Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske (SDLSN) podržao je najavu povećanja osnovice za plaće u državnim i javnim službama premda je ponudu Vlade očekivao tijekom pregovora, a ne za vrijeme obraćanja premijera Andreja Plenkovića Saboru.

"Povećanje osnovice dobar je instrument horizontalnog rasta plaća, ali uspostava pravednih odnosa između plaća u državnim i javnim službama moguća je samo ako se sagleda cijeli platni sustav", ističe taj sindikat u priopćenju. Stoga najavljeno preispitivanje sustava koeficijenata ne smatraju dovoljnim jer na plaće u javnoj upravi osim osnovice i koeficijenata utječu i različiti dodaci. "Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaće u različitim sustavima i službama na vidjelo izlazi šarenilo rješenja kojima se, premda je do njih došlo u najboljoj namjeri, održavaju nejednakosti u sustavu plaća, koje se ne mogu razriješiti ni korekcijom koeficijenata", upozoravaju. Ako se tome doda činjenica da dodatke na posebne uvjete rada u državnoj službi jednostrano utvrđuje Vlada uredbom, dok se u javnim službama takvi dodaci uređuju kolektivnim ugovorima, jasno je da se okvir za uređenje plaća u javnoj upravi ne može svesti samo na relaciju osnovica - koeficijenti, poručio je taj sindikat.


Sukladno tome, predsjednik SDLSN-a Boris Pleša kaže kako osnovica neće biti jedina tema pregovora s predstavnicima Vlade, jer su tu, dodaje, i božićnica, regres, topli obrok, ali i druga prava koja nisu materijalna poput zdravstvenih pregleda.


- Sama činjenica da će se osnovica povećati daje nadu da može doći do dogovora. Mi moramo ići i na naša tijela koja moraju verificirati sve te prijedloge, pa ćemo vidjeti kako će se sve odvijati - rekao je Pleša, dodajući da je nužno napraviti pravedan platni sustav u javnom sektoru. "U svakom slučaju, ovaj prijedlog je dobra stvar", zaključuje.


- Sada smo praktički došli do toga da ćemo s pregovorima ući u studeni kada će se donositi proračun i kada je manevarski prostor relativno malen - rekao nam je Pleša, koji također smatra da postojeći koeficijenti nisu dovoljno ujednačeni i izbalansirani.


I Renata Čalinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, kaže da, kada je riječ o koeficijentima, ima dosta stvari koje treba izmijeniti. "To svakako treba napraviti što je moguće prije. Kada je riječ o osnovici, mislim da se premijer u najboljoj namjeri dijelom nespretno izrazio jer su upravo u tijeku pregovori sindikata javnih službi, gdje su i školski sindikati, o osnovici, a ovdje je dijelom ispalo kao da je premijer već donio i zaključak. Pa netko može postaviti pitanje o čemu ćemo onda razgovarati, a o tome se zapravo tek treba pregovarati", dodaje Čalinović-Čaić.


Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod u četvrtak je pak ocijenio kako je predstavljeni prijedlog startna pozicija Vlade u nastavku pregovora sa sindikatima o osnovici za 2020. godinu. "U pregovorima će sa sindikalne strane biti postavljeno i pitanje predložene dinamike. Čak i ako se radi o povećanom postotku povišice, ako se do povišice plaće dolazi u više navrata, npr. u tri umjesto u dva navrata, zaposlenicima plaća može biti jednako ili čak i manje povećana u odnosu prema ranijoj godini", upozoravaju. Stoga se Preporod oštro protivi svim modalitetima povišice koji se ostvaruju kroz odgodu, višegodišnju ili unutar godine.

Kada je riječ o komentarima koji se mogu čuti od dijela zaposlenika u realnom sektoru, da su uposleni u javnoj i državnoj službama povlašteni u odnosu prema njima jer u godini uoči izbora mogu ultimativno tražiti veća primanja, Pleša potvrđuje kako oni s takvim stavom dijela javnosti moraju živjeti cijelo vrijeme. I Čalinović-Čaić kaže kako se iz gospodarstva mogu čuti komentari: Mi radimo za vas, ako nema nas, nema ni vas. "No, svi oni zaboravljaju da se iz naših plaća također ovoj državi plaća porez, a to što mi nemamo definirano da pregled jednog pacijenta za jednu dijagnozu košta toliko, a za neku drugu neki drugi iznos, to je druga priča. A što da smo mi svi privatnici, kako bi ta priča onda izgledala? Imam prijatelja koji rade u privredi i uvijek to bude žestoka rasprava, gdje svatko ima svoje neoborive argumente. No država je država - svi mi očekujemo da ćemo imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a netko ju mora pružiti", ističe Renata Čalinović-Čaić.


Ankica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, dodaje kako doista razumije te ljude, jer zna da bi i javni i realni sektor trebao imati veće plaće. "No mi smo u zdravstvu doista specifična grana, postoje službe koje nisu ‘uhljebničke‘, nego su prije svega na usluzi građanima i njihov su servis", rekla nam je Prašnjak. Kada je riječ o mogućnosti da u predstojećim pregovorima, sukladno dijelom različitim stavovima spram prijedloga Vlade, dođe do raslojavanja, ona kaže kako "uvijek bude i razlika između sindikata u stavovima, pa je već vidljivo da će tako biti i ovaj put, no sve u traženju kompromisa koji bi zadovoljili svih 11 sindikalnih pregovarača".

Iako sindikati nerado komentiraju jedni druge, pa tako ni ovaj put nismo razgovarali zasebno o štrajku učitelja i nastavnika koji unatoč premijerovoj ponudi i dalje traje, od pojedinaca smo u neslužbenom razgovoru ipak mogli čuti i neslaganje s nastavkom toga štrajka, uz komentar kako "ne treba biti pohlepan" te da je ovim prijedlogom uglavnom postignuto i da će "vuk biti sit, a sve ovce na broju".