopada, 2019.
PROF. DR. SC. DANIJEL JUG, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK

Vezani članci

INTERVJU: GORAN GEORGIEVSKI

Ljudska vrsta nije spremna zaustaviti degradaciju okoliša

TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (I)

Konačna istina ili beskonačna laž?

Prije svake ozbiljnije znanstvene ili stručne rasprave o bilo kojoj temi potrebno je definirati pojmove o kojima se raspravlja. Tako je i u slučaju rasprava o klimatskim promjenama, jer se često miješaju ili nedovoljno razumiju osnovni pojmovi, kao što su: vrijeme, klima, klimatske varijacije, klimatske promjene, globalno zagrijavanje i globalno zahlađenje - napominje dr. sc. Danijel Jug te dodaje:

Ukratko, prema uobičajenoj definiciji, vrijeme je kratkotrajno/specifično stanje atmosfere na nekom užem području, a klima odražava prosječna stanja i uvjete atmosfere nekog šireg područja u razdoblju od najmanje 30 godina. Pojam klimatske varijacije (varijabilnost klime) podrazumijeva kratkotrajne promjene okolišnih uvjeta (od nekoliko tjedana do nekoliko desetljeća), a klimatske promjene su dugotrajne promjene okolišnih uvjeta (primjerice, prosječna temperatura i količina oborina) s dužinom trajanja od nekoliko desetljeća do nekoliko stoljeća. Globalno zagrijavanje odnosi se na porast prosječne temperature zraka na Zemlji, mjereno u prizemnim slojevima atmosfere, a globalno je zahlađenje suprotan proces.

UGROŽENI AGRAR
Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu?

- Klimatske promjene ne utječu samo na poljoprivredu nego imaju i opći globalni utjecaj na sve komponente društva, koje se okvirno mogu podijeliti na biofizičke i socioekonomske. U najranjivije sektore s izravnim ili neizravnim utjecajem, uz poljoprivredu, ubrajaju se i vodoprivreda, zdravstvo, šumarstvo, bioraznolikost, kao i kritični/rubni ekosustavi. Klimatske promjene i poljoprivreda nalaze se u uzročno-posljedičnim odnosima, što u biti znači kako je poljoprivreda jedan od uzročnika klimatskih promjena (ali ne i najutjecajniji), ali i gospodarska grana koja je njima ujedno i najpogođenija.

Poljoprivreda sudjeluje s više od 20 % emisije stakleničkih plinova iz antropogenih izvora, i to: CO2 (21 % - 25 % ukupne emisije CO2) iz fosilnih goriva s farmi, ali uglavnom zbog neodgovarajuće i neprimjerene obrade tla, deforestacije i prenamjene tla; CH4 (55 % - 60 % ukupne CH4 emisije) iz uzgoja riže, prenamjene tla, paljenja biomase, fermentacije preživača, životinjskih ekskremenata; N2O (65 % - 80 % ukupne N2O emisije) uglavnom iz dušičnih gnojiva s obradivih površina i životinjskih ekskremenata.

Utjecaj klimatskih promjena na biljnu proizvodnju kao primarnoga producenta i uzgoj životinja kao primarnih konzumenata u lancu poljoprivredne proizvodnje ogleda se u sljedećim odrednicama: dugotrajna promjena prosječnih temperatura zraka i količine oborina; povećani razvoj bolesti, korova i štetnika; degradacija tla (erozija, ispiranje hranjiva, smanjena infiltracija i dr.); skraćenje vegetacije (kasnoproljetni i ranojesenski mraz); produžetak vegetacije (pozitivan utjecaj); dostupnost i cijena zrnatih žitarica u prehrani; količina i kakvoća usjeva za ispašu i krmu; zdravlje, porast i reprodukcija; prenošenje bolesti i nametnika.

Dužina i intenzitet tih promjena ponajviše ovise o stabilnosti pojedinog agroekološkoga areala, kao i o sposobnosti prilagodbe novonastalim i promjenjivim situacijama koje se očekuju kao posljedica klimatskih promjena. Primjerice, uzgoj životinja uvelike i prije svega ovisi o dostatnoj količini hrane (proizvedene i dostupne) i dostupnosti vode (kvaliteta i količina), a upravo su te dvije komponente "najugroženije" pojavom klimatskih promjena.

