Kultura
25. DANI JOSIPA I IVANA KOZARCA: "OSVOJSKI" JE KNJIGA GODINE

U iščekivanju jedne, osvojila drugu književnu nagradu
Objavljeno 19. listopada, 2019.
Roman Jasne Horvat u užem je izboru i za ovogodišnju Nagradu "Gjalski"

Premda se čini kako je struktura romana uspostavljena na kartama, riječ je zapravo o spoju karata i šahovskih figura, a svaka karta/figura otkriva dio osobnosti glavnoga junaka. Radnja romana događa se diljem Europe, ali je središte radnje postavljeno u Osijek, Tvrđu, Kopački rit i Bilje te Bizovac - za svoj roman OSvojski kaže njegova autorica, znanstvenica i književnica Jasna Horvat. Prije 20-ak smo dana objavili da je upravo ovim romanom Jasna Horvat ušla u uži izbor za ovogodišnju Nagradu "Gjalski", koja se 26. listopada u Zaboku dodjeljuje za najbolje prozno djelo, a u međuvremenu joj je Odbor Dana Josipa i Ivana Kozarca dodijelilo nagradu za knjigu godine.

U iščekivanju Nagrade Gjalski, za koju je OSvojski nominiran, snašla te -a vjerujem da te iznenadila - nagrada za knjigu godine na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca, koja će ti biti dodijeljena.

- Nagrade su uvijek iznenađenje već i zbog toga što nakladnik prijavljuje naslove na natječaje, a povjerenstva svoju odluku donose daleko od javnosti. Nagrada koju je OSvojski osvojio za knjigu godine višestruko je proslavljanje: desete obljetnice od mog prvonagrađenog romana Az, nagrađivanje multimedijskoga romana OSvojski te samih Dana jer je riječ o obljetničkim, 25. danima. Uz sve navedeno, ističem kako Dane Josipa i Ivana Kozarca posebno cijenim jer su ustrajni u praćenju suvremenih znanstveno-književnih tema. Osim toga, sudjelovanje na Danima za mene je potvrda pripadnosti ovom prostoru i njegovom književnom izričaju.

Rijetko koja tvoja knjiga prođe bez neke od nagrada, uz sjajnu recepciju, posebice kod stručne kritike i onoga dijela čitateljske javnosti koja preferira književnost koja ih dodatno i dugotrajno zaokuplja.

- Usmjerila sam se na izgradnju opusa čije su sastavnice pojedinačni tekstovi, ali je njihova simbolička poruka sastavni dio mozaika. Kako u posljednja tri romana donosim i multimedijske sadržaje koje proizvode suradnici Instituta Andizet, moja književna djelatnost prelazi uobičajene sadržaje književnog teksta. Tako je OSvojski istodobno i zvučna knjiga čiji je sadržaj u cijelosti pročitalo troje studenata (Matej Azenić, Robert Kovač, Tea Pakšec), a snimljene zvučne i filmske materijale montirala je studentica Iva Ižaković uz produkciju Josipe Mijoč i multimedijsku potporu Ane Zrnić. OSvojski je predstavljen na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, u suradnji s prodekanicom Milicom Lukić, Filozofskim fakultetom u Osijeku i Gradom Osijekom. Vrhunac predstavljanja bila je scenska igra s pjevanjem i nazdravljanjem u režiji profesora Roberta Raponje, a u izvedbi studenta glume Filipa Severa i studenta glazbe Luke Gotovca. Uključivanjem studenata u multimedijske sadržaje povezane književnim tekstom i u suradnje sveučilišnih sastavnica, Osijek se nameće kao kreativni sveučilišni grad.

Nedavnos i sudjelovala i na 40. zagrebačkim književnim razgovorima u DHK-u. Tvoja je tema bila Središnje mjesto književnoga teksta u koncentričnim kružnicama kreativne industrije.

- Riječ je o istraživanju utjecaja tehnologije, kreativne industrije i nakladništva na književnost. Predstavila sam teorije prema kojima književnost ostaje izvorištem drugih umjetnosti. Takva teza opovrgava brojna predviđanja "smrti romana" i "smrti književnosti", a ljudsku potrebu za pripovijedanjem smješta u vrh naših iskonskih potreba. Obljetničke Zagrebačke književne razgovore pamtit ću po živim raspravama u kojima je književnost subjekt, daju važnost i već stoga književnost čuvaju u njezinoj višetisućljetnoj ulozi.

Uistinu rijetko predstavljaš svoje knjige, ali uvijek si prisutna, nekako javnost dođe do tebe, dočepamo se tvoga vremena, rada... uključuju te u književne, kulturne i znanstvene manifestacije da se čudimo kako uopće uspijevaš sve to? Javnost prepoznaje tvoj rad i cijeni ga.

- Dubokoga sam uvjerenja da tekstovi žive vlastite živote, posebice intenzivne nakon što utihne glas autora. Naravno, govorim o književnosti "na dugi rok" i o tekstovima koji su brendovi za sebe. Nisam pristalica estradizacije i festivalizacije književnosti niti nasilnoga proizvođenja uspješnica. Nažalost, festivali književnosti autorima dodjeljuju uloge zabavljača, a tekstovi ostaju u drugom planu jer istinski ljubitelji književnosti ljube knjigu i tekst. Čitanjima je potreban mir i visoka koncentracija, svakako je dobrodošlo i razgovaranje o književnosti, ali uz mjeru dobroga ukusa koja na festivalima i sajmovima nerijetko izostaje.