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu uglavnom je negativan, iako postoje indicije, ali i realne pretpostavke, nekih pozitivnih učinaka. Uzročno i posljedično, smanjenjem potencijalno pogodnih površina za proizvodnju hrane, kao i smanjenjem realne produkcijske razine, dovodi se u pitanje osnovna ljudska egzistencijalna potreba, opisana terminom sigurnost hrane i prehrane, a uključuje aspekte zdravstvene ispravnosti, količinske dostatnosti i cjenovne pristupačnosti.

MJERE PRILAGODBE
Mogu li se (i kako) biljke i životinje prilagoditi neizbježnim klimatskim promjenama? Odnosno, može li se (i kako) poljoprivredna proizvodnja prilagoditi klimatskim promjenama?

- Prilagodba biljnog i životinjskog svijeta, na žalost, nema alternativu. U kojoj mjeri ćemo se uspjeti prilagoditi klimatskim promjenama, ovisi o samom intenzitetu tih promjena, ali i o našoj spremnosti na prihvaćanje činjenica o klimi i potrebi pravovremenog djelovanja. Klimatski pametna (odgovorna) poljoprivreda platforma je FAO organizacije i zajednički nazivnik kojim se objedinjuju specifične mjere i postupci djelovanja, a koji se mogu svesti na sljedeća tri temeljna stupa: sustavno povećavanje poljoprivredne produktivnosti i prihoda; prilagodba i jačanje otpornosti na klimatske promjene; smanjenje i/ili uklanjanje emisije stakleničkih plinova, gdje god je moguće.

Danas postoji više različitih tehnoloških mjera i postupaka kojima se može pridonijeti ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, a njihov pravilan odabir treba uskladiti sa specifičnostima na lokalnoj razini, odnosno agroekološkim područjem. Integriranje biljne proizvodnje i uzgoja životinja u jedinstven, održiv sustav čini imperativ suvremenoj poljoprivredi. Neke od najvažnijih izravnih i neizravnih mjera koje se primjenjuju u poljoprivredi prilagođenoj klimatskim promjenama jesu: konzervacijska poljoprivreda, održivi sustav uzgoja biljaka i životinja, održivo šumarstvo, smanjenje erozije, poticanje biogenosti tla i bioraznolikosti, plodoredi, združeni usjevi (konsocijacija), međuusjevi, pravilno gospodarenje humusom (i organskom tvari tla), sekvestracija ugljika (podizanje razine organske tvari), pravilno gospodarenje prirodnim resursima (tlom i vodom), smanjenje emisije CO2 (manipulacija biljnim ostatcima), praćenje vremenskih prognostičkih modela, protupoplavne mjere, uzgoj tolerantnijih usjeva, introdukcija novih kultivara.

Navedene mjere i postupci čine okvir prema kojemu bi se trebalo djelovati s ciljem ublaženja i prilagodbe klimatskim promjenama. Međutim, taj sustav mjera može funkcionirati samo pod uvjetom znatne i istinske preorijentacije poljoprivredne proizvodne u hijerarhiji, od razine kreiranja legislative, preko proizvodnih i preradbenih ciklusa, do krajnje potrošnje.

Od niza mjera potrebnih za prilagodbu naglašavate i važnost tzv. konzervacijske poljoprivrede?

- Konzervacijska poljoprivreda, kao dio "klimatski pametne poljoprivrede", znači koncept biljne proizvodnje definiran od FAO-a, a koji se temelji na tri postulata: minimalno narušavanje tla obradom, permanentna pokrivenost površine tla biljkama ili biljnim ostatcima, pravilna izmjena usjeva na poljoprivrednoj površini (plodored).

Tim se konceptom osigurava primjena suvremenih načela i principa u uzgoju biljaka, kojima se ostvaruje prihvatljiva dobit zajedno s visokom i održivom razinom proizvodnje uz istodobno očuvanje okoliša. Konzervacijska poljoprivreda temelji se na jačanju prirodnih bioloških procesa iznad i ispod površine tla. Taj pristup u svjetskim okvirima nije novina, a u RH se u posljednjih 10-15 godina sve više implementira kao redovita mjera u uzgoju prije svega ratarskih usjeva. U budućnosti se primjena tog sustava očekuje na gotovo svim poljoprivrednim površinama, a pretpostavka je da će se, primjerice, obrada tla oranjem gotovo u cijelosti zamijeniti nekim drugim učinkovitijim i manje degradirajućim sustavima obrade tla.

LJUDSKI FAKTOR
Ukupno uzevši, koliko je, i je li uopće u tolikoj mjeri, čovjek odgovoran za globalno zagrijavanje?