Moje je opredjeljenje zaokupljati se tekstom i istraživanjem stilskih i estetskih izraza. Odazivam se na događanja u kojima me organizatori "osvoje" misijom koju ostvaruju u književnosti, ali ipak najradije boravim u prostorima književne misli, a ona je udaljena od javnosti.
Osvaja OSvojski i Osječane - posuđuju ga (33 posudbe u nekoliko mjeseci), čitaju, razmjenjuju, o njemu se priča. Kako si ti zadovoljna njegovim životom?

- U samo nekoliko mjeseci OSvojski je predstavljen na Kreativnoj riznici, Noći Filozofskog fakulteta i Osječkom ljetu kulture. Za mene je to više od očekivanoga, posebice jer se još intimno "rastajem" od OSvojskog i Eugena Savojskog, generala Beckersa i Petrasha koji u romanu govore o danima nastanka Osijeka prije tri stotine godina. OSvojski ima i svoju građevinu, a to je upravo obnovljena Stara pekara u Tvrđi, tako da je riječ o romanu koji ima svoju zgradu. Svakodnevno susrećem osobe koje u OSvojskom prepoznaju grad Osijek ili, kako roman poručuje - grad koji OSVAJA. Posebno mi imponira činjenica da OSvojski pridonosi brendiranju grada i da Osijek predstavlja gradom koji OSvaja.

Najavi nam što pišeš i za kada planiraš objavu? Znam da je tema opet tvoj nepresušni izvor - Osijek.


- Upravo dovršavam lirski dijalog Ars meandrum, odnosno poemu u kojoj Dravus, bog voda i rijeka, u ljubavnom zagrljaju s božicom Tihe, stvara drevnu Mursu na mjestu današnjega Osijeka. Rijetki gradovi posjeduju takav mit i arheološke dokaze kojima se mit potvrđuje. Nadam se da bi legenda o gradu nastalom iz ljubavnoga zagrljaja Dravusa i Tihe mogla postati osječkim ukrasom. Ars meandrum bit će objavljen u Književnoj riječi - zborniku Slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK koji bi do konca godine trebao biti predstavljen javnosti.

Za tebe je ars očito važna riječ.

- Ars je umjetnost, odnosno umijeće. Kada posegnem za riječi "ars" naglašavam presudno umijeće. S obzirom na to da su Mursa i Tvrđa ishodišta osječke povijesti, poemama Ars Eugenium i Ars meandrum poetski osvjetljavam ključne točke osječke prošlosti. Ars Eugenium govori o Eugenu Savojskom, ali i o europskom duhu (EU-geniju) koji je Savojski donio na ove prostore. Ars meandrum, s druge strane, govori o gradu koji meandrira prateći obale Drave još od predantičke Murse pa sve do naših dana. Želja mi je objedinjeno objaviti oba postojeća Arsa, ali im pridodati i neki budući Ars. Življenje u Osijeku za mene je nadahnućem i umijećem (Ars) osvajanja OSijekom.


Narcisa Vekić
Jasna Horvat

književnica

Nisam pristalica estradizacije i festivalizacije književnosti niti nasilnoga proizvođenja uspješnica. Nažalost, festivali književnosti autorima dodjeljuju uloge zabavljača, a tekstovi ostaju u drugom planu jer istinski ljubitelji književnosti ljube knjigu i tekst.
Program i dobitnici nagrda
U četvrtak, 24. listopada bit će položeni vijenci na grobove Josipa i Ivana Kozarca, a u 19 sati program Pjevamo pjesnike. Dan poslije su Živi kapitali - sudjelovanje 12 hrvatskih književnika u srednjim i osnovnim školama, a akad. Dubravka Oraić Tolić predstavlja biblioteku Hrvatski velikani 1-20. Slijedi dodjela nagrada, sudjeluju Josip Paulić, tenor i Ivica Belamarić, gitara.Jutro poezije - sjećanja na Vladimira Kovačića uz nastup vinkovačkih pjesnika srednjoškolaca je u subotu. Dobitnici: Lljubica Kolarić Dumić za životno djelo; Ivana Buljubašić za znanost Oulipo i književnost ograničenja. Povelje uspješnosti primit će Dubravka Brezak-Stamać za znanost (O hrvatskom jeziku i prirodi u jeziku), Vlasta Markasović za znanost (Sonetist Antun Gustav Matoš), Adam Rajzl za književnost (Martin Tišljer) te Denis Ćosić za prvu objavljenu knjigu (Neonski bog mržnje).
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NOVI SJAJNI REZULTATI UČENIKA OSJEČKE GLAZBENE ŠKOLE

Na natjecanjima je uvijek dobra atmosfera, uvijek se međusobno potiču i hrabre

2

KNJIGA AKAD. DUBRAVKE ORAIĆ TOLIĆ:

Povlašteno i napeto čitanje modernog doba

3

"ISLAND OF INNANA" U GALERIJI KAZAMAT

Gdje je granica između društveno uvjetovanog i biološkog tijela?