- Danas više ne postoje dvojbe o ljudskom doprinosu globalnom zagrijavanju (bar ne u ozbiljnim znanstvenim krugovima), na što upućuju mnogobrojna istraživanja znanstvenika iz cijelog svijeta. Istraživanja te problematike provode se svakodnevnim mjerenjima diljem svijeta, na tisućama meteoroloških postaja, tijekom više desetljeća, nad kopnom i morem. Na temelju analize dobivenih podataka nezavisnih istraživača i institucija (to je bitno spomenuti) utvrđeno je kako se prosječna temperatura Zemlje od 1880. godine povisila za 0,85 °C. Možda se na prvu ta brojka ne čini velikom, ali posebno zabrinjava činjenica da je taj porast prosječne temperature zabilježen u razdoblju od tek nešto više od 100 godina. Znanstveni konsenzus oko tog pitanja je na razini 97 %. Nažalost, još uvijek postoji mali broj znanstvenika koji niječu bilo kakvu ljudsku "upletenost" u postojeće klimatske promjene, pa tako i u globalno zagrijavanje. Taj bih skepticizam gotovo poistovjetio s aktualnim raspravama o Zemlji kao ravnoj ploči, o čemu zbilja nemam komentara.

Čovjekov doprinos očituje se u ispuštanju stakleničkih plinova u atmosferu iz različitih izvora, a među najčešćim plinovima su: ugljikov(IV) oksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), klorofluorougljici (CFC), kao i drugi plinovi s nižim ukupnim udjelom. Najviše zabrinjava CO2, jer je njegovo povećanje u atmosferi veće od ukupne količine svih ostalih plinova i jer se dugo može zadržati u atmosferi. Najveći izvori CO2 u atmosferi nastaju spaljivanjem ugljena i drugih oblika fosilnih goriva, kao i drugim ljudskim djelatnostima, uključujući deforestaciju, spaljivanje biomase, proizvodnju cementa i dr. Budući da je glavni uzrok klimatskih promjena, pa tako i globalnog zagrijavanja, povećani udio stakleničkih plinova u atmosferi, odgovor na pitanje je li čovjek odgovoran za globalno zagrijavanje je veliko - DA!

Vaš komentar na sve masovnije prosvjede mladih diljem svijeta, vezano uz klimatske promjene?

- Mislim da izreka kako prirodu nismo naslijedili od naših predaka, nego smo je posudili od naših unuka u današnje vrijeme sve više dolazi na plodno tlo i utječe na svijest mladih ljudi. Ovdje ne mislim samo na Gretu Thunberg, 16-godišnju aktivisticu iz Švedske, nego na sve mlade ljude koji dižu svoj glas za budućnost, ne mireći se s postojećim stanjem nedjelovanja ili nedostatnog djelovanja oko klimatskih promjena i okoliša općenito. Mislim da su prosvjedi jedna od učinkovitih mjera kojima se upozorava na određeni problem, ali da nije dovoljno jednom godišnje "samo" prosvjedovati, nego da je potrebno utjecati i na poduzimanje konkretnih mjera. Smatram kako je sve češće raspravljanje i stavljanje u fokus, na dnevnoj bazi, tema vezanih uz klimatske promjene dobar znak općeg osvješćivanja i sve jasnijeg ucrtavanja puta kojim želimo ići.

Mladi su učinili iznimno puno - doveli su temu o klimatskim promjenama na naslovnice gotovo svih časopisa te postali glavna tema na vijestima gotovo svih TV postaja. Slogan "Imali ste budućnost, trebali bismo je imati i mi", koji se pojavio na prosvjedima u rujnu 2019., govori o važnom osvješćivanju mladih ljudi diljem svijeta te o ogromnoj odgovornosti svih nas da im "tu" budućnost i omogućimo. (D.J.)
Nažalost, još uvijek postoji mali broj znanstvenika koji niječe bilo kakvu ljudsku "upletenost" u postojeće klimatske promjene, pa tako i u globalno zagrijavanje.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRAGOM BARANJSKE USKOTRAČNICE

Ćiro se vratio kući

2

TEMA TJEDNA: PREDIZBORNA ANKETNA ISTRAŽIVANJA (I.)

Predizborne ankete:
Od objektivne prezentacije
do propagandne manipulacije

3

ILUZIJA ZVANA KURDISTAN

U krugu vječnog rata: Zapad im ne želi dati državu